Za aktuelno.me
Milenko A. Perović
Nekad su stranci poštovali Crnogorce. Pokazuje to mnoštvo svjedočanstava, osobito onih iz 19. vijeka. Poštovanje im je išlo do divljenja prema siromašnom, ali junačnom i gospodstvenom crnogorskom narodu.
Nije manje bilo poštovanje prema Crnogorcima ni širom druge Jugoslavije. Stečeno je ono u vrijeme dok se još priznavao veliki udio Crnogoraca u pobjedi partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Imponovali su Crnogorci i zbog izuzetnih ličnih kvaliteta. Đe god su bili, zasluženo su sticali društveni i profesionalni ugled. Svaku jugoslovensku republiku i pokrajinu Crnogorci su zadužili kao umjetnici, naučnici, prosvjetni ratnici, ali i odgovorni i sposobni rukovodioci.
Umjeli su Crnogorci poštovati sami sebe. U svom kolektivnom i invidualnom iskustvu imali su snažni i duboko ukorijenjeni ośećaj slobodnih ljudi koji čuvaju vlastito ljudsko dostojanstvo. Bili su ljudi za agoru likom, djelom i smislom za javni život. Povijest ih je naučila da budu djelatni ljudi, da se s drugima samjeravaju u čojstvu i junaštvu i da se drže uvjerenja o vlastitoj vrijednosti. Kao i kod starih Helena, agonalnost je prožimala sve strane crnogorskog individualnog i nacionalnog identiteta!
Samopoštovanje Crnogoraca dolazilo je od ponosa naroda koji se ne daje „u lance vezati,“ koji iznad svega ljubi vlastitu slobodu i cijeni čojstvenost. Nije mit, nego bezbroj puta dokazana povijesna realija da su Crnogorci bili „vazda spremni polećeti“ kad je dušmanima trebalo stati na put. Dok su imali samopoštovanja, Crnogorci su umjeli između sebe birati one najbolje da im budu predvodnici u političkim, vojnim, vjerskim i sudbenim stvarima.
Međutim, za potonjih stotinu godina mnoge su se nevolje prelomile preko leđa Crne Gore i Crnogoraca. One su vremenom potiskivale, poništavale i okretale na sprdnju nacionalno i individualno samopoštovanje Crnogoraca. Oni su se našli, a mnogi se nijesu dobro snašli u povijesnim makazama između previsokog i preniskog samopoštovanja!
Oba ova oblika samopoštovanja podsticana su teškoćama u mjerenju vlastite vrijednosti. Ljudi su obično skloni da sebe procjenjuju boljim nego što objektivno to jesu. No, kad ih skoli moralna malaksalost, mnogi sami sebe obescjenjuju. Teško je naći valjano mjerilo u samoprocjenjivanju. Kad se izgubi mjera, onda čovjek dopušta da ga podvlasti kompleks superiornosti ili kompleks inferiornosti, odnosno, pozitivni ili negativni kognitivni i emocionalni odnos prema sebi.
Crnogorci su tradicionalno pazili na ono što i savremena psihološka nauka označava prvim izvorom samopoštovanja. Živjeli su u posmatranju vlastite životne „linije ponašanja.“ Na osnovu posmatranja drugih i samoposmatranja dolazili su do pozitivnih ili negativnih ocjenja i samoocjena, tj. slika o drugima i slika o sebi.
Još uvijek je sva Crna Gora premrežena fragmentima tradicionalne svijesti koja je stvarala i generacijski prenosila svojevrsne usmene kataloge karakteristika ljudi, bratstava, plemena i crnogorskih krajeva. U njima se dijelom očuvalo kolektivno pamćenje poštovanja i samopoštovanja.
Ovaj socijalni, moralni i masovno-psihološki mehanizam nije samo crnogorski ekskluzivitet. Uvijek i svuda on postoji kao lično ili kolektivno samoośećanje. Može se ono odnositi na lični i porodični život, na grupnu i nacionalnu identifikaciju, na građanstvo u određenoj državi. Može sadržati ponos na prošlost i sadašnjost, te izglede u budućnosti, ali uvijek implicira samodjelotvornost pojedinca.
U svakom vremenu i društvu individualno i kolektivno samopoštovanje pokreće energiju težnje za daljnjim uspjesima. Ono donosi životni optimizam i zadovoljstvo. Ljudi koji sebe poštuju u načelu su dobrog mentalnog, a počesto i fizičkog zdravlja. Oni se klone asocijalnog ponašanja.
Na drugoj strani, nisko samopoštovanje izaziva životnu tjeskobu, usamljenost, emocionalnu i nervnu fragilnost. Iza svakoga zlobnog i zavidnog odnosa prema ljidima lako je otkriti nisko samopoštovanje. Ljudi s niskim samopoštovanjem često „spas“ traže u opijatima ili u pripadanju agresivnim socijalnim grupama. Što je u čovjeku niže samopoštovanje, jača je njegova potreba da se priključi radikalnijim i ekstremnijim oblicima nacionalizma. Masovni korpus svakoga nacifašističkog pokreta čine nesretnici s najnižim samopoštovanjem i samopouzdanje! Žudnja da ih drugi poštuju, gura ih u zločin!
U njima se do krajnosti razmahuju simptomi psihičkog poremećaja. Oni uvijek ukazuju na samopoštovanje koje je nestabilno, kolebljivo, uslovljeno efemernim činiocima, gurano iz krajnosti u krajnost nesigurnim misaonim procesima i životnom dezorijentacijom. Ono je nesvjesno afektivno, bazirano na nesigurnim poređenjima vlastite vrijednosti s vrijednošću drugih. Nisko samooštovanje je Pandorina kutija prepunjena zavišću, zlobom, resantimanom, indignacijom i frustracijama.
Mnogi Crnogorci danas pokazuju simptome takvoga psihičkom poremećaja. Oni su spregnuti s kompleksom niže vrijednosti i dezorijentacijom u stvarima ličnog identiteta. Njima je vješti manipulatori usadili kompleks niže vrijednosti i krajnje niskog samopoštovanja. Odatle potiče njihova potpuna zbrka u samoidentifikaciji nacionalne, vjerske, kulturne i jezičke pripadnosti.
Koliko je intenzivno radila beogradska pripagandistička i specijalno-ratovska mašinerija obescjenjivanja Crnogoraca, toliko su u potonjih četiri-pet generacija oni počeli smatrati prirodnim, čak i potrebnim da sami sebe sve manje poštuju. Samopodcjenjivanje i naopaka percepcija vlastite vrijednosti postali su opšte mjesto u svim crnogorskim oblicima ispoljavanja života.
Jedan dio crnogorskog naroda – koji je nekad umio sebe poštovati – doveden je najinfantilinijim sredstvima potkupljivanja, poruge, sprdnje i laži u situaciju da sebe počne duboko prezirati i mrzjeti. U tome je potonji psihološki korijen crnogorskog velikosrpstva. Od tradicionalnog samopoštovanja on je prigrlio patološko stanje samopodcjenjivanja.
Velikosrbi su mu onda ponudili „lijek“ protiv bolesti samopodcjenjivanja! Ponudili su mu velikosrpstvo. Ono je mehanizam kojim se samopodcjenjivanje „liječi“ inficiranjem još težom bolesti „srpskog“ samoprecjenjivanja! Crnogorcima kojima su ubili o ośećaj samopouzdanja i samopoštovanja, velikosrbi su ponudili „čudesno izlječenje“ velikosrpskom nacionalističkom obiješću i bjesnilom! Ubijajući ośećaj slobode onima koji sebe poštuju, kompenzirali su im to priznanjem prava na sveopšte „slobodno“ destruktivno i zlikovačko manitanje!
Cjelokupna politička i intelektualna mapa današnje Crne Gore pokazuje posljedice crnogorskog gubitka samopoštovanja! Kad za državnog predśednika izaberu Jakova Milatovića, nedvosmisleno to kazuje da se crnogorski ośećaj samopoštovanja stropoštao u nihilistički bezdan.
Kad na mjesto predśednika državne Vlade zaglavare personalnosti Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, a vjerovatno i Milojka Spajića, Crnogorci daju svijetu na znanje da su potpuno raskrstili sa zdravom pameću. Niko im više neće vjerovati ako kažu da su nekad Crnu Goru predvodili sojevići, bastaduri i pametari!
Kad su dozvolili da se s njima sprdaju Risto Radović, Jovan Mićović i katrga srpskih popova, Crnogorci su pokazali da im je do samopoštovanja stalo koliko do lanjskog snijega. Pokazali su da je iz njih isparilo sve što im je bilo vrijedno, a u njih se uselilo tuđe zlo!
Ko pristane da mu pastijeri budu Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Predrag Bulatović Aleksa Bečić, Vladimir Joković, Maksim Vučinić i ostale nevjerovatne idiosinkrazije, pokazuje političku svijest nižu od one koju imaju tek otkrivena plemena iz prašuma Amazonije! Taj je samopoštovanje metnuo pod „donji kraj!“
Ko pristane da mu državni univerzitet drže Vladimir Božović i Rajka Glušica, ne poštuje sebe ni nauku ni obrazovanje ni univerzitet ni akademske vrijednosti ni Crnu Goru ni bilo šta što je čestito i vrijedno. Kome se ne čini čudnovatim da mu na čelu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti śedi najveći praznozbor Crne Gore, nikakve predstave taj nema o poštovanju sebe i svoga!
Koji Crnogorac povjeruje u „istinu“ koju godinama širi medijski tajkun poznat kao apsolutni postjugoslovenski nepobijeđeni šampion u podlosti, odlučio se na mentalni i moralni samoprezir. Naučio je tajkun mnoge Crnogorce da svoje crnogorstvo poštuje kao što samoubica poštuje život.
Dugo su se Crnogorci spremali da između sebe proćeraju samopoštovanje. Velikosrbi su im pomogli da to učine vrlo efikasno i do kraja!
*Zabranjeno je kopiranje i korišćenje objavljenog sadržaja bez saglasnosti redakcije portala aktuelno.me i autora teksta
Poslije ovoga ne treba nista vise ni da se pise ni da se kaze o nama i nasoj zbilji .
Bravo profesore, izvanredan preśek Crnogoraca i na koje su grane došli, čast izuzecima, od nekadašnjeg ponosnih naroda koji je vjekovima branio svoju čast i slobodu danas imamo naše bratstvenika i plemenite ulizice mrzitelje svoje rodjene otadzbine, podlegli lažima popova crkve srbije, fukarama koji ljuju po svojoj drzavi, njenoj istoriji i svemu Crnogorskom, bilo jedinici koji navijaju protiv sopstvenih sportista u cijim redovima ima i njihovih rođaka i bratstvenika, dno dna, tako da Dragi profesore još jednom hvala na divnim tekstu!!!!!
Istinit, ali preuranjen “nekrolog” crnogorskoj Čovječnosti i Čestitosti, slobodarskom duhu i herojstvu. Dublje je korijenje crnogorske identitetske kolektivne svijesti i lične samosvjesnosti. Vjerujem u snagu te vjekovne ukorijenjenosti Crnogoraca da će aktuelnu površinsku ljudsku pljevu, koju je anticrnogorska Palanka Zla posijala po CG, oduvati i da će planinski studenac bistre vode crnogorske ponovo biti za osvježenje i ljudsko i duhovno.
Profesore nama treba vođa vašeg kalibra da krenemo
Nikola nemože on .Nemože ni Ćoso.. Oni žive u Srbiju. Bez harizme su i nijesu popularni ni kod nas motenegrina ni kod srbslja.Bolja varijanta je Bajko iz Građanah. On je naš fan.
Pa ovaj profa je na čelu Crnogoraca u Srbiji, u više navrata, zadnjih deset godina. Za vas praznozbore i umrtvljene u C.gori je veliki “zborac”, a u Srbiji sa svojim plaćenim banditima, nije ga progovorio ni o čemu..praznozborac.
