Deveti Mediteranski klimatski forum (MedCOF) programa Svjetske meteorološke organizacije za povećanje dostupnosti klimatskih usluga prilagođenih korisniku, koji je okupio 40-ak naučnika i stručnjaka za sezonske prognoze iz mediteranskih zemalja Evrope, Azije i Afrike, otvoren je u utorak u zagrebačkom Hotelu Panorama. Na tom skupu su stručnjaci razmijenili iskustva vezana uz ocjenu klime i vremenske prilike prošle sezone te analizirali dostupan prognostički materijal za sljedeću sezonu.
Uz sjednicu regionalnog MedCOF- održane su i sjednice podregionalnih klimatskih foruma jugoistočne Evrope i sjeverne Afrike. Forumi uključuju 16 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Jermenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska i Ukrajina) i 10 sjeverne Afrike i Bliskog Istoka (Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libija, Maroko, Mauritanija, Sirija, Palestina i Tunis).
Njihov zadatak je pružati usuglašene informacije, zasnovane na posljednjim naučnim dostignućima i prilagođene potrebama korisnika, o sezonskim prognozama i klimi. Takve informacije nalaze izuzetnu korisnost u poljoprivredi, zdravstvu, upravljanju vodenim resursima, prevenciji štetnih posljedica od opasnih vremenskih pojava i prirodnih katastrofa.
Stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji Ivan Čačić izrazio je zadovoljstvo što je ovaj skup potekao iz prvog jednog takvog događanja koje je krenulo baš u Zagrebu 2008. i razvio se u vrlo jaku saradnju između nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi koje se potom nadopunilo i s izgradnjom mreže regionalnih klimatskih centara. Istakao je da je ovaj skup jedan od najjačih u svijetu i primjer je najbolje prakse.
– Ovo je i dobar putokaz na globalnom nivou kako se treba raditi. Zapravo je postignuta kritična masa svih ovih zemalja koje sarađuju jer nije dovoljno samo dati prognozu, treba se napraviti i provjera, verifikacija, a to jedino mogu nacionalne službe jer one imaju podatke, one mjere. Jako je važno da se zemlje u razvoju sabdiju s dovoljno potencijala i ljudskih i instrumenata kako bi se i te informacije mogle provjeriti jer bez verifikacije govorimo o podacima koji su još sintetički, nisu do kraja vjerodostojni, rekao je Čačić.
Čačić je rekao da se o samoj promjeni klime više ne raspravlja, a ono o čemu se raspravlja je na koji način te promjene utiču na pojedine sektore i način življenja, pa i o posljedicama kao što su to npr. migracije. Klima može znatno uticati na migracije ljudi pogotovo kao što sada imamo slučaj sjeverne Afrike prema Evropi, kazao je.
Jasenka Nećak iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike rekla je da je Hrvatska po svom položaju izrazito ranjiva na klimatske promjene, što se može vidjeti po ekstremnim vremenima, poplavama i gradom, i zbog toga je i aktivna u sprovođenju mjera za smanjenje emisija stakleničkih gasova. Istakla je da se u Hrvatskoj izrađuje Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. s Akcijonim planom.
NADOLAZEĆA ZIMA TOPLIJA OD PROSJEKA, OBORINA OKO PROSJEKA ILI MOŽDA ČAK MALO VIŠA
Branko Bijelić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, koji se bavi dogoročnim prognozama vremena, rekao je da materijali iz prošlog mjeseca nešto malo ukazuju da bi nastupajuća zima trebala biti blaža i sa nešto malo više padavina u odnosu na prethodnu zimu.
Dunja Plačko-Vršnak iz hrvatskog DHMZ-a, prognostičarka koja se bavi i dugoročnom prognozom vremena, izjavila je da postoje preliminarni rezultati i s obzirom na prognostički materijal iz prošlog mjeseca kojim raspolažu, jer će na skupu tek analizirati najnoviji prognostički materijal, može se reći da bi i generalno na području Hrvatske i regiona, kao što je bilo i dosad, u nazad 10-ak godina, što se temperature tiče, cijela sezona, tj. zima, bila najvjerovatnije toplija od prosjeka.
– To ne znači da možda u jednom dijelu zime, primjera radi, možda u januaru ili u februaru, ne bude razdoblja sa hladnijim vremenom, ali kad gledamo sezonu ‘u komadu’ onda je vjerovatnoća da temperatura bude ipak viša. Znači, da nadolazeća zima bude toplija nego što je uobičajeno, istakla je.
Što se oborina tiče u cijeloj sezoni, postoji signal za ovu zimu da bi oborina bila oko prosjeka ili možda čak malo viša, znači da bi oborine bile možda malo češće, rekla je. Ako se poklope oborine sa hladnijim razdobljima nije isključeno da bude veća količina snijega.
Izvor: Jutarnji.hr