Zašto je odluka Sinoda u Carigradu važna i za Crnu Goru

Priredio. V.J.

Sinod u Carigradu juče je donio konačnu odluku u svojevrsnom drugostepenom crkveno-sudskom postupku, nakon što joj je prije četiri godine makedonska jerarhija — MPC-OA, na čijem je čelu arhiepiskop Stefan Veljanovski — podnijela apel ili žalbu (ekliton). Vaseljenska patrijaršija ima takve prerogative na temelju kanonskoga prava i primjenjivala ih je u prošlosti.

Najkraće, glavne implikacije, koje imaju istorijski značaj, jučerašnje odluke Vaseljenske patrijaršije su ove:

1) poništenje brojnih akata arhijerejskih sabora, sinoda i patrijararha Crkve Srbije (SPC) i utvrđivanje da je u nekim aspektima Crkva Srbije nesposobna da pravilno ispunjava soteriološku misiju Istočno-pravoslavne Crkve u djelovima područja odobrene joj kanonske jurisdikcije;

2) najava revizije granica tj. teritorijalnoga opsega jurisdikcije Crkve Srbije na prostorima bivše Jugoslavije (Kraljevine SHS) odobrene od Vaseljenske patrijaršije tomosom iz 1922. godine;

3) uklonjene su suštinske eklisiološke prepreke za dodjeljivanje tomosa o autokefaliji Crkvi u Makedoniji.

Naime, u postupku po pitanju da li je makedonska jerarhija — a nju je Crkva Srbije još 1967. proglasila „raskolničkom” — Sinod Vaseljenske patrijaršije je uvažio makedonsku žalbu.

Takođe, na temelju, kako je saopšteno, i „ponovljenih poziva države Śeverne Makedonije”, odlučio je: „Mi primamo u evharistijsko opštenje jerarhiju, klir i narod ove Crkve pod arhiepiskopom Stefanom, zacjeljujući ranu raskola i polivši ‘vinom i uljem’ rane naše pomjesne pravoslavne braće”. U tom smislu se izdaje odgovarajući Patrijaršijski i Sinodalni akt.

„Ostavlja se presvetoj Crkvi Srbije da reguliše administrativna pitanja koja postoje između nje i Crkve u Śevernoj Makedoniji, svakako u okviru kanonskoga poretka i crkvenoga predanja”, navodi se u sinodskoj odluci i dodaje da se „kao naziv ove Crkve u Śevernoj Makedoniji priznaje ‘Ohridska’, imajući u vidu da je oblast njezine jurisdikcije pośed u granicama države Śeverne Makedonije”.

Ova odluka Vaseljenske patrijaršije je najdirektnije osporavanje „suvereniteta” jurisdikcije Crkve Srbije koja joj se formalno još priznaje po osnovu tomosa od prije tačno stotinu godine. Na temelju toga tomosa Crkva Srbije zasniva svoju nadležnost, kako nad Makedonijom, tako i nad Crnom Gorom.

Na drugoj strani, Vaseljenska patrijaršija je ovim, prvi put, aktivno prepoznala da postoje ozbiljni problemi unutar jurisdikcije Crkve Srbije, koje su u Beogradu decenijama lakonski diskvalifikovali pred Vaseljenom ocjenama o „raskolu” i „raskolnicima” u Makedoniji; ili u Crnoj Gori.

Vaseljenska patrijaršija je sada utvrdila da nikakvih „raskolnika” nema u Makedoniji.

Drugim riječima, uzrok za raskol u Makedoniji nijesu tamošnji „raskolnici”, nego Crkva Srbije svojim necrkvenim postupanjem prema Makedoncima; a teret odgovornosti što raskol dosad nije zaliječen nije na „raskolnicima”, nego na Crkvi Srbije.

Time se otvara perspektiva da se na kanonski način preispita i „raskol” u Crnoj Gori. Osporivši na makedonskome primjeru valjanost tvrdnji i primjana nadležnosti Crkve Srbije, Vaseljenska patrijaršija, Majka-Crkva, legitimiše se kao krajnja adresa za zaliječenje rane raskola i u Crnoj Gori…

Kakve su mjerodavne ocjene u svijetu o jučerašnjoj odluci Sinoda Vaseljenske patrijaršije?

Prvu reakciju Ruske pravoslavne crkve saopštio je sekretar Odjeljenja za vanjske crkvene odnose protojerej Igor Jakimčuk:

„Ruska pravoslavna crkva isključivo priznaje kanonska prava SPC u Śevernoj Makedoniji. Stav Ruske crkve uzeće u obzir pristup problemu koji bude imala Srpska crkva”.

Arhimandrit dr Kiril Govorun, uticajni pravoslavni teolog, kaže:

„Vaseljenska patrijaršija je 9. maja donijela istorijsku odluku u vezi sa Crkvom u Śevernoj Makedoniji. I Moskva i Beograd su organizovali političke igre oko ovoga problema, ali bezuspješno. A Carigrad je to riješio blagodatno i pastirski, mada u njegovoj odluci ima i elementa politike”.

„Na neki način, ali ne u svemu, ova odluka liči na rješenje ‘ukrajinskoga problema’. Po pitanju ‘raskolničkoga sveštenstva’, Carigrad je iskoristio pravo da uvaži žalbe makedonskih klirika primjenjujući načelo ikonomije, kao što je to činio u Ukrajini, uoči formiranja i priznanja autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine. Staranje o Crkvi u Makedoniji — Ohridskoj arhiepiskopiji — potkrijepljeno je njezinim istorijskim porijeklom u srednjem vijeku upravo iz Carigradske crkve, kao u slučaju njezine Kijevske mitropolije u Ukrajini”.

Prema Govorunu, „Carigrad je, kao i u slučaju Ukrajine, ostavio samu tu Crkvu da odredi svoj dalji kanonski status — međutim, zajedno sa Crkvom Srbije. Po mom mišljenju, male su šanse da će Skoplje i Beograd uspjeti da se dogovore o nečemu u bliskoj budućnosti”.

„Dakle, u suštini, riječ je o stvarnome priznanju ohridske autokefalije od Carigrada”, navodi arhimandrit Kiril Govorun.

„Istina, za sada bez tomosa. Dokument koji je juče izdao Carigrad ima status ‘patrijaršijskoga i sabornoga’, ali niži je od tomosa. Ipak, pokazao se dovoljnim da zaliječi raskol. Ne može se isključiti da će u budućnosti postojati i tomos za Ohridsku crkvu”.

Branko Đorđevski, vjerski analitičar iz Makedonije, ocjenjuje jučerašnju odluku Vaseljenske patrijaršije „istorijskim činom za našu Crkvu”

„Njezin status i ime još nijesu riješeni, ali to znači da naša Crkva više nije ‘raskolnička’, kako je to nametnula