Crnogorska paravoslavna crkva smatra da je Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je juče utvrdila Vlada Crne Gore u načelu dobro riješio sva pitanja koja se tiču slobode vjeroispovijesi i uvjerenja, rekao je u izjavi za CdM potpredsjednik savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić.
“Jednim njegovim članom, rješava se i pitanje nezakonito ispisane crkvene imovine s države na Beogradsku patrijaršiju. Završnim odredbama Zakon predviđa da Uprava za nekretnine, u roku od godinu dana, izvrši popis sve nezakonito upisane crkvene imovine na Srpsku crkvu i upiše je na crnogorsku državu, koja je uvijek i bila njen vlasnik”, istakao je Vučinić.
Prema njegovim riječima i taj i drugi članovi, sadržinom i duhom, temelje pravni osnov za pravedno rješenje crnogorskoga crkvenoga pitanja.
“Ono podrazumijeva da se Crnogorskoj crkvi vrati status domicilne crkve koji je imala do 1918. godine, sa svim konsekvencama koje iz toga proizilaze”, dodao je on.
Vučinić napominje i da je za očekivati da će se Srpska crkva odupirati takvom rješenju, i da će potegnuti sva dopuštena i nedopuštena sredstava da spriječi njegovo donošenje, uključujući i radikalizaciju političkih prilika.
“Vjerujemo da će država tome izaći na kraj. Kad je imala snage da osudi protagoniste, instrumentalizovane od iste te Patrijaršije, koji su pokušali oružanim putem da izazovu haos i slome ustavni poredak, imaće snage i da donese ovaj Zakon, na koncu, i pravedno riješi crnogorsko crkveno pitanje”, zaključio je u izjavi za CdM Vučinić.
Tokom ranijih javnih rasprava o Nacrtu zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i slobodi vjeroispovijesti najviše primjedbi i loših ocjena stiglo je upravo sa adrese Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko primorske, koja je imala prigovor na gotovo kompletan Nacrt zakona.
Na Nacrt zakona stiglo je 4.500 podnesaka sa primjedbama i sugestijama, od čega je skoro sve 99,3 odsto podnijela SPC odnosno Mitropolija crnogorsko primorska, njene eparhije i sa njima povezane organizacije u Crnoj Gori.
Vlada je juče utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica kojim se utvrđuju jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način se rješava pitanje državne imovine.
“Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina. Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati. Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore”, navodi se između ostalog u Vladinom dokumentu.
Osim toga predloženim zakonskim rješenjem reguliše se i pitanje vjerskog obrazovanja. Naime, vjerske zajednice će moći da osnivaju škole svih nivoa obrazovanja, osim na nivou osnovne škole.
“Vlada je stava da na tom nivou djeca od šest godina ne trebaju da se dijele, da u državnim školama sva djeca trebaju da prate isti nastavni program, polazeći od činjenice da je osnovna škola po Ustavu i zakonu obavezna, pa je obaveza države kao zakonodavca da to pitanje na ovaj način i uredi. Dakle, utvrđujući predlog ovog zakonskog teksta, Vlada ispunjava svoju ustavnu i međunarodno-pravnu, a u jednom smislu i istorijsku obavezu, da pitanja slobode vjeroispovijesti u Crnoj Gori uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima”, saopštila je juče nakon sjednice Vlade generalna direktorka Direktorata za odnose sa vjerskim zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Žana Filipović.
U Vladi tvrde da ovaj predlog zakona garantuje svakom građaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države.