Javne finansije u Crnoj Gori nijesu održive, stanje dodatno pogoršavaju povećanje broja zaposlenih u administraciji i nametanje novih troškova privredi koja to ne može da izdrži. Neko će morati da počne da rješava ovaj problem, a to će biti bolno, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u jutarnjem programu Televizije 7.
„Znamo li ili smo zaboravili da smo se krajem prošle godine zadužili 50 miliona da smo se ove godine zadužili 100 miliona po veoma nepovoljnim uslovima. Da li onda možemo govoriti o održivim finansijama? Mislim da ne. A tek smo u aprilu mjesecu. Ako znate da smo se za manje od pola godine zadužili 150 miliona, ako znate da smo budžetom planirali da se zadužimo do 600 miliona pitanje je da li možemo uopšte da kažemo da li su to dobre javne finansije, a da ne spominjemo riječ održive“, kazao je Mulešković za TV 7.
Na navode dijela vlasti da imamo povećanje prihoda Mulešković kaže da “nije riječ o novim investicijama već uglavnom o povećanim prihodima zbog inflacije”.
„To je uglavnom uslovljeno fiskalizacijom, a dominantan je uticaj inflacije. Ako pogledate najveći rast prihoda je upravo naplata PDV-a. Zbog rasta cijena došlo je do povećanja naplate PDV-a i ovo je rezultat. Sa druge strane, ako pričamo o održivosti javnih finansija, za prva dva mjeseca smo potrošili četiri miliona za kapitalni budžet što je skoro 40 miliona ili 90% manje od plana. To znači da nijesmo imali kapitalni budžet. Onda možemo da pričamo o tome da imamo održivi potrošni budžet, ako mislimo da je to dobro da sve što zaradimo potrošimo, da nemamo razvoja, da nemamo ništa”, kazao je Mulešković.
Kad krenu kapitalni projekti koji su planirani, po njegovim riječima, “vidjećemo gdje se nalazi naš budžet”.
“U Crnoj Gori je veliki problem, koji je posebno izražen ove i prošle godine, ogroman broj zaposlenih u javnom sektoru koji se nije smanjivao i imamo veliko opterećenje javne potrošnje zaradama u javnom sektoru. Imamo konstantan rast zarada u javnom sektoru, povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru. Frapantan je podatak da smo za vrijeme trajanja kampanje za predsjedničke izbore imali preko 6.000 ugovora o zapošljavanju. Da li stvarno Crna Gora sa preko 50.000 zaposlenih u javnom sektoru treba da zaposli još 6.000 ljudi u javnom sektoru koji plaćamo mi – privreda? Ne. I to je jedan od problema koji moramo da rješavamo, umjesto da dodatno oporezujemo one koji su dobri. To dugoročno ne daje efekte. Dugoročno onda privrednici gledaju neku drugu zemlju koja će biti povoljnija“, kazao je Mulešković.
Kazao je da programi poput “Evropa sad” mogu mogu biti sprovedeni samo ako imaju podlogu u snažnoj privredi, što, kako ocjenjuje, “nije slučaj, već smo, naprotiv, imali zdravstveni sistem pred kolapsom”.
„Takve politike se jedino mogu sprovesti, ukoliko ne želite da se zadužujete, povećanjem poreza i akciza, što znači na kraju plaćaju privreda i građani, smanjenjem broja zaposlenih u javnom sektoru i povećanjem broja zaposlenih u realnom sektoru jer morate imati privredu koja finansira javni sektor. I na kraju morate da vidite na koji način možete da oživite ekonomiju, trebaju vam stimulansi za razvoj ekonomije. To su tri načina koja se mogu implementirati. Mi od toga nijesmo imali ništa. Moramo da zaustavimo taj trend, da se vratimo privredi i promovišemo mjesta u privatnom sektoru. Ponovo je postao popularan rad u javnoj upravi. Neko će morati to da rješava. Jer toliki ljudi nijesu potrebni. To je neodrživo. To su populističke mjere koje ćemo na kraju skupo platiti“, kazao je Mulešković u jutarnjem programu TV7.