Prema zakonu o Državnim nagradama iz 2019. godine, Njegoševa nagrada se dodjeljuje za životno djelo odnosno za ukupan stvaralački opus književnika koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika, bosanskom, bugarskom, makedonskom, hrvatskom, slovenačkom, srpskom i crnogorskom, čija djela predstavljaju izuzetno značajan doprinos južnoslovenskim književnostima, javno su valorizovana i prepoznata kaotrajna vrijednost države iz koje dolaze. Njegoševa nagrada se dodjeljuje svake četvrte godine.
2023. godine se navršava tačno 60. godina od ustanovljavanja Njegoševe nagrade, s obzirom da je prva dodijeljena 1963. godine.
Među 16 dobitnika Njegoševe nagrade samo je jedna spisateljica, odnosno žena dobila nagradu, i to Desanka Maksimović 1984. godine. Nagradu dosad nije dobio pisac koji živi van porostora bivše Jugoslavije, pa tako nijedan bugarski pisac nije bio dobitnik ove Nagrade. Njegoševu nagradu je dobilo 16 pisaca sa 11 romana, odnosno njih pet je Nagradu dobilo za životno djelo. Posljednji pisac koji je dobio nagradu za životno djelo je Tomaž Šalamun (2013.), a posljednji pisac koji je dobio nagradu za roman je Jovica Aćin za roman „Srodnici“ (2019.).
Što se tiče liste kandidata za 2023 godinu, na njoj su se našli: David Albahari, Dubravka Ugrešić, Vlada Urošević, Georgi Gospodinov, Zuvdija Hodžić, Dževad Karahasan, Semezdin Mehmedinović. Zuvdija Hodžić i Dževad Karahasan svi nominovani od strane 7 selektora iz 7 zemalja.
Drago Jančar, Dubravka Ugrešić i David Albahari ušli su u najuži izbor za ovogodišnju Njegoševu nagradu, najveće književno priznanje koje Crna Gora dodjeljuje autorima sa južnoslovenskog govornog područja.
To je odlučio Međunarodni žiri koji čine: Nedžad Ibrahimović (Bosna i Hercegovina), Amelija Ličeva (Bugarska), Kalina Maleska (Sjeverna Makedonija), Andrej Blatnik (Slovenija), Saša Ćirić (Srbija), Olja Savičević-Ivančević (Hrvatska) i Balša Brković (Crna Gora).