Camile u pravu ste ,dovoljno je da ima deset ovakvih i da se vratimo našim vrijednostima. Otrešcemo mi pljevu iz naše kuce!
Profesore, hvali jedna sitna stvar ovom tekstu a to je da je u zadnjih 30 godina politička elita oblikovala ovu mladost i tu vidim uzrok svega ovoga, znači nezaobilazna tema je DPS i Milo, nije ovo doslo samo po sebi vec pogresni ili namjerni potezi te elite, i sad treba otvoreno reci ko Crnogorce dovede do svega ovoga? inače Crnogorci su tvrd orah i izovoga ce izaći kao pobjednici u to sam siguran.
Profesore, hvali jedna sitna stvar ovom tekstu a to je da je u zadnjih 30 godina politička elita oblikovala ovu mladost i tu vidim uzrok svega ovoga, znači nezaobilazna tema je DPS i Milo, nije ovo doslo samo po sebi vec pogresni ili namjerni potezi te elite, i sad treba otvoreno reci ko Crnogorce dovede do svega ovoga? inače Crnogorci su tvrd orah i izovoga ce izaći kao pobjednici u to sam siguran.
Gospodine apsulutno tačno.Za sve je odgovorna politička elita koja je vladala 30 godina .Nije bila sposobna da kontroliše političke procese,sarađivala je sa najvecim neprijateljem srpskom crkvom koja je na kraju preuzela državu.
DPS je pravio hram na sred Podgorice grob Amfilohiju ,ali i Crnoj Gori..Crnogorce su izbacili iz preambule Ustava ,jer su neznalice i kukavice.
Slažem se sa vama Crnogorci ce pobijediti ili ih nece biti! Izbor jasan svakome ko ima zrno soli u glavi.
Pa ovaj profa je na čelu Crnogoraca u Srbiji, u više navrata, zadnjih deset godina. Za vas praznozbore i umrtvljene u C.gori je veliki “zborac”, a u Srbiji sa svojim plaćenim banditima, nije ga progovorio ni o čemu.. praznozborac.
Ćut gadu!
Nije jednostavno biti Crnogorac. Nikada nije bilo. Niti će biti? U identitetu i biću Crnogorca je paradoks. S jedne strane, čojstvo – ponos i dostajanstvo slobodnog čovjeka. S druge strane, to čojstvo obavezuje da štitiš drugoga od sebe. A to često znači i „okretanje drugog obraza“ (Isus)? Trpljenje i strpljenje? Problem je kada nasilnik – okretanje drugog obraza – tumači kao slabost? Kao predaju? Umijesto ponosa osjećaš se poniženim? Posebno ako nasilje čini tvoj bližnji – „brat Srbin“? Crnogorac je agonalno biće. Indovidua. Zato je jedino CG izbjegla tragediju – 90-ih? Samo čovjek „mase“ (kolektiviteta), može počiniti masovne zločine. Crnogorac… Pročitaj više »
CRNOGORAC JE MORALNI STAV,MORALNIIMPERATIV KOJI JE DEFINISAO MARKO MILJANOV. TO JE CRNOGORSKA NACIONALNOST,KO TO NE POSJEDUJE ON NIJE CRNOGORAC. Ne može onaj žirovni presjednik opštine Nikšić biti Crnogorac ,jer on ne pojeduje nijedno moralno svojstvo ,a kamoli pomenuti imperativ,kao i posrbice i ostala pljeva! U ovakvim krizama vaskrsava taj duh po čemu se prepoznaje Crna Gora i njene najbolje tradicije.To oružje je jače od nuklearnog i žao mi je polomiće rogove ovi gibaničari!
Cesi proizveli automobil 1815te godine,kada Srbi nisu znali ni gace da sasiju,o carapama da ne govorim.
A da se sere o propaloj Evropi, qrci bez razloga,pravi se pametan a glup ko kurac.To vazda moze i treba.
Dijagnoza a ne nacija. Bolest.
Kakav intelektualac,iz svakog teksta nesto naucim,duboko postovanje
Da ove naše crnogorske političare pošaljemo kod vas na doškolovanje
Bravo profesore!!!