Budvanska rivijera: Radović da vrati 50.000 eura otpremnine, u suprotnom tužba

Iz Hotelske grupe Budvanska rivijera saopšteno je danas da očekuju da bivši predsjednik Odbora direktora te kompanije Saša Radović vrati otpremninu od 50.000 eura jer je prekršio zakon time što je nedavno postavljen na funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora ToMontenegro. Ako se to ne desi Budvanska rivijera prijeti tužbom.

“Vjerujemo da je bivšem predsjedniku Odbora direktora poznat Zakon o radu i član 21. koji jasno kaže da ne može da zasnuje radni odnos u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine. Imajući u vidu da je sporazumom o prestanku radnog osnosa zaključenim u junu 2021. godine njemu utvrdjena otpremnina i isplaćena, očekujemo da do kraja ove kalendarske godine on vrati ovaj iznos. Ukoliko se to ne desi, Budvanska rivijera će tužbom sudu nastojati da ostvari svoja prava”, saopštio je na godišnjoj press konferenciji Hotelske grupe Budvanska rivijera Mijomir Pejović, predsjednik Odbora direktora.

On je između ostalog istakao da su juče dobili nacrt procjene imovine koju su po zakonu obavezni da radimo na pet godina. Podsjetio je da je posljednja rađena 2018. godine i po tom nacrtu procjena imovine Budvanske rivijere veća je za 50 miliona eura nego 2018. godine.

“Što se tiče rezultata za ovu godinu finalni izvještaj još uvijek nije gotov, ali kada oduzmemo kamate i amortizaciju, očekujemo da će biti pozitivan. Kada govorimo o hotelu ‘Mogren’, najbolji pokazatelj kvaliteta, ozbiljnosti poslovanja Hotelske grupe Budvanska rivijera na tržištu predstavlja zainteresovanost Hilton grupacije za dugoročni zakup hotela ‘Mogren’. Mi smo već u oktobru imali posjetu njihovih zvaničnih predstavnika koji su tom prilikom pokazali izuzetnu zainteresovanost, te očekujemo zvaničan dolazak njihove delegacije prilikom koje bi utvrdili rok dugoročnog zakupa kao i profit naše hotelske grupe. U slučaju pozitivnog ishoda dogovora, hotel Hilton bi poslovao pod Curio brendom”, kazao je Pejović.

Obzirom da je crnogorska javnost u više navrata iskazala zainteresovanost za poslovni odnos Budvanske rivijere i Euromix Trade-a koji godinama opterećuje poslovanje društva, Pejović je rekao da nezavršeni objekat narušava prvenstveno sliku Petrovca i opravdano izaziva nezadovoljstvo kod njegovih žitelja i turista.

Podsjetio je da je nakon stavljanja u funkciju Palas Lux hotela, objekat B koji se nalazi u neposrednoj blizini šetališta i mora godinama ostao u sivoj fazi izgradnje. I pored namjere i dobre volje Odbora direktora da se sporni poslovni odnos sa Euromix firmom riješi sporazumno, isti je bio bez uspjeha. Odbor direktora je potom jednoglasno odlučio da zaštitu prava i interesa Budvanske rivijere zatraži pred sudom. Tako je pravni zastupnik društva Privrednom sudu Crne Gore podnio četiri tužbe protiv Euromix-a i to tužbu radi isplate duga, odnosnu regresnu tužbu, tužbu za ispunjenje ugovora, tužbu za naknadu štete, odnosno izmakle koristi te tužbu za ispunjenje ugovora funkcionalnosti objekta A1.

Kada je riječ o arbitraži, Pejović  je istakao da je Adriatic properties krajem 2021. godine pokrenuo arbitražu pred Tribunalom u Londonu.

“Punomoćnici Budvanske rivijere su se usprotivili zahtjevu Adriatic properties-a predlažući Tribunalu odluku da Budvanska rivijera nije strana u zakupu Svetog Stefana, te stoga Tribunal nema nadležnost nad njom. Londonski Tribunal se složio sa stavom punomoćnika Budvanske rivijere da sva pitanja nadležnosti spora treba da budu razmotrena u posebnoj fazi nadležnosti, dakle prije bilo kakvih podnesaka o suštini spora. U svakodnevnom smo iščekivanju odluke Tribunala da li je naša hotelska grupa pasivno legitimisana u ovom sporu”, naglasio je Pejović.

Izvršni direktor HG Budvanska rivijera Jovan Gregović bazirao se na operativna dešavanja i analizirao prethodnu turističku sezonu.

“Za najveći hotelski sistem u Crnoj Gori koji predstavlja HG Budvanska rivijera, protekla turistička sezona bila je još jedan izazov u nizu kriznih godina koje su prethodile. Globalna zdravstvena kriza direktno je ugrozila turističku privredu što je za posljedicu imalo dvogodišnju stagnaciju turističkih kretanja, a socio ekonomska dešavanja kao i sukobi na relaciji Rusija – Ukrajina još jedan su udarac čija se refleksija ogleda u konkretnim brojkama turističkog prometa u svim segmentima i analizama. Svakako je važno napomenuti koliko je zahtjevno bilo projektovati turistički promet kako u fizičkim tako i finansijskim pokazateljima. Tako smo u završnici turističke sezone zaključno sa 30.11. imali ukupno realizovano 307.957 hiljada noćenja čime je premašen prošlogodišnji rezultat i to za 15 odsto, a u poređenju sa 2019. godinom rezultat je manji za oko 30 odsto”, istakao je Gregović.

Za sljedeću godinu ima primjetnih naznaka intenziviranja turističke tražnje sa emitivnih tržišta Francuske, Češke, Poljske, Baltičkih zemalja, Izraela, koja definitivno mogu uticati na pred i post sezonski period, pa samim tim na produžetak turističke sezone.

“Naredna turistička godina bi, prema do sada ugovorenoj saradnji, trebala da počne otvaranjem hotela tokom marta dolascima organizovanih grupa uz paralelnu organizaciju MICE aranžmana. Ovih dana je u toku potpisavanje ugovora sa turoperatorima iz Evrope za sljedeću godinu kao i sa agencijama iz regiona. Ostajemo uzdržano optimistični sa namjerom da uz zajednički napor, dodatno ulaganje u kvalitet hotelske ponude i angažovanu radnu snagu, ostvarimo pomak i povećanje rezultata u rasponu od 15 – 20 odsto u odnosu na 2022. godinu”, zaključio je Gregović.