Posebno mi je zadovoljstvo da vam se obratim sa ovog mjesta, nadomak Cetinjskog manastira i Biljarde, gdje se sabiraju temelji moderne crnogorske državnosti i kulture. Ove temelje u značajnom dijelu je postavio vladika Rade, Petar II Petrović Njegoš, čije državničko i književno nasljeđe već skoro dva vijeka predstavljaju trajnu sponu između Crne Gore i evropske civilizacije, saopštio je Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na svečanosti povodom dodjele Njegoševe nagrade.
“Njegošev književni opus čini jedinstvenu sintezu duhovnosti, filozofije i umjetnosti u koju je uspio da objedini narodnu misao sa najeminentnijom evropskom literarnom tradicijom. Stoga je Njegoševo književno nasljeđe najveći duhovni kapital i kulturna vrijednost sa kojom se Crna Gora predstavlja svijetu”, kazao je predsjednik.
Kako je istakao, jednom riječju Njegoš je naš svetionik, koji je svojim riječima projektovao ideju slobode kojoj se nije divio samo Balkan, već i sve svjetske kulture i jezici na koje su prevedena velika Njegoševa djela.
“On je naš, a može da stane rame uz rame sa velikim imenima koji su svijet kulturom i knjigom mijenjali na bolje i ostavili najviše traga za sobom. Njegova širina čini djelo univerzalnim, a njega izdiže na pijadestal kao genija”, poručio je Milatović.
Prema riječima predsjednika, univerzalnost, svevremenost i humanistička dimenzija Njegoševe etike i poetike ima potencijal da objedini identitetske različitosti, stvarajući vrijednost koja jednako pripada svima.
“Upravo u tome leži najveća snaga i najvažnije svojstvo svake velike umjetnosti – da prevazilazi lokalne odrednice i postane dio korpusa svjetske kulturne baštine”, ocijenio je on.
Milatović dodaje da to simbolizuje, i međunarodni karakter Njegoševe nagrade koja se dodjeljuje za životno djelo, odnosno za ukupan stvaralački opus, književnici ili književniku koji stvara na nekom od južnoslovenskih jezika.
“Ova nagrada, dodjeljena prvi put na današnji dan 1963. godine, velikom crnogorskom i jugoslovenskom piscu Mihailu Laliću, u minulih šest decenija potvrdila je svoju vrijednost i prestiž”, podsjetio je predsjednik.
Takođe dodaje, prvobitno uspostavljena kao najvažnije priznanje za književnost u Jugoslaviji, istorijat Njegoševe nagrade odredili su kako književne tendencije druge polovine 20. i početka 21. vijeka, tako i društveno-politički kontekst u kojem su odabirani njeni laureati.
“Ovogodišnji laureat Njegoševe nagrade je Dubravka Ugrešić. Ona je svojim talentom, prskosom, vedrinom, duhom slobode i nepristajanja ispisala najljepše stranice u najmračnije doba. Ona je bila glas budućnosti u vrijeme kad su mnogi vukli region i ljude u prošlost”, kazao je on.
Predsjedik Crne Gore naglašava da se nikada, nije predavala sili i mraku. Bila je hrabrija od mnogih koji su se predstavljali kao veliki junaci!
“Dodjeljivanje ovogodišnje nagrade književnici Dubravki Ugrešić, čini posebno zadovoljstvo jer je žena laureat, u šezdesetogodišnjoj tradiciji Negoševe nagrade, tek po drugi put, nakon velike pjesnikinje Desanke Maksimović”, kazao je Milatović.
Ističe da je saglasan sa riječima predsjednika žirija gospodina Nedžada Ibrahimovića koji je kazao da su neke nagrade važne piscu, a neke su važne društvu i kulturi, te da nagrada dodjeljena Dubravki Ugrešić spada u drugu kategoriju.
“Dubravka Ugrešić je svojom voljom odbacila nametnute identitetske odrednice koje su ograničavale njen opus unutar jednog kolektiva, borila se i izborila za svoje pravo da bude poznata samo po svom imenu i djelu”, naveo je Milatović.
Takođe dodaje, zahvaljujući izuzetnom spisateljskom daru, ali i enciklopedijskom poznavanju istorije i teorije književnosti, izgradila je jedinstvenu poetiku i stil koji odlikuje razigranost, duhovitost, modernost, ali i kritički pristup.
“Značaj njenog djela ogleda se i u naglašavanju pozicije ženskog autorstva i feminističkog angažmana u literaturi i njenom tumačenju”, naveo je predsjednik.
Pored kultnih, nagrađivanih romana, Milatović je istakao i njen publicistički opus, posebno zbirku eseja „Kultura laži“ koja hrabro govori o provali nacionalizma tokom perioda dezintegracije Jugoslavije i manipulacijama nacionalnim i etničkim identitetima u službi vlasti.
“Njeno uvjerenje da je najvažnija uloga intelektualca da uvijek govori istinu moćnicima vrijedno je poštovanja i divljenja. Zato s pravom Njegoševa nagrada pripada Dubravki Ugrešić, jer njeno veliko djelo to zaslužuje”, poručio je predsjednik.
On je istakao da je, Dan Njegoševog rođenja postao je državni praznik koji ne slavi samo Njegoševo nasljeđe, već cijelokupnu crnogorsku kulturu.
“Afirmišući naše opredjeljenje za evropske integracije, pozivam vas da Njegoševo djelo, kao i kulturu u cjelini, gledamo kao putokaz i inspiraciju na tom putu”, poručio je on.
Takođe naglašava, što dublje budemo zalazili u evropski kulturni i životni prostor, moramo za sobom ostaviti politizaciju i zloupotrebu umjetnosti i kulture. I umjesto toga usmjeriti se ka odgovornom izučavanju nasljeđa i promociji savremenog stvralaštva, oslobođeni provincijalnih megalomanija.
“To je zajednička odgovornost svih nas – i političara i kulturnih poslanika. Jedino tako možemo konačno ostvariti snove o ravnopravnosti, zajedništvu i blagostanju svih evropskih naroda, u koje se ubrajaju i ovi naši balkanski”, zaključio je Milatović.
Ko bi reka da ni je predśednik ovakvi stručnjak za književnost, sobzirom da ni sve padeže ne zna pravilno koristiti.