Tvrdnja poslanice Demokratskog fronta Ljiljane Đurašković da je albanski nacionalni junak Đerđ Kastriot Skenderbeg rođeni Srbin, još jedan je od oblika dezinformisanja javnosti i pokušaj prisvajanja tuđe istorije, ističe se u brojnim reakcijama političkih partija u Crnoj Gori.
-Skenderbega nijesu samo Srbi hjeli da prisvoje. Pokušali su to i Grci i Bugari. I ne samo njega, nego i Majku Terezu i druge poznate albanske figure, o kojima su pisali i koje su crtale i opjevale mnoge svjetski poznate ličnosti, ocijenio je lider Albanske alternative Nik Đeljošaj.
Poslanica DF-a Ljiljana Đurašković, nakon inicijative da se u Ulcinju podigne spomenik Đerđu Kastriotu Skenderbegu, izjavila je da je ovaj albanski nacionalni heroj iz vremena borbe protiv Osmanskog carstva zapravo „rođeni Srbin“.
DEZINFORMACIJA
Đeljošaj ističe da izjavu poslanice DF-a doživljava kao još jednu u nizu dezinformacija koje, kako je rekao, stavljaju tačku na stanje društva u kojem su mitovi kreirani u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
– Na taj način su širili mitove koji su kod nekih i prihvaćeni, odnosno neki su godinama morali da uče iz takvih udžbenika – rekao je Đeljošaj za Pobjedu.
Predložio je da DF, ako zaista misle da je Skenderbeg bio Srbin, inicira postavljanje spomenika Skenderbegu u opštinama gdje je dio vlasti – Beranama, Budvi, Kotoru i Herceg Novom.
– A ja se javno obavezujem da ću snositi sve troškove. I bilo bi dobro da smo, na kraju, ipak našli tačku slaganja sa DF-om – poručio je Đeljošaj.
Odbornik Demokratske partije socijalista u opštini Tuzi Nikola Gegaj ističe da ga izjava Ljiljane Đurašković, s obzirom na programske ciljeve DF-a, nije iznenadila.
– O izjavi gospođe Đurašković sam saznao iz medija. Njena izjava me nije posebno iznenadila poznajući programske ciljeve političke grupacije kojoj i sama gospođa Đurašković pripada. Obaveza nas političara je da budemo ozbiljni. O Skenderbegu mogu da govore ljudi koji se baziraju na činjenicama i dokazima – naveo je Gegaj.
Podsjetio je da se sam Skenderbeg, u korespondenciji sa papom II i napuljskim kraljem Alfonsom II, izjasnio kao albanski vladar, te da je to isto ponavljao i prilikom sastavljanja Gaetskog traktata.
– Namjerno krivljenje istorijskih činjenica ne doprinosi izgradnji sklada među građanima na čemu je bazirana po litika DPS-a i na čemu se, na kraju, temelji Evropska unija kojoj svi težimo – kazao je Gegaj Pobjedi.
I predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Nikola Camaj ocjenjuje kako bi vijest o postavljanju spomenika Skenderbegu u Ulcinju trebalo da obraduje svakog Albanca i svakog evropski orjentisanog stanovnika Crne Gore.
– U medijima pročitasmo o radovanju Demokratskog fronta, ali iz sasvim nekih drugih razloga. Njih raduje to što će se spomenik podići srpskom junaku Skenderbegu. Nije ovo prvi put da se pokušavaju svojatati naši heroji i naše svetinje od strane te politike. To je odlika onih koji nemaju čime svojim da se hvale – naveo je Camaj u reagovanju.
POBUDE
Objasnio je i da ga postavljanje spomenika u Ulcinju, prije svega, raduje iz civilizacijskih, a ne iz srednjovjekovnih pobuda.
– Ali, na žalost, politika koju zastupaju dotična gospoda, kako stvari stoje, ne može ni danas da razumije prozapadnu orijentaciju Balkana, a kamoli onu iz vremena Đerđa Kastriota – zaključio je Camaj.
Podsjetimo, prije pet dana predsjednik opštine Ulcinj Ljoro Nrekić kazao je da će najjužniji crnogorski grad dobiti statuu Đerđa Kastriotija Skenderbega i da bi statua trebalo da bude postavljena na kružnom toku, u centru grada, kod zgrade opštine Ulcinj. Prema njegovim riječima, Ministarstvo kulture dalo je saglasnost za postavljanje spomenika. I bulevar na kojem se nalazi kružni tok nosi ime ovog albanskog nacionalnog heroja. Inače, ove godine obilježava se 550 godina od smrti Skenderbega. On je u Ulcinju imao kuću, koju su nakon njegove smrti 1468. godine naslijedili njegovi rođaci.
Camaj: Gdje je Skenderbeg u srpskoj književnosti?
Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Nikola Camaj objašnjava da je Đerđ Kastrioti jedna od najprisutnijih ličnosti u albanskom folkloru, ali i da se u srpskoj narodnoj pjesmi gotovo i ne pominje.
– Pitao bih tu gospodu: koliko je naš Đerđ zastupljen u srpskoj narodnoj pjesmi ili da mi navedu srpske pisce iz tog vremena koji su glorifikovali njegovo djelo ili pak ime nekog srpskog grada koji krasi spomenik ovog velikana? A ja ću pored bogatog folklora o njemu, ovom prilikom navesti samo djela njegovog savremenika Marina Barletija ili Frana Bardhija, zatim djela poznatih svjetskih pisaca poput Longfeloua i Bajrona – naveo je Camaj.
izvor: Pobjeda