Srijeda, 1 Maja, 2024
Rubrika:

Sveštenici iz Bjelopavlića u pismu Mitrofanu Banu iz 1900. godine su izričito pomenuli Crkvu Crnogorsku tri puta

Ugledni sveštenici plemena Bjelopavlićkog i crnogorski patrioti, uputili su pismo 13. marta 1900, iz manastira Ždrebaonik, mitropolitu Mitrofanu Banu povodom regulisanja svešteničkog stanja, odnosno, sistematske godišnje plate sveštenicima u Crnoj Gori. Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvjestava ''Glas Crnogorca''), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu kojeg su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu između ostalog, izričito pomenuli -Crkvu Crnogorsku tri puta

Za aktuelno.me

Piše: Novak Adžić

Autokefalna Crnogorska crkva ( Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Crnogorska mitropolija, Mitropolija Crnogorska, Cetinjska mitropolija, Jerarhija Crnogorska) bila je u Knjaževini (1852-1910) i Kraljevini Crnoj Gori (1910-1920) državna crkva. Aktivno pravo izbora njenog poglavara pripadalo je suverenoj državnoj vlasti -najprije Crnogorskom Senatu, a onda neprikosnoveno Knjazu/ Gospodaru kao inokosnom nosiocu najviše državne centralne vlasti. U tom smislu, poglavare Crnogorske pravoslavne crkve (Mitropolije Crnogorske) birali su svojim odlukama, najprije, knjaz Danilo I Petrović-Njegoš i potom knjaz Nikola I Petrović Njegoš, nakon čega su oni po crkvenim pravilima uvođeni u episkopska zvanja i bili hirotonisani u inostranstvu od strane poglavara i članova Sinoda drugih crkava (konkretno u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno, Petrogradskoj mitropoliji).

Vremenom, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo,  pored svoje duhovne samostalne misije i položaja unutar crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Pored toga, poglavar Mitropolit Crnogorske crkve bio je i virilni (po položaju) poslanik Crnogorske narodne skupštine, kao sto su bili i barski Nadbiskup i muslimanski Muftija.

Mitrofan Ban

Knjaževina Crna Gora je 1900, na posebno zauzimanje i pregnućem mitropolita Mitrofana Bana, odlukom zakonske snage uredila svešteničke plate. Knjaz Nikola je udovoljio molbama i prijedlozima da se zakonski regulišu plate sveštenicima i tako osigura stabilnost njihovih materijalnih prihoda i zarada za svesteničku službu, koju su redovno i savjesno obavljali. Ta odluka i zakonsko regulisanje godišnjih svešteničkih plata prirodno i razumljivo  izuzetno je obradovalo cjelokupno sveštenstvo Crnogorske crkve (Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Mitropolije Crnogorske), jer se na taj način jasno uredio i znatno poboljšao njihov materijalni status.

U tom smislu je arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Cnogorski Mitrofan Ban u ime Mitropolije Crnogorske uputio Okružnicu (broj 280), sa Cetinja, 24. februara 1900., cijelom parohijalnom sveštenstvu, kojom je obznanio da su sistematski uređene godišnje plate sveštenstvu i to u sporazumu sa Kjaževskim Ministarstvom prosvjete i crkvenih poslova i ministrom vojvodom Simom Popovićem, a na osnovu saglasnosti Državnog savjeta Knjaževine Crne Gore taj zakonski projekat je upućen na odobrenje Knazu Gospodaru Nikoli I Petroviću Njegošu, koji ga je razmotrio i konačno odobrio.

Tako je na osnovu saglasnosti knjaza Nikole i njegove odluke sa zakonskom snagon riješeno; da jerarhijsko parohijalno sveštenstvo, počevši od 1. januara 1900 godine i ubuduće ima primati godišnju sistematsku državnu platu preko knjaževskog Ministarstva posvjete i crkvenih djela; da se narod u Crnoj Gori ubuduće oslobodi plaćanja godišnjih birova, za vjenčanja i pogrebe sveštenicima koji su ih obavljali, a što je do tada plaćao; te da se od naroda za potrebe crkve i sveštestva kupi precizno određena dacija i izvjesni prirez, umjesto dotadašnjih birova koji su plaćani itd.

Tu Okružnicu sveštenstvu Mitrofan Ban završava riječima:

Pored mnogijeh drugijeh, korisnijeh i naprednijeh ustanova, koje je Njegovo Visočanstvo, naš Uzvišeni Gospodar Knjaz Nikola I, narodu svome darovao, i ova nova ustanova, jedan je dokaz suviše Njegove vladalačke brige za dobro svete Pravoslavne crkve; njezinih služitelja-sveštenika-dragoga i vjernoga mu naroda.

Zato, cijeneći ovakve mislosti Uzvišenoga našega Vladara, svi skupa, najtoplije molitve prinosimo nebesnome Prijestolu, za dugi i sretni zivot Njegovog Visočanstva Gospodara i Njegov Uzviseni Dom“.

 (“Glas Crnogorca”, Cetinje, broj 9 od 4. marta 1900, str. 1, Zvanični dio).

Sveštenstvo Crnogorske mitropolije-Pravoslavne crkve u Crnoj Gori -Crnogorske pravoslavne autokefane crkve -bilo je posebno zadovoljno ovim rješenjem sa snagom zakona, koje je bilo na korist naroda i njegovu korist, i uputilo je brojna pisma zahvalnosti, koja su objavljena u svesci V lista “Prosveta”, zvanične publikacije Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Knjaževine Crne Gore za 1900. godinu.

Glas Crnogorca“, Cetinje, broj 11, od 18. marta 1900 (urednik lista bio je istoričar dr Lazar Tomanovic) na strani 3 piše i sljedeće: “S Danilovgrada pišu nam da su se 12. o. mj. sakupili 16 svestenika sa g. protom Milutinom Boškovićem na čelu i pošli u manastir Zdrebaonik, gdje su odslužili večernju, a sjutri dan poslije jutrenja i liturgije držali blagodarenje povodom novoga zakona o svesteničkim platama. Za tijem je u manastiru bila svestenička trpeza, odakle je sveštenstvo poslalo pismenu blagodarnost Nj. V. Gospodaru preko svog Arhipastira g. Mitropolita Mitrofana“.

Ugledni sveštenici plemena Bjelopavlićkog i crnogorski patrioti, uputili su pismo 13. marta 1900, iz manastira Ždrebaonik, mitropolitu Mitrofanu Banu povodom regulisanja svešteničkog stanja, odnosno, sistematske godišnje plate sveštenicima u Crnoj Gori. Sveštenici iz plemena Bjelopavlića, njih 17 (a ne 16, kako izvjestava ”Glas Crnogorca”), su navedenog datuma, a povodom ustanovljavanja stalnih i sistematskih godišnjih plata sveštenicima u Knjaževini Crnoj Gori, u pismu kojeg su poslali mitropolitu Mitrofanu Banu između ostalog, izričito pomenuli –Crkvu Crnogorsku tri puta.

To pismo je, kao što smo rekli, objavljeno u svesci broj 5, u časopisu “Prosvjeta”, maj 1900. godine, str. 272-273,  i mitropolit Mitrofan Ban uvrstio ga je u svoje memoare.

Navedeno pismo 17 sveštenika iz Bjelopavlića od 13. marta 1900 glasi u cjelosti:

Vaše visokopreosveštenstvo, najmilostiviji arhipastiru!

      Od dana kad je Vaše Visokopreosveštenstvo, promislom Božijim i najmilostivijim blagovoljenjem njegovog visočanstva preuzvišenoga Gospodara, stupilo na visoku mitropolitsku katedru bogomhranime Crnogorske jerarhije, dajete svojim neumornim radom neocijenjene koristi Crkvi crnogorskoj ukrašenjem, popravljanjem i podizanjem božjih domova, živom i umnom riječju područnom svom sveštenstvu i pastvi, kojom rasplamćuje i oduševljava Vaše visokopreosveštenstvo-za sve ono što je moralno, čim se ide na opću korist Crkve i na susret usrdnoj želji njegovoga visočanstva Gospodara, književnim svojim radom, a tako i umnim i moralnim unapređenjem crnogorskog sveštenstva, čemu je uvelike na putu stalo slabo materijalno stanje. No Vaše visokopreosveštenstvo, Božijim promislom upućeno, našlo je dovoljno razloga podstrijeti njegovom visočanstvu Gospodaru, koji je najmilostivije blagovolio odobriti sistematične plate našim sveštenicima.

            Ova srećna ustanova za današnje i buduće sveštenstvo crnogorsko ostaće vjekovno zlatnim slovima zapisata u povijesnici Crkve crnogorske. U to ime, podižemo najtoplije molitve svemogućemu Tvorcu, da Vas dugo poživi na zadovoljstvo uzvišenoga Knjaza gospodara i na ponos Crkve crnogorske.

            Istovremeno, molimo Vaše visokopreosveštenstvo da blagoslovite uručiti njegovom visočanstvu Gospodaru ovdje priloženu blagodarnost (bilo je naročito pismo, preko mene, za Gospodara) i biti tumač naše najpokornije podaničke vjernosti i najusrdnije blagodarnosti.

            Vašemu visokopreosvestenstvu ostajemo, ljubeći svetu desnicu, pokorni.

            Sveštenici Plemena Bjelopavlićkog“.

I na kraju pisma slijede njihovi potpisi:

Protopop Milutin Bošković, Srdan Popović, nadziratelj; Jovan Čobeljić, Jovan Velašević, Filip Pešić, Jagoš Nikolić, Nedeljko Mihailović, Marko Popović, Stojan Radović, Jovan Damjanović, Savo Dragović, Luka Radović, Božo Iković, Stevan Vujadinović, Petar Jovanović, Kosta Ristić, Radovan Pavićević“.

(Ovo pismo je u prekucanoj varijanti objavljeno i u knjizi: “Sabrana djela Mitropolita Mitrofana Bana”, knjiga 1, “Mitropolit Mitrofan Ban-Životopis ili uspomene iz života”, priredio: prof. dr Vuk Minić, “Obod”, Cetinje, 1999, str. 312-313).

*Zabranjeno je kopiranje i korišćenje objavljenog sadržaja bez saglasnosti redakcije portala aktuelno.me i autora teksta

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Zoran Vulevic
28.07.2023-09:48 09:48

BRAVO SOKOLE CRNOGORSKI!