Komšije tonu uglja za TE prodaju 21 euro više nego mi

Iako je berzanska cijena uglja, kao i ostalih energenata, zbog rata u Ukrajini skočila na neslućene visine od 403 dolara za metričku tonu, menadžment Rudnika uglja Pljevlja saopštio je da je napravio sjajan posao, jer je Elektroprivredi Srbije prodao 300 hiljada tona uglja po 28,8 eura. I naglasio da je to 5,4 eura više nego što naplaćuju svojoj sestrinskoj termoelektrani.

Kvalitet

Tačno je da je ugalj koji se prodaje termoelektranama sitni, a toplotna moć se kreće od osam do 12 hiljada kJ/kilogramu, pa se ne može mjeriti sa berzanskom cijenom uglja koji se prodaje u komadima, kockama ili je veličine oraha. Svaki od ovih vrsta i zavisno od toplotne snage ima drugačiju cijenu.

Usporedbe radi, Elektroprivreda BiH je u januaru ugovorila kupovinu 100.000 tona uglja za svoje termoelektrane od privatnog Rudnika mrkog uglja Kamengrad iz Sanskog Mosta po cijeni od 9,9 miliona konvertibilnih maraka bez PDV-a, što znači da je ugalj kupila po cijeni od 50 eura po toni. Dakle, isti sitni ugalj, iste toplotne moći kao onaj što je prodat EPS-u, u BiH su i prije izbijanja ukrajinske krize plaćali 21,2 više nego što ga plaća EPS pljevaljskom rudniku.

Usporedbe radi, berzanska cijena uglja u januaru ove godine bila je 153 eura niža nego prije tri dana kad su iz menadžmenta Rudnika uglja saopštili kako su napravili sjajan posao.

Glavno je pitanje, međutim, da li je Rudnik pripremio dovoljne količine uglja za nesmetani rad pljevaljske termoelektrane u narednom periodu, odnosno da li se može desiti da se zbog prodaje uglja na drugim tržištima može dovesti u pitanje njen nesmetani rad.

Količina

Iz Rudnika uglja nijesu bili spremni da Pobjedi pojasne detalje tog posla.

Tako nam nijesu odgovorili na pitanja u vezi postignute cijene, kao ni da li će odluka o prodaji 300 hiljada tona EPS-u uticati na rad pljevaljske termoelektrane.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu znali da li je Rudnik obezbijedio dovoljnu količinu uglja za našu termoelektranu, prije nego što je ugovorio dnevnu isporuku od 500 tona, kako je javila srbijanska štampa.

Kazali su nam da je sa kopova u Pljevljima iskopano 1.657.000 tona uglja 2020. godine, od čega 1.531 000 za termoelektranu. Prošle godine iskopano je ukupno 1.548.000 tona uglja, a termoelektrani je isporučeno 1.360.000 tona. To bi značilo da su za dvije godine proizvodnje drugim kupcima isporučili ukupno 314 hiljada tona uglja.

Iz Ministarstva su podsjetili da je aneksom koncesionog ugovora od 12. jula 2012. godine Rudnik obavezan vršiti eksploataciju 1,5 miliona tona uglja godišnje sa koeficijentom otkrivke 3,87, uz iskorišćenje uglja iz ležišta od 90 odsto.

– Koncesionar ima kapaciteta da ostvari duplo veću proizvodnju od ugovorene, međutim potražnja na tržištu energenata ga je limitirala na znatno manju količinu i orijentisala na proizvodnju prvenstveno za potrebe Termoelektrane – kazali su iz MKI.

Cijena

Tačno je da je prethodnim koncesionim ugovorom Rudniku bilo dozvoljeno da od 2012. do 2024. godine iskopa tri miliona tona uglja godišnje, jer je planirana izgradnja drugog bloka. Kako se od drugog bloka odustalo, potpisan je aneks ugovora kojim se Rudniku dozvoljava godišnja eksploatacija 1.500.000 tona, radi očuvanja prirodnog resursa koji nije obnovljiv.

Srbija doživljava energetsku krizu jer se više oslonila na zelenu energiju i nije pripremila dovoljno uglja za svoje termoelektrane iz kojih dobija 70 odsto potrebne energije. Nije da mislimo da im treba odgovoriti na isti način kao kad su oni nama zaustavili izvoz brašna, a u isto vrijeme omogućili njegov nesmetan izvoz u Sjevernu Makedoniju, na primjer. Ali mi to brašno iz Srbije plaćamo po berzanskim cijenama, pa je red da tako prodajemo i svoj ugalj.