Srijeda, 1 Februara, 2023
Rubrika:

Svjedočanstvo jednog vremena i putokaz za budućnost

O značaju publikovanja zbornika Śednik četvrtkom 2020–2021, same tribine ali i brojnim aktuelnim političkim i društvenim temama govorili su Aleksandra Bosnić-Đurić, kulturološkinja; Tanja Pavićević, urednica izdanja i Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske

Matica crnogorska je prije dvije godine pokrenula serijal tribina Śednik četvrtkom sa istaknutim intelektualcima, naučnicima i kulturnim poslenicima o problemima sa kojima se suočavaju crnogorsko društvo i kultura. Intervjue iz prve sezone Matica je sada priredila i objavila u formi zbornika koji je predstavljen sinoć u Podgorici.

O značaju publikovanja zbornika Śednik četvrtkom 2020–2021, same tribine ali i brojnim aktuelnim političkim i društvenim temama govorili su Aleksandra Bosnić-Đurić, kulturološkinja; Tanja Pavićević, urednica izdanja i Dragan Radulović, predsjednik Matice crnogorske.

Novinarka Tanja Pavićević koja je vodila sve razgovore ističe da je Śednik četvrtkom nastao iz potrebe da se u formi dijaloga s relevantnim sagovornicima osvijetle izazovi i iskušenja pred kojima smo se kao društvo našli.

„Nakon posljednjih parlamentarih izbora nije došlo samo do smjene vlasti već su retrogradne snage fokusirale energiju ka svjesnom rušenju građanskog karaktera države Crne Gore, pravu na nacionalnu samobitnost i kulturu crnogorskog naroda, s krajnjim ciljem da se sama država dovede u pitanje“, kazala je Pavićević.

Razgovori u zborniku su, naglašava, svjedočanstvo jednog vremena, kojega se nećemo sjećati s nostalgijom.

„U prvom redu obilježeno je antisistemskim djelovanjem, opštom klerikalizacijom i temeljnom razgradnjom multinacionalnog građanskog društva. Ovi razgovori su u takvim okolnostima glas razuma, demonstracija moći progresivnog promišljanja i nade da je najbolji dio Crne Gore prisutan. Matica crnogorska je uradila dobar posao“, zaključila je Pavićević.

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović smatra da društvena i politička kriza koja duboko potresa Crnu Goru zahtijeva ozbiljan odgovor i temeljno promišljanje, te čvrsto ohrabrenje ljudima koji se ne mire niti navikavaju na nametnutu realnost, već su odlučni pružiti politički otpor.

„Ljudima koji ne pristaju bez riječi protivljenja i pobune nestati u tami kulturalne asimilacije i nacionalnog obezličenja Śednik četvrtkom Matice cnogorske je prostor slobodnog govora i argumentovane kritike, društvenih i političkih anomalija, mjesto prijedloga alternativnih rješenja za probleme koji nas srijeću, i ono što je najvażnije – poziv dobronamjenim ljudima da zajednički uložimo napor ne bi li kao politička zajednica izašli iz krize u kojoj se nalazimo“, istakao je Radulović.

To nastojanje Matice cnogorske, ocjenjuje Radulović, naišlo je na prihvatanje i odziv zainteresovane javnosti, zapaženu prezentaciju u crnogorskim medijima, i znatnu prisutnost na društvenim mrežama.

„Smatramo da naš uloženi trud nije bio bez smisla i značaja. Taj otvoreni poziv na zajedničko razmišljanje čuli su i prihvatili mnogi cnogorski građani, i to nas posebno raduje“, istakao je Radulović.

Aleksandra Bosnić-Đurić ocijenila je da crnogorsko društvo u protekle dvije godine prolazi agoniju u kojoj prepoznaje povratak vrlo destruktivnih, opasnih i toksičnih ideoloških matrica.

„Nekada su te matrice stasavale u okviru ideološkog koncepta Jedinstvena Srbija. Već neku godinu te matrice su kontekstualizovane u drugi ideološki konstrukt koji, bojim se, prestaje da bude samo konstrukt i on se zove Srpski svet“, kazala je Bosnić Đurić.

Ističe da je u Crnoj Gori već dvije godine na snazi novi ciklus identitetske okupacije, pokušaj zatvaranja društva, kulturne asimilacije, diktata koji vodi svemu samo ne otvorenom, građanskom i demokratskom društvu.

„Zapitala sam se da li postoji dovoljan broj intelektualaca koji će se tome srčano i dostojanstveno suprotstaviti ili će se, kao što se desilo u Srbiji devedesetih i kao što se dešava danas, dogoditi ta ‘izdaja intelektualaca’, koja će podrivati svaki krhki građanski napor da društvo krene ka ozdravljenju. Bojim se, nažalost, da u Crnoj Gori, kao i u Srbiji protekih 12 godina intelektualna elita nije reagovala toliko brojno i toliko većinski da bi njen odgovor bio dovoljno ubjedljiv i dovoljno odbranjujući“, istakla je Bosnić-Đurić.

Ohrabruju, ipak, intervjui sa crnogorskim intelektualcima koje je pročitala u zborniku Matice crnogorske.

„Možda oni nisu većina ali su, vjerujem, manjina koja će donijeti prometejsko svjetlo. Možda sada njihova borba izgleda donkihotovski, možda ni sami ne vjeruju da će to biti moguće ali ona snaga kojom se u ovom zborniku brani pravo na slobodu, pravo na građansku državu, sekularnu, na nezavisnu državu, jeste za mene značila otvaranje prostora nade i putokaza za djelovanje u budućnosti“, kazala je Bosnić-Đurić.

Tokom Śednika bilo je riječi o značaju kritičkog mišljenja, snazi uticaja intelektualaca na društvo danas, slobodi univerziteta, vezi medija i politike, kultu pobune i građanskog otpora, te brojnim aktuelnim društvenim temama.

Podsjetimo, gosti prve sezone tribine Śednik četvrtkom bili su: mr Ivan Jovović, dr Adnan Prekić, nedavno preminuli Branko Banjević, prof. dr Živko Andrijašević, Branko Lukovac, Marko Špadijer, Rade Bojović, prof. dr Radovan Radonjić, prof. dr Nebojša Vučinić, Nj. E. dr Meglena Plugčijeva, Dragan B. Perović, Draško Đuranović, prof. dr Ilija Vujošević i Dragan Radulović.

Intervjui tribine Śednik četvrtkom i snimak sa sinoćnje promocija Zbornika mogu se pogledati na YouTube kanalu Matice crnogorske.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve