Svaki scenario je realan zavisno od toga što radite. Ukoliko se ponašate neracionalno ne možete očekivati racionalan i prihvatljiv ishod i rezultat. Svi scenariji su mogući zbog teške ekonomske situacije. Ono što je sigurno i što nije tajna je da smo usvojili preambiciozan budžet za ovu godinu, da je u službi ispunjavanja želja političkog tržišta i da ne uzima u obzir šta to sve može značiti za ukupnu ekonomiju Crne Gore, ocijenio je predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić u emisiji Lice Podgorice na Gradskoj RTV .
Ističe da će to značiti ozbiljno novo zaduživanje sa ozbiljno prenapregnutim budžetom. Pitanje je da li se godina tako i na taj način može završiti sa ozbiljnim implikacijama ka bankrotu o kome se govori, kazao je Kostić komentarišući najavu iz pokreta Evropa sad da će država sa praznim budžetom dočekati ljeto i da nam prijeti bankrot.
” Oni koji su utemeljili ova kretanja sad kritikuju zdušno, a ovi što su nastavili su ranije saopštili da su sa budžetom uspjeli da zaukruže sva očekivanja te povećane potrošnje, što je jedan zabrinjavajući način. To govori o tome da ljudima nijesu važni makro-ekonomski parametri već kakvi su ciljevi političkih partija. Nama je turistička sezona bitna zbog turističkog prometa jer je nama spas u smislu priliva kapitala da bi ispeglali ove neravnoteže koje imamo zbog prevelikog trošenja i zavisnosti od uvoza. Dvije stavke koje su kontra teg su priliv stranih investicija i priliv po osnovu turizma. Sa tog aspekta turizam nas neće spasiti ako ga ne preokrenemo. Država bi morala mnogo bolje da se bavi turizmom. Sa aspekta priliva sredstava će nam pomoći jer se najavljuje dobra sezona “, smatra Kostić.
On kaže da im prestavnici Evropa sad na konferenciji za novinare, koja je juče održana, nijesu otkrili ništa novo.
”Jasno je od početka da će ovaj budžet morati da nastavi sa zaduživanjem pod jednim ozbiljnim uslovom da neko bude spreman nam da sredstva. Ne bih volio da sam u koži ministra finansija imajući u vidu da je zadnje zaduženje bilo po stopi od preko 10 odsto. Što bi bila ozbiljna najava, pored onoga zašto se nijesu pojavili na međunarodnom tržištu, da investitori imaju nizak prag povjerenja u vaše finansije. To znači da se može desiti da investitori uskrate investiranje u hartije od vrijednosti što za nas može biti pogubno”, ističe Kostić.
On kaže da bi bio zadovoljan da se uspostavi angažman sa Međunarodnim monetarnim fondom.
”Ekonomija je kod nas usputna pojava. Kad nas dotakne više nego što bi trebalo onda se pobudi ta pažnja ka ekonomiji. Što se ekonomije tiče za prvi kvartal ove godine teško je davati bilo kakve procjene s obzirom da podaci još nijesu objavljeni”, kazao je Kostić.
Za nas je karakteristična i ne mijenja se fundamentalna neravnoteža između onoga šta proizvodimo i onoga šta trošimo, ističe i upozorava da kod nas trošenje već davno prevazilazi ono što proizvodimo.
”To se reflektuje kroz naše zaduženje, ali je problem što se kod nas taj proces ne zaustavlja već, rekao bih, čak i ubrzava što može biti vrlo loše za sve nas i za ukupnu ekonomsku situaciju “, ističe Kostić.
Građanima je, kako navodi, teško objasniti šta je inflacija jer je ona teško razumljiva i za stručnjake.
”Ni stručnjaci često nijesu načisto. Inflacija je jedan fenomen koji se javlja pod uticajem različitih faktora. Ali ključni faktori se odnose za određene šokove koji dolaze sa strane traženje ili sa strane ponude. To znači da ukoliko nemate dovoljno roba na tržištu to izaziva povećanje cijene”, kaže Kostić.
Objašnjava da ako je inflacija u državi 16 odsto to znači da su građani za taj procenat siromašniji ili da imaju manje novca.
”To je jedan opšti porez na čitavu naciju i na sve ljude. Sve Vlade se trude da taj inflacioni udar na standard građana amortizuju odnosno zaustave koliko je to moguće. Zemlje kao što smo mi apsolutno ništa ne mogu da urade tim povodom u smislu obaranja inflacije “, navodi Kostić.
Udruženje poslodavaca je govorilo u vezi projekta “Stop inflaciji”, da nije tačno da su marže trgovaca enormne.
”Pokazalo se da su trgovci ponudili proizvode sa sniženim cijenama onoliko koliko su mogli, a da te cijene u ejdnom dobrom diejlu niejsu drastično smanjene. I to je to što građani kažu. Na pojedinim artiklima jeste zaista, ali to pokazuje da trgovačke marže nijesu bile toliko velike kako se govorilo iz raznih razloga”, kaže Kostić.
Što se tiče same akcije Stop inflacije, on kaže da ona pokazuje kakvo je nažalost naše ponašenje.
”Da se mi bavimo ad hok situacijom od slučaja do slučaja. Da u našem djelovanju nema strateškog pristupa i nema strateški osmišljene akcije. Mi djelujemo palijativnim mjerama i bez obzira što je ona korisna građanima, pri ovakvim platama i penzijama, ono je apsolutno daleko od onoga što bi trebalo biti. Vlada je morala već godinu dana da ima jedan antiflacioni program, da ublaži posljedice, ali ništa od toga se nije desilo. Uvode se ovakve palijativne mjere ili akcije i onda se u javnosti to predstavlja kao jedno veliko dostignuće. A čitava akcija počiva na dobroj volji poslodavaca, odnosno na pet-šest lanaca. A pritom se ne kaže nijednom o dobor volji tih kompanija. Ova akcija se ostavruje na teret njihovog poslovanja, koje će biti umanjeno. To govori o njihovoj društvenoj odgovornosti “, kaže Kostić.
Ovdje se sve radi zbog političkog marketinga, a ostalo je manje važno, kaže Kostić. Uopitan da prokomentariše dodjelu pomoći Evropske unije, kojom su zaobiđeni nezaposleni, Kostić kaže da ne zna po kojim je kriterujumima donijeta odluka.
”Ukoliko imate jednu ekonomiju gdje stvari ne idu dobro i ako se dodjeljuju subvencije, onda ona treba prvo treba da bude opredijeljena za nezaposlene, ne iz socijalnih razloga, jer na taj način najbolje doprinosite socijalnoj koheziji društva i ekonomskom napretku. Zato ono što dodijelite nezaposlenima sve ode u potrošnju, oni sve potroše do zandjeg dinara a to podiže ekonomiju “, zaključuje Kostić.
Koleta za ministra.Čoek je na zemlji.