Poskupljenje stočne hrane, koje je prošle godine u odnosu na godinu ranije išlo i do 50 odsto, uticalo je i na poskupljenje mesa, koje se, sudeći po najavama crnogorskih proizvođača, može dodatno očekivati i u narednom periodu.
Iz kompanije Mesopromet iz Bijelog Polja navode da su prošle godine, zbog određenih zaliha, uspjeli da cijene mesa održe na istom nivou do posljednjeg kvartala, kada su ih, kako je rečeno Pobjedi, podigli za desetak odsto.
“Imali smo povećanje cijena stočne hrane do 50 odsto u odnosu na 2020. godinu, što je u velikoj mjeri povećalo troškove proizvodnje tovi piladi i junadi. To je dovelo do toga da u ovoj godini imamo porast cijena od 35 odsto za nabavku junećeg, telećeg, goveđeg i jagnjećeg mesa i nekih 25 odsto za pileće meso. Povećanje cijena na globalnom nivou moralo se reflektovati na porast cijena i na domaćem tržištu, a rast se očekuje i u narednom periodu, čak i na nedjeljnom nivou, pa je u januaru u našim maloprodajama došlo do poskupljenja telećeg mesa od oko 15 odsto, a junećeg i jagnjećeg oko 25 odsto”, kazali su iz Mesoprometa u okviru kog posluju marketi Franca.
Navode da su u posljednjem kvartalu prošle godine, registrovani proizvođači pilećeg mesa, među kojima je i njihova farma i svi kooperanti, od Ministarstva poljoprivrede dobili podršku od deset centi po kilogramu proizvedenog pilećeg mesa za dva turnusa i 50 centi za nabavku jednodnevnih tovnih pilića po komadu za jedan turnus. Ovih dana, kako navode, očekuju isplatu podrške za nabavku koncentrovane stočne hrane.
“Ukoliko se podrška Ministarstva nastavi i u ovoj godini to će u značajnoj mjeri ublažiti porast cijena mesa u maloprodajama, a pomoći farmerima da nastave svoju proizvodnju, kako bi zajedničkim snagama uspjeli da ublažimo posljedice krize koja nas je sve zadesila “, navode iz Mesoprometa.
Jeftinije iz uvoza, a kvalitet?
Na problem poskupljenja stočne hrane ukazuje i direktor kotorske firme Niksen-Čavor, u čijem sastavu posluje i farma svinja u Spužu, Dragan Čavor objašnjavajući da ga je proizvodnja za živu svinju po kilogramu prije poskupljenja koštala 1,60 eura, a sada 2,25 eura.
Čavor navodi da nijesu odmah poskupili meso, vodeći računa o kupovnoj moći građana, ali kako se cijena žitarica nije stabilizovala, a pomoć države izostala, cijene svježeg mesa podigli su za šest do sedam odsto po kilogramu. Zbog toga im je, kako tvrdi, opao plasman na tržištu, ali razlog za to vidi i u niskoj cijeni svježeg mesa koje se uvozi. Ukazuje da se meso iz EU kod nas prodaje skoro duplo jeftinije od domaćeg.
“Zašto je to meso značajno jeftinije kada dođe kod nas, više je razloga, ali treba imati u vidu da je ono mnogo lošijeg kvaliteta, imajući u vidu i transport. Ako se meso vadi iz komora i odmrzava ili je svježe zaklano, svakako je potrebno i do deset dana da dođe do kupca. Njihove države su reagovale na vrijeme kako ne bi bili oštećeni ni proizvođači hrane ni farmeri, jer da su oni uradili ovo što se radi kod nas, njima bi stotine hiljada ljudi ostalo bez posla “, smatra Čavor.
Jedino objašnjenje za toliko nižu cijenu uvoznog mesa je, kako smatra, u podršci koju proizvođači dobijaju od svojih država.
“Ako znamo da su žitarice za hranu svinja berzanska roba i kod njih cijena raste isto kao i kod nas, možda je čak i skuplje sa njihovim standardom, računajući troškove radne snage, vode i struje, jedini razlog za tu cijenu jesu beneficije koje imaju od države i ministarstva poljoprivrede, za razliku od nas koji od naših nemamo velike vajde “, navodi Čavor.
Ukazuje da su beneficije za farmere u Srbiji deset puta veće nego u Crnoj Gori, te da njihovi proizvođači dobijaju i po 150 eura po jednoj krmači, kao i od deset do 12 eura po jednom tovljeniku na liniji klanja.
“Bez razlike je što su oni veliki proizvođači svinjskog mesa i time čak i izvoznici i za Crnu Goru. Mi imamo deficit mesa na desetine miliona eura na uvoz svježeg svinjskog mesa i hoćemo da uništimo i ove ,,jade“ proizvođača koji još malo dišu, većina ,,na škrge“, pa će i oni nestati, a to kažem iz iskustva, jer je naša farma jedna od najvećih proizvođača svinjskog mesa u Crnoj Gori”, navodi Čavor.
Tvrdi da obećanu pomoć države za stočnu hrane još nijesu dobili, iako je hrana poskupila prije više od godinu. Dobili su, kako navodi, rješenja na osnovu kojih bi trebalo da im bude isplaćeno oko 25 hiljada eura, ali novca još nema. Upozorava da će, ukoliko je uskoro ne bude, vjerovatno nestati i mali i veliki proizvođači.
“Mi smo već redukovali proizvodnju i namjeravamo da je još smanjimo zbog neisplativosti. Tokom 2020. i 2021. godine dobili smo ukupnu podršku od 29 hiljada eura, od toga prve godine po 50 eura po komadu do 100 krmača, a prošle 60 eura do maksimalno 400 krmača. Šta da radimo sa ostalih 350 krmača, za njih nema ništa”, pita se Čavor dodajući da, ako se naknada prevede na hranu, to znači da može da hrani svinje na farmi najviše četiri dana.
Preračunavajući koliku je podršku dobio u odnosu na broj krmača, Čavor navodi da to znači da je dobio 21 euro na godišnjem nivou po jednoj svinji. Na liniji klanja za tovljenike nemaju nikakvih subvencija, a obavezan im je trošak veterinarskog pregleda od tri eura po krmači. Tvrdi da je njegova farma, po osnovu poreza i ostalih obaveza, državi isplatila blizu milion eura.
“A ja sam od toga dobio pomoć od 29 hiljada i onda se pitam ko koga ovdje pomaže i gdje je taj plan našeg stočarstva, poljoprivrede i proizvodnje hrane koji tvrdimo da ćemo uspostaviti da bi se smanjio uvoz i odliv sredstava, a da bi stanovništvo zdravo hranili? Koliko god da je niska cijena uvoznog mesa, odgovorno tvrdim da je ovo sa naših farmi kvalitetnije i zdravije “, tvrdi Čavor.
Napominje da se godišnje na njegovoj farmi proizvede 24 hiljade svinja, što tovljenika, što malih svinja, koje prodaju za dalji uzgoj.
“U slučaju da nestanu farme, trebalo bi razmisliti kako će seljaci dođi do malih svinja ako su zabranjeni uvozi iz susjednih država. O tome bi trebalo misliti prije nego nestanemo ili da se pomirimo da više nećemo imati domaće svinjsko meso”, zaključuje Čavor.
Od Ministarstva poljoprivrede Pobjeda nije dobila odgovor na koji način pomažu stočarima da prevaziđu probleme zbog poskupljenja stočne hrane.
Pitali su i koliko je prošle godine isplaćeno subvencija po tom osnovu te da li imaju informacije o poskupljenju mesa i mogućnosti nastavka rasta cijena.