Već dvije i po godine Crna Gora živi period koji je se slobodno može nazvati vremenom velikog bezakonja, periodom socijalne nesigurnosti te ono što se može opisati bezbjednosnom situacijom na najnižem nivou, izjavio je za Al Jazeeru Balkans Predrag Bošković, član Predsjedništva Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši ministar odbrane Crne Gore, koji je ovu državu 2017. godine „uveo“ u NATO.
„Sve je to posljedica toga što su vlast preuzeli oni koji Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu, oni koji Crnu Goru žele predstaviti nefunkcionalnom državom, kako bi je u nekom bliskom periodu doveli do toga da izgubi prerogative države.
Crna Gora danas nije bezbjedna na unutrašnjem planu, ali pogotovo nije bezbjedna na spoljašnjem planu. Njene granice podrivaju se, prije svega, iznutra, a to dovodi do toga da očita neizvjesnost na neki način ‘ubija’ građanstvo, a samim tim i državu“, kaže Bošković.
‘Otvoreni Balkan’ kao nadomjestak za Kosovo
Tvrdi kako se ne može sakriti ono što je vidljivo na svakom koraku, a to je da Crna Gora kao država propada, tone i da je “nasušno potrebno da opet na vlast dođu oni koji imaju odgovornost i znaju kako da upravljaju izazovnim procesima”, ne samo u Crnoj Gori, nego i u čitavom regionu.
„U ovom dijelu Evrope na vlasti su veliki populisti, koji promovišu velikodržavne projekte. To se reflektuje i na Crnu Goru, i na regiju. Uzrok takvih politika je globalna nesigurnost, najveća od Drugog svjetskog rata, dok traje ruska agresija na Ukrajinu“.
„Crna Gora je ugrožena velikodržavnim projektima u regionu, prije svih velikosrpskim državnim projektom, koji je danas upakovan u ‘prihvatljivije’ norme nego što je to bilo početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada je taj projekat, prije svega, kidisao na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Bošković.
Kaže kako je danas taj projekat oličen u formu koja je naizgled “pitka” i za oči i za uši, a zove se „Otvoreni Balkan“, kojim se želi nadoknaditi evidentan gubitak Kosova kada je Srbija u pitanju; zatim da se bh. entitet Republika Srpska i Crna Gora predstave kao sastavni dio Srbije.
‘Prijeti krah finansijskog sistema’
„To je u suštini ‘srpski svet’, kao kopija ‘ruskog svijeta’, to je evidentno i prepoznato. Pokušavamo pojasniti ljudima u Crnoj Gori šta se krije iza ovakve populističke politike, koja će, ako ne bude spriječena, neminovno dovesti do kraha finansijskog sistema u narednih nekoliko godina, ‘staviće pod šapu’ kompletnu državu. Taj projekat se sprovodi posljednje dvije i po godine, koji, u konačnom, namjerava i želi da ‘ukine’ Crnu Goru kao nezavisnu državu”, govori Bošković.
Tvrdi kako je jedina institucija koja je praktično funkcionisala u Crnoj Gori u posljednje dvije i po godine i koja je imala apsolutnu podršku međunarodne zajednice – predsjednik države Milo Đukanović.
„Ono što je najpotrebnije ovoj državi u ovom trenutku je stabilnost te institucije, a mnogo toga ćemo znati u nedjelju, 2. aprila. Pobijedi li u drugom krugu predsjedničkih izbora Jakov Milatović, Crna Gora će doći u nesagledivo stanje problema, tenzija. U tom slučaju bi, slijedom odluka nove vlasti, došlo do daljeg ekonomskog urušavanja ove države. Evo i konkretnih primjera: u posljednje dvije i po godine, pod novom vlašću, svi vanjski investitori su poćerani iz Crna Gore, ugašen je Montenegro Airlines, a čak 70 odsto prihoda ove kompanije otišlo je prema Air Srbija. Ne treba ni pominjati koliko je ova kompanija od izuzetnog značaja za zemlju kojoj je turizam najvažnija privredna grana“.
Kada je bezbjednosni aspekt u pitanju, priča kako su crnogorske službe sigurnosti potpuno preuzeli Beograd i Moskva.
Neće biti plata i penzija, ‘ulica’ sve izvjesnija
„U oktobru prošle godine stopirana je akcija otkrivanja ruskih špijuna tako što je rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost smijenjeno u samo jednom danu od tehničkog premijera [Dritana Abazavića], On je, pritisnut od svojih nalogodavaca, morao to da uradi, jer se ta akcija sprovodila dva dana prije toga“.
„Sve ovo pokazuje da Crna Gora tone sve niže i niže, što bi moglo dovesti do toga da ćemo vrlo brzo imati socijalne nemire, jer se populističkom politikom dvije prethodne vlade dovelo do toga da Crne Gora ne može da servisira javne finansije, da godišnja zaduženja – koja služe isključivo za finansiranje javne potrošnje, a ne za investicije – idu i do 30 odsto bruto društvenog proizvoda, kamate za ta sredstva su sa dva odsto otišla na 10 odsto… Sve će to dovesti do toga da se neće moći isplaćivati plate i penzije, što znači da će doći do socijalnih nemira, izlaska građana na ulice“, kazao je Bošković.
Da bi se to izbjeglo, poručio je kako na vlast trebaju doći ljudi koji imaju odgovornost, hrabrost i koji neće lagati narod obećavajući nerealne plate i penzije.
„Crna Gora neprijateljima doživljava samo velikodržavne projekte koji se baštine u regionu. Crna Gora nema neprijatelja kada su u pitanju narodi, nacije te druge države, kao neprijatelje ima samo određene ideje koje se nalaze na određenim adresama“.
‘Za neke iz Beograda smo mala Ukrajina’
Kaže kako je Crna Gora ispunila prvi vanjskopolitički cilj – članstvo u NATO-u. Drugi je članstvo u Evropskoj uniji; što je jedno od najvećih dostignuća dok je na vlasti bio DPS.
„Članstvo u NATO-u nam obezbjeđuje određenu dozu sigurnosti, spoljnje granice Crne Gore se ne mogu tako lako mijenjati, niti ih može napasti neka imaginarna država. No, bitno je da nas NATO ne može zaštititi od naših unutrašnjih nestabilnosti, koje proizvode oni koji žele da ovu državu proglase nestabilnom, nefunkcionalnom, neefikasnom i da samim tim potpuno unište institucije sistema, a jedna od najvažnijih je predsjednik države“, rekao je Bošković.
Napominje kako je miješanje Beograda na crnogorski politički i svaki drugi život svakodnevno, da „kvazipolitičari i kvaziintelektualci“ neprestano za Crnu Goru govore da je „mala Ukrajina“, da će se ovdje desiti isto ono što se trenutno dešava u Ukrajini, bilo je tu raznih poziva za „denacifikaciju“ Crne Gore, kako što Rusija čini u Ukrajini…
Crna Gora može biti samo građanska država
„No, to je naš usud, s kojim se ne nosimo samo nekoliko posljednjih godina, to je vjekovna sudbina Crne Gore. Mi pokušavamo ovu državu praviti jedino kako je moguće, da bude građanska, država svih njenih naroda i narodnosti, državu u kojoj će svako, bez obzira na vjeru i naciju, imati jednaka prava. Mislim da smo po tome bili prepoznati do 2020. godine ne samo u regionu, nego i mnogo šire. U našem Ustavu imamo jedini u regionu zapisano da ovo nije država ni Crnogoraca, ni Srba, ni Bošnjaka, ni Albanaca, ni Hrvata… već, prije svega, država građana Crne Gore. Uostalom, Crna Gora kao građanska država jedino može opstati, sve ostalo bi bila neka nova podjela po nacijama, a to nikome u Crnoj Gori ne treba, osim, kako sam i ranije kazao, velikodržavnim projektima koji se pojavljuju u regionu“, kaže Bošković.
Smatra kako se globalna kriza koju je izazvala Rusija agresijom na Ukrajinu može preliti na Zapadni Balkan, jer je ovo region koji je pogodno tlo za tako nešto.
„Jedan od razloga za to je nivo ekonomskog bogatstva, jer je vrlo lako manipulisati sa siromašnim masama, a drugi jer su veze Rusije sa ovim regionom mnogo čvršće nego bilo drugdje u Evropi. Ovdje imate veoma spremne pojedine lidere, odnosno nosioce vlasti u pojedinim državama, konkretno u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnog Gori, koji su, zarad ruskih interesa, spremni napraviti od svojih država u kojima žive i vrše vlast ruski protektorat i izazvati nestabilnost koja bi dovela do nesagledivih posljedica. Oni to ne kriju, oni čak u javnim nastupima govore o bliskosti i saradnji sa Rusijom te nespremnosti da osude ono što se dešava u Ukrajini”, rekao je Bošković.
Poručio je da ako nema optimizma, onda sve ovo nema nikakvog smisla.
„Vjerujem da u nedjelju možemo sve preokrenuti u Crnoj Gori, ako gospodin Đukanović pobijedi u drugom krugu izbora. To bi dalo ogroman zamajac progresivnim snagama u Crnoj Gori za parlamentarne izbore 11. juna. Pobjeda naše opcije 2. aprila i 11. juna stabilizovala bi prilike u Crnoj Gori, vratilo je na euroatlantski put, a to bi svakako dalo dodatni podsticaj progresivnim snagama u regionu da mogu da se izbore sa populistima na vlasti u tim zemljama i omogućilo lakši put zemljama Zapadnog Balkana da se konačno nađu u Evropskoj uniji”, zaključio je Predrag Bošković.