Na adresu državne Agencije za investicije od 2019. do kraja septembra ove godine stigla su 303 zahtjeva za dobijanje ekonomskog državljanstva Crne Gore. To znači da je ta institucija za samo tri mjeseca od kraja juna do kraja septembra registrovala novih 90 zahtjeva. U pitanju su prijave koje je podnijelo pet licenciranih agenata za promociju i posredovanje, sa odobrenjem za zastupanje stranih investitora u Crnoj Gori, prenose Dnevne novine.
Projekat ekonomskog državljanstva čiji je puni naziv Poseban program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, treba da omogući dobijanje crnogorskog pasoša za ulagačime u sektor turizma, poljoprivrede i prerade, kao i pojedinim članovima njihovih porodica.
Prethodna Vlada osmislila je cijeli projekat, kroz koji je od početka 2019. do kraja ove godine trebalo je da pristigne najviše 2.000 zahtjeva. Javni pozivi i uslovi za izbor predloga za stavljanje na listu prioritetnih projekata mijenjali su se više puta, ali je suština ostala ista. Za primorje i Podgoricu to je 15 miliona za hotel sa najmanje pet zvjezdica i 60 smještajnih jedinica u kome će raditi najmanje 80 radnika. U sjevernom i centralnom regionu osim Podgorice minimalni uslovi su četiri zvjezdice, 35 smještajnih jedinica i pet miliona vrijednosti, te 25 novozaposlenih. Takođe je bitno uvođenje novih tehnologija, revalorizacija postojećih ili gradnja novih kapaciteta u poljoprivrednoj ili prerađivačkoj industriji.
Na Listi razvojnih projekata iz oblasti turizma od 14. oktobra nalazi se 16 projekata. Naime, aktuelna Vlada je tada prihvatila ranije odbijeni predlog projekta hotela „Liko Soho“ u Baru, a koji će poslovati po kondo modelu. Tako je sada ukupan iznos investicija kroz ovaj program dostigao 472 miliona i kapacitete od 2.800 smještajnih jedinica. U novom izvještaju ističe se da biznis planovi pomenutih projekata definišu mogućnost otvaranja 2.150 novih radnih mjesta.
„Ističemo da se 11 od ukupno 16 projekata sa liste realizuju u sjevernoj regiji tri na Žabljaku, sedam u Kolašinu i jedan u Mojkovcu, a vrijednost investicija je projektovana na 162 miliona eura. Stavljanjem u funkciju njihovih kapaciteta od 1.406 smještajnih jedinica, biće stvorene pretpostavke za otvaranje više od 1.100 novih radnih mjesta. Preostalih pet projekta sa realizuju se u južnoj regiji: po jedan u Miločeru, Tivtu, Čanju, Budvi i Baru, a u vrijednosti od 310 miliona eura, ukupih kapaciteta 1394 smještajnih kapaciteta i planiranih nešto više od 1.050 novih radnih mjesta”, navodu se u dokumentu.
U dokumentu Vlade podsjeća se da zbog nezavršenih konsultacija oko iskorišćavanja postojećih kapaciteta, „nisu obezbijeđeni preduslovi za raspisivanje javnog poziva za prerađivačku industriju, pa taj dio programa nikada nije zaživio.”
Kad je riječ o oblasti poljoprivrede i šumarstva, na javni poziv raspisan u oktobru 2019. godine, stigle su dvije prijave i to 23. i 25. decembra prošle godine. Sedam mjeseci kasnije formirana je međuresorna komisija koja je analizirala ove projekte i konačno 9. septembra donijela odluku da oba odbije.
„Od početka realizacije Posebnog programa do 30. septembra, Agenciji za investicije predata su 303 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom po osnovu posebnog programa. Broj aplikacija koje su prošle sve provjere i za koje su od strane Ministarstva unutrašnjih poslova donijeta rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo i uručeni pasoši, je 90“, stoji u informaciji.
Prema tome, za tri mjeseca uručeno je još 37 crnogorskih pasoša.
Osim ovih već preuzetih, na svoje pasoše čeka još pet aplikanata koji su prošli sve provjere. Za 30 aplikanata tražena je ocjena međunarodne podobnosti, dok je 95 prijava dobilo zeleno svjetlo na toj provjeri, pa se sada čeka provjera MUPa. S druge strane, njih 24 nije prošlo ocjenu međunarodne podobnosti.
Još se čeka novi model
Kako je ranije navedeno, Vlada je 18. marta potvrdila da će „posebni program ulaganja” biti završen u predviđenom roku, ali se istovremeno obavezala da će do kraja ove godine donijeti odluku „da li će uvesti novi sistem za dobijanje državljanstva koje ne proizilazi po automatizumu posredstvom rođenja i ostalim zakonom predviđenim kriterijumima”. Do posljednje sjednice Vlade, održane 16. decembra, nije razmatrana takva mogućnost, pa teško da će eventualna odluka biti donijeta u definisanom roku. Bez obzira na to što su agenatima za promociju i posredovanje licence produžene do sredine 2022. godine.