U Crnoj Gori trenutno ne postoji zakonska regulativa koja definiše oblast trgovine kriptovalutama ili poslovanja digitalnom imovinom uopšte, što znači da je taj vid transakcija koji se potencijalno trenutno obavlja u Crnoj Gori, nelegalan, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da su, usljed saznanja da se takve transakcije obavljaju sa nelegalnog kriptomata, odnosno bankomata za kriptovalute, koji postoji u Tivtu, 13. juna uputili nalog Upravi prihoda i carina da, sa aspekta svojih nadležnosti, izvrši inspekcijsku kontrolu objekta Salon Prive.
“Očekujemo i da se Centralna banka (CBCG) uključi, sa aspekta svojih nadležnosti, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Uprava policije (UP) i njihova Finansijsko obavještajna jedinica (FOJ), posebno imajući u vidu sumnje u moguće transakcije pranja novca uz pomoć kriptovaluta i činjenice da pojedina lica koja se bave ovim djelatnostima se nalaze u Crnoj Gori, a istovremeno su pod međunarodnim istragama ili krivično-sudskim procedurama”, rekli su agenciji Mina-business iz Ministarstva, odgovarajući na pitanje da li se u Crnoj Gori obavljaju transakcije kriptovalutama.
Oni su kazali da ta oblast nije zakonski uređena, ali da se razmatra mogućnost usvajanja takvih pravnih akata.
“Naime, u okviru Savjeta za finansijsku stabilnost, još u novembru prošle godine formirana je Radna grupa sa ciljem analize postojećih zakonskih modela u drugim državama i izrade nacionalnog pravnog akta koji se tiče oblasti digitalne imovine. Radnu grupu, pored predstavnika Ministarstva finansija, čine predstavnici CBCG, Komisije za tržište kapitala i Agencije za nadzor osiguranja (ANO), dok svojstvo pridruženog člana imaju predstavnici FOJ-a”, podsjetili su iz Ministarstva.
Ta radna grupa, sistematično, uz savjetodavnu podršku eksperata Svjetske banke, sagledava uporednu praksu u oblasti uređenja digitalne imovine širom svijeta (Kina, Turska, Singapur, Južna Afrika, Srbija) i radi na kreiranju nacionalnih rješenja koja će biti usklađena sa novom EU regulativom o uređenju tržišta kriptoimovine, usvojenom u Evropskom parlamentu 20. maja.
“Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), biće prva zemlja van EU koja će raditi usklađivanje u oblasti uređenja digitalnih imovine sa tekovinama EU”, rekli su iz Ministarstva.
Dakle, u Radnoj grupi, kako su informisali predstavnike Ministarstva, aktivno sumiraju već donesena nacionalna zakonska rješenja u drugim državama, sa stanovišta uticaja na finansijsku stabilnost, zaštitu potrošača, obezbjeđenja efikasnog i sigurnog platnog prometa, rizika povezanih sa poreskim tretmanom i sprječavanjem pranja novca i finansiranjem terorizma, kao i aspiracije Crne Gore da postane prva naredna članica EU.
“Očekivanje Radne grupe je da prva verzija Nacrta zakona bude završena do kraja ove godine, kojeg će prije slanja na javnu raspravu, proslijediti Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na davanje komentara i sugestija”, naveli su iz Ministarstva.
Radna grupa je, kako se kazali, zaključila da se najsvrsishodniji model zaokruživanja uređenja digitalne imovine obezbjeđuje kreiranjem tri zakonska rješenja.
“Regulatorni okvir za kriptoimovinu biće inkorporiran u Nacrtu zakona o digitalnoj imovini i baziraće se na transpoziciji EU regulative u ovoj oblasti – The Markets in Cryptoassets (MICA), koja predstavlja najsveobuhvatniji regulatorni okvir za kriptoimovinu u svijetu”, rekli su iz Ministarstva.
Prema ocjeni Radne grupe, u dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma potrebno je izvršiti usklađivanje sa FATF preporukama 15 i 16, koje se odnose na rad sa virtualnom imovinom i pružaocima usluga povezanim sa virtualnom imovinom, dok će se poreski tretman digitalne imovine zaokružiti kroz set poreskih zakona.
“Važno je naglasiti da je pitanje datuma i primjene budućih zakonskih rješenja u ovoj oblasti, još u razmatranju, imajući u vidu da implementacija MICA-e u Evropskoj uniji počinje u julu naredne godine i to samo za dio koji se odnosi na stablecoins, dok će ostatak MICA regulative biti u primjeni tek od januara 2025”, precizirali su iz Ministarstva.
Preliminarni stav Radne grupe i Ministarstva finansija je da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo, ne bi trebalo da primjenjuje regulative EU prije nego se one implementiraju u zemljama EU i to pitanje će svakako biti predmet dalje zajedničke analize sa predstavnicima EU, MMF-a i Svjetske banke.
“Uvjereni smo da Crna Gora, kao zemlja koja teži ka ubrzanom članstvu u EU, i u ovoj oblasti treba da se pozicionira kao kredibilna i transparentna destinacija, gdje će se pružiti pravna sigurnost kripto industriji i investitorima, ali u isto vrijeme obezbijediti adekvatan nivo zaštite korisnika”, ocijenili su predstavnici Ministarstva.
Kako su zaključili, Ministarstvo finansija i regulatori u Crnoj Gori mišljenja su da ne treba podleći brzim i nepotpunim nacionalnim rješenjima, koja mogu da dovedu do nepotrebne eskalacije rizika i koja nas, u krajnjem, mogu skupo koštati kada je u pitanju međunarodna reputacija Crne Gore.