Istoričar i politički analitičar iz Beograda dr Milivoj Bešlin bio je gost današnje Drugačije radio veze. Komentarišući način na koji je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić juče dočekan u Srbiji, Bešlin kaže da nije u pitanju slučajnost.
Nedimovićev stajling poruka u maniru rusko-sovjetske diplomatije
“Način na koji je premijer dočekan je politička poruka, to je politička demonstracija. U demokratskim državama i kada imate da pošaljete neke neprijatne poruke postoje načini da se one pošalju pristojno i civilizovano. A kada na ovaj rusko-sovjetski način “varvarizujete” diplomatsku praksu, onda je to neuvažavanje, ne samo visokog gosta, nego i vlastite države”, ocjenjuje Bešlin i nastavlja:
“Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je došao bez kravate i u farmericama. To je svojevrsno ponižavanje i institucija Srbije, ali je to manje bitno onima koji čine ovu vlast u Beogradu, a mnogo je važnije bilo poslati brutalnu poruku u Crnoj Gori i njenom još uvijek aktuelnom premijeru, gdje se on želio poniziti, a preko njega je ponižena i Crna Gora”.
Bešlin je dodao da je to način na koji Vučić komunicira unutar Srbije i sa regionom. U svom autoritarnom sklopu ima tu praksu, dok se servilno ponaša prema moćnijima od sebe.
Upitan da li je doček poruka Krivokapiću da njega i njegovu Vladu Vučić smatra za privremenu tvorevinu, tim prije što se posjeta desila dan nakon što je DF saopštio da je priča o rekonstrukciji završena i da slijedi izbor nove Vlade, te da li je to neka vrsta uvertire, Bešlin ocjenjuje da to jeste bila poruka, sa željom da se dodatno izvrši pritisak na Krivokapića da izađe u susret željama Vučićevskog DF-a u Crnoj Gori.
Tragikomičan pokušaj Krivokapića da se poistovjeti sa Đinđićem kao prvim demokratskim premijerom
odluku Krivokapića da na mjestu gdje je ubijen Zoran Đinđić položi vijenac, Bešlin vidi kao pokušaj da se još jednom delegitimiše predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, jer je poznato da je Đinđić bio politički, pa i lično, u Crnoj Gori najbliži Đukanoviću.
Kaže, ne treba posebno pominjati i dokazivati da su bili lični prijatelji.
“Ko želi nek se sjeti čuvene Đinđićeve rečenice 1997. kada je Đukanović pobijedio Momira Bulatovića na predsjedničkim izborima. Đinđić je bio u izbornom štabu Đukanovića i uskliknuo je ‘pobijedismo'”, podsjeća Bešlin.
Između ostalog, kako dodaje, ovo je taj pokušaj da se Đinđić simbolički “otme” od Đukanovića.
“Druga stvar jeste da je Krivokapić htio da uspostavi jednu tragikomičnu paralelu između sebe i Đinđića, jer u Srbiji značajan dio javnosti Đinđića i danas tituliše kao prvog demokratskog premijera Srbije. I sada Krivokapić pravi paralelu između sebe i Đinđića tako što će reći evo ja sam prvi demokratski premijer Crne Gore i polažem vijenac na mjestu gdje je ubijen prvi demokraski premijer Srbije”, navodi Bešlin.
Šalje li “Kvinta” poruku da je Beograd prijestonica Crne Gore
Upitan otkud ambasadori Kvinte u “Crnogorskoj kući”, iako te države imaju rezidentne ambasadore u Podgorici, na sastanku sa premijerom Krivokapićem, Bešlin kaže da je to još jedan presdan koji je napravljen i nije mu jasan.
Moguće da neko šalje poruku da je crnogorska prijestonica ponovo u Beogradu, pa da se o Crnoj Gori ponovo diplomatski priča i raspravlja u tom gradu, ili neko ne vjeruje svojim ambasadorima koji se nalaze u Crnoj Gori. Šta je od to dvoje, kaže, ne može znati, ali jeste vrlo zanimljiva poruka.
“Zapadne demokratije neke vrlo važne poruke šalju na diplomatski sofisticiran način, dok je ta rusko-sovjetska diplomatska škola mnogo brutalnija, pa je evo, kako vidimo, Srbija u regionu vrlo česti primjenjuje. Mislim da bi poruka koju su zemlje Kvinte poslale, trebalo da nam kaže nešto o njihovoj politici prema Crnoj Gori, nijesam siguran šta bi to moglo biti i ne bih izvlačio neke definitivne zaključke”, navodi Bešlin.
Primjer Sjeverne Makedonije poučan i za Crnu Goru
Govoreći o ostavci premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva Bešlin kaže da je to poraz EU i evropske ideje u Makedoniji.
Zaev je, kako kaže, čovjek koji je stvarno “pomjerio planine”, koji je riješio sporazumom trodecenijski sukob sa Grčkom, koji je riješio nacionalne odnosne u Sjevernoj Makedoniji i napravio pravu Vladu.
“Danas kada on govori o narodu u Sjevernoj Makedoniji, uvijek ističe ‘naš višenacionalni narod’, prvi put živimo u Sjevernoj Makednoniji tu istinsku demokratsku i multietničku realnost. Decenijske problem je Zaev uspio da riješi, ta njegova Vlada je u tom smislu bila uspješna. Sada, eto, vidimo rezultat toga, gubitak izbora i njegova ostavka. On je sve uradio školski, udžbeničnki po onome što su proklamovane evropske vrijednosti, bolje od toga ne vidim da je mogao da uradi”, ocjenjuje Bešlin i zaključuje:
“Građani Makedonije su, zapravo, glasali protiv odnosa EU prema toj zemlji, a ne toliko za prorusku VMRO. Primjer Sjeverne Makedonije može biti poučan i za crnu Goru, jer se pokazuje da evropski narativ, ako nije praćen i identitetskim, sklon je brzom padu i delegitimisanju upravo zbog ponašanja same Unije i činjenice da integracijska privlačnost sve više slabi”.