Evropska komisija je upozorila da je crnogorska ekonomija u opasnosti i da predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a u razdoblju 2023-2025. godine. Po zadnjoj statistici Eurostata, 40 odsto našeg stanovništva u riziku je od siromaštva, a kako ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković do smanjenja siromaštva neće doći bez snažnog razvoja.
– Posljedica rata u Ukrajini i velike stope inflacije je povećanje stope siromaštva u svim zemljama, što nije zaobišlo ni Crnu Goru, ni region. Upravo nas izvještaj EK upozorava da Crna Gora neće imati snažan ekonomski rast nego blagi, ali stabilan, što nije dovoljno da nagomilani problemi budu riješeni – rekao je Mulešković Pobjedi i naveo da u narednom periodu mora da se hitno radi na stabilizaciji javnih finansija, posebno u dijelu javnih prihoda.
Istakao je da javne finansije u Crnoj Gori nijesu održive, a da stanje dodatno pogoršava povećanje broja zaposlenih u administraciji i nametanje novih troškova privredi koja to ne može da izdrži.
– Neko će morati da počne da rješava ovaj problem, a to će biti bolno. Znamo li ili smo zaboravili da smo se krajem prošle godine zadužili 50 miliona, a ove godine 100 miliona po veoma nepovoljnim uslovima. A tek smo u maju. Ako smo se za manje od pola godine zadužili 150 miliona i planirali zaduženje do 600 miliona, možemo uopšte da govorimo o održivim finansijama – poručio je Mulešković.
– Politike vođene u posljednjoj godini značajno su povećale javne rashode i dovele u pitanje održivost javnih finansija i izvještaj EK ukazuje da se mora voditi računa o prihodnoj strani. To znači da se mora raditi na povećanju opsega poreskih obveznika i da se mora voditi broba protiv neformalne ekonomije – kazao je Mulešković i istakao da do sada nije mnogo urađeno u borbi protiv neformalne ekonomije, što znači da u tom dijelu leži broj veliki broj radnih mjesta i država gubi veliki broj neprikupljenih prihoda.
– Neophodno je, takođe, više raditi na razvoju ekonomije i biznis ambijenta, te, kao što je potencirala EK, na razvoju zelene ekonomije – kazao je Mulešković navodeći da ni u tom dijelu nijesmo mnogo uradili.
– Ovo je posljednji trenutak za to, jer nas je rat u Ukrajini doveo u situaciju da vidimo koliko je energija bitna i da treba mnogo više ulagati u obnovljive izvore. Potrebno je kreirati više zelenih poslova i moramo imati jasne dugoročne strategije, koje će ukazati koje sektore treba razvijati – zaključuje Mulešković.
Podsjećamo da su iz EK naveli da je uz podršku snažnog turističkog sektora i rastuće privatne potrošnje, crnogorska ekonomija porasla dvocifreno u prvoj polovini 2022. ali je počela da usporava u kasnijim mjesecima godine.
Rastuća inflacija
Glavni udarac dolazi od rastuće inflacije, s visokim svjetskim cijenama hrane i goriva u pozadini.
– U razdoblju 2023-2025. očekuje se da će rast BDP-a biti spor s godišnjim prosjekom od četiri odsto, a biće podstaknut nastavkom oporavka turizma, snažnim porastom privatnih ulaganja i sporijim, ali još uvijek pozitivnim rastom lične potrošnje – navodi se u dokumentu EK.
Ipak, upozoravaju da bi se rizici mogli povećati zbog političke nestabilnosti.
– Balans rizika je nagnut prema dolje jer bi domaća politička nestabilnost i viši troškovi finansiranja mogli negativno da utiču na investicije, usporavanje rasta trgovinskih partnera moglo bi da smanji izvoz u turizmu, dok bi rizici vezani uz posljedice rata između Rusije i Ukrajine mogli da dovedu do daljeg poskupljenja energije i hrane, smanjenja raspoloživog dohotka – ističe se u ocjeni.