Antarktik je svake godine sve manje prepoznatljiv.
Na kopnu, naučnici su otkrili cvijetne biljke, mahovinu i alge kako se šire kao nikada ranije, a na moru je obim plutajućeg morskog leda dostigao rekordno nizak nivo, piše sciencealert.com.
Ove dramatične promjene su se poklopile sa porastom ljetnjih temperatura. Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu (UV) su 2022. zabiljeležili najveći toplotni talas koji je ikada pogodio Antarktik.
U martu su temperature blizu južnog pola dostigle 39 °C iznad normale tri dana zaredom, dostižući maksimum od -10 °C (14 °F).
Ovo je bila najtoplija temperaturna anomalija zabiljeležena bilo gdje u svijetu, rekao je Edvard Blančard-Vriglsvort, atmosferski naučnik i prvi autor objavljenog rada tima UV, rekao je Kaši Patel za Vašington post.
Neki iz njegovog tima koji su u to vrijeme radili na Antarktiku su očigledno bili dovoljno topli da nose šorc, pa čak i da idu bez majice na suncu.
#Flowers Blooming and #Grass Growing In Antarctica is a Bad sign that there is a climate change.
And, it is disturbing the Ecosystem of that region.#Climatechange #Antarctica #ClimateAction pic.twitter.com/xcVRRwjXjG— Eco Discussion (@EcoDiscussion) September 23, 2023
Trenuci poput ovih pokazuju jasnije nego ikad da Antarktik nije imun na klimatsku krizu, kao što su neki naučnici nekada mislili.
Da bi shvatio koliko je nedavnog toplotnog talasa na Antarktiku pripisano klimatskim promjenama, tim sa UV je koristio „pristup priče“.
Ova strategija modeliranja oslanja se na „razplet prošlih događaja, ili vjerodostojnih budućih događaja ili puteva“ da bi reprodukovala trenutne klimatske događaje.
„Otkrili smo da su klimatske promjene tokom prošlog vijeka pojačale toplotni talas za 2 °C, dok bi ekvivalentni toplotni talas 2096. godine bio za dodatnih 6 °C topliji u odnosu na 2022. (8 °C u odnosu na 1922.)“, pišu Blančard-Vriglsvort i kolegama.