PAF PAF I JOŠ JEDAN KREDIT: Izlizani populistički trikovi i novo zaduženje od 200 miliona eura

Od EBRD smo dobili informaciju da su zainteresovani za nastavak izgradnje autoputa i  odobravanje kredita od 200 miliona eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade u četvrtak.

Slavodobitno najavljivanje novog zaduženja je trebalo da bude premijerov spin kako bi građani zaboravili da ih je za manje od tri mjeseca već zadužio oko milijardu eura, a tvrdio je da će to zaduženje biti za kapitalne projekte. Ima li većeg kapitalnog projekta od autoputa, i zašto je premijeru uz ovu milijardu potrebno još jedno zaduženje u EBRD od 200 miliona za autoput? Koje to kapitalne projekte planira premijer da plati milijardu i 200 miliona ako se zna da kapitalni budžet za ovu godinu jedva da prelazi 200 miliona eura?

Spin je očigledno uspio jer su svi mediji upali u zamku – umjesto da pišu o još jednom, trećem zaduženju u tri mjeseca koje će i ovako slabe javne finansije dodatno da optereti, svi su najavili novi kredit kao – uspjeh! Treba li veliko umijeće da se dižu krediti jedan za drugim, koje će građani skupo da vraćaju? Uz sve ovo, stiže nam 2025. godina kad dospijeva najviše kredita za vraćanje?

Umjesto što nastavlja sa populističkim izlizanim trikovima, premijer je trebalo da optimalizuje javnu upravu, sprovede niz reformi i bolnih mjera za oporavak i stabilnost javnih finansija. Onda nam možda ne bi trebao kredit na kredit, kojim državu vodi u dužničko ropstvo.

Da pojednostavimo: u poslednje tri i po godine Vlade (42.,43. i 44.) su se zadužile blizu dvije milijarde eura. Tvrde da se zaduženja odnose na kapitalne projekte a prosto pitanje je koji su to novi kapitalni projekti pokrenuti poslednjih godina, uz činjenicu da i brojni ranije započeti nijesu završeni iako su trebali već da budu ili da su u završnoj fazi realizacije…

Tvrdnja da se zaduženja odnose i na vraćanja starih dugova otvara pitanje – zašto se nekontrolisano i neproduktivno drastično povećala tekuća budžetska potrošnja  sa 1,8 milijardi eura u 2020. dok je za  2024. je projektovana na 2,7 milijardi eura? Gotovo milijardu eura je povećana tekuća potrošnja a taj novac je bio  više nego dovoljan da se iz sopstvenih sredstava završi druga dionica auto-puta, ili da se makar dio te potrošnje usmjeri na vraćanje starih dugova…

Portal Aktuelno je pisao da će se Vlade „oslobodilaca“ za pet godina zadužiti više nego DPS za 15 godina. Podsjećamo da je državni dug bio 701 miliona eura 2006. godine, dok je na 30.09.2020. bio oko 3,4 milijarde (sa depozitima) i 3,7 milijardi bez depozita. U ovo je uključen i kredit od milijardu eura za prvu dionicu auto-puta. Crna Gora je u periodu od 2007. do 2020. godine iz budžeta države i budžeta lokalnih samouprava (koji su bili podržani budžetom države) investirala u kapitalne projekte oko 3,5 milijardi eura. Taj iznos prevazilazi ukupan javni dug na kraju 2020. pri čemu i javni dug 2007. i 2020. obuhvata i naslijeđene dugove od prije 2000. godine i preuzete dugove po osnovu restitucije, stare devizne štednje i slično.

Sa druge strane, od 30. avgusta 2020. kada je nastupilo „oslobođenje“, država se ubrzano zadužuje za tekuću potrošnju. Ruku na srce, dio je potrošen za prispjela dugovanja, ali je najveći dio pojela tekuća potrošnja populista. Odmah po stupanju na funkciju ministra finansija, Milojko Spajić je krajem 2020. godine zadužio građane oko 800 miliona eura u procesu koji još istražuje Specijalno tužilaštvo. Nakon toga idu manja zaduženja, iz nekoliko tranši, od oko 300 miliona eura, uključujući i ono najgore u istoriji Aleksandra Damjanovića od preko sto miliona eura. Uz najnoviji tajni dug iz februara ove godine od 100 miliona, i ovaj koji se planira do milijardu, dolazimo do cifre od skoro  dvije i po milijarde za nepune četiri godine. I tu nije kraj. U Programu ekonomskih reformi 2023-2025, se navodi da je za iduću godinu planirano zaduženje od 1,5 milijardi eura.

Dakle, za pet godina će se zadužiti više nego Vlade DPS-a za 15 godina, i to samo za tekuću potrošnju, bez investicija.  Uz sve ovo, narušavanje kreditnog potencijala države dovodi do otežanog zaduživanja pa je pitanje do kada će biti moguće.

Dostignuta kamata na međunarodnom tržištu je odraz kredibiliteta države i stanja javnih finansija-kamata ostvarena u 2020. godini je reakcija tržišta na stanje javnih finansija kakvo je bilo tada, a ono je nesumnjivo rezultat rada svih prethodnih DPS Vlada (rano je bilo da se vide rezultati Krivokapićeve Vlade, s obzirom da je tek nekoliko dana u mandatu), da bi samo dvije i po godine kasnije kamata porasla na rekordnih 10-ak odsto, sto je svakako rezultat percepcije o stanju javnih finansija kakvo su proizvele dvije posljednje Vlade.

Vlade DPS-a su se zadužile za 14 godina oko tri milijarde eura za investicije – autoput, Sozinu, interkonektivni kabl prema Italiji, škole, vrtiće, puteve…

Sa druge strane, ostaju pitanja: koji kapitalni projekti su realizovani iz budžeta u prethodne četiri godine? Koliko je ostvarenje kapitalnog budžeta posljednjih godina? Posebno bi bilo interesantno analizirati ostvarenje kapitalnog budžeta ako bi se isključili projekti koje su započele prethodne Vlade, poput auto puta.

Sredstva iz agresivnog zaduživanja uglavnom se troše na tekuću ptorošnju i socijalna davanja koja, nažalost, u najvećoj mjeri ne idu socijali.

Neodgovorna politika posljednje tri vlade je dodatno uticala na visoku inflaciju. Nikada nije bila veća od uvođenja eura. Najveća ili među najvećima u Evropi i to uz okolnosti da nijesu rasle cijene električne energije.

I laicima je potpuno jasno da je ovakvo stanje u dužem roku neodrživo. Građani će skupo platiti obećanja o 700 eura minimalne zarade, 1000 prosječne, minimalne penzije od 600 eura i radnog vremena od sedam sati. Za sada su dobili samo zaduženja i galopirajuću inflaciju.

L.P.Đ.