Stav Centralne banke je da je potrebno uraditi sveobuhvatnu analizu prednosti i nedostataka i tek onda donijeti odluku o inicijativi Otvoreni Balkan, kazao je u emisiji “Link” Radija CG viceguverner Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris.
Tvrdi da tu možemo naći dosta prednosti i mana.
“Bilo bi olakšano putovanje ljudi, manje zadržavanje na granicama, pristup većem tržištu, lakša mobilnost radne snage”, kazao je Fabris.
S druge strane, kako navodi, rizikujemo da naše tržište bude preplavljeno stranom radnom snagom.
“Imamo i rizik od negativnog uticaja na pojedine sektore ekonomije. Postoje i neki rizici da to bude tretirano kao supstitut za EU, tako da mislimo da nije dobro licitirati, već uraditi analizu i odlučiti šta je dobro, šta nije za Crnu Goru”, kazao je on.
Bankarski sistem najzdraviji segment crnogorske privrede
Fabris je istakao da se bankarski sistem uspješno probija krz kriznu oluju i da predstavlja najzdraviji segment crnogorske privrede.
“Prema posljednjim podacima koeficijent solventnosti bankarskog sistema je 18,5 odsto što je gotovo dvostruko više od zakonskog minimuma. Likvidna sredstva su dostigla rekordan nivo od 1,4 milijardi eura, bankarski kapital dostigao je nivo od 615 miliona eura, aktiva je prešla 5,6 milijardi eura i za četiri odsto je veća je od projektovanog BDP-a za ovu godinu”, kazao je on.
Imamo tendenciju rasta i kapitala i depozita.
“Završena je nezavisna procjena kvaliteta aktive bankarskog sistema koja je takođe potvrdila stabilnost bankarskog sistema”, kazao je viceguverner CBCG.
U ovom trenutku sve banke ispunjavaju zakonom propisane minimalne uslove, istakao je on.
“Što se tiče kredita, dostigli su nivo od 3,5 milijardi eura i u posljednjih godinu povećani su za 7,5 odsto, pri čemu je prisutan intenzivniji rast kreditne aktivnosti tokom prva četiri mjeseca ove godine”, kazao je on.
Kada je riječ o kamatnim stopama efektivna aktivna ponderisana kamatna stopa u aprilu je iznosila 5,58 odsto i ona je niža u odnosu na kraj godine.
“Kamatne stope djeluju visoko, ali moramo imati svijest da je realna kamatna stopa duboko negativna jer je stopa inflacije značajno viša od nominalne kamatne stope”, kazao je on.
Depoziti su dostigli nivo od 4,4 milijarde eura i imamo ekstremni rast depozita.
“Depoziti su povećani za čak 25,6 odsto. Oni su sigurni, nema razloga ni za kakvu paniku. Banke bi mogle izdržati masovno povlačenje, a nema ga, već imamo veliki rast”, rekao je Fabris.
Fabris je naglasio da u ovom trenutku djeluje izvjesno da će se do kraja godine završiti period negativnih kamatnih stopa.
“Evropska CB nije izvršila jasnu dinamiku već je saopštila da će povećanje biti postepeno i da će se kretati zavisno od ključnih makroekonomskih faktora. Moja procjena je da će vjerovatno već na julskoj sjednici biti donijeta odluka o povećanju ključnih kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa će se ključno odraziti na EURIBOR”, kazao je on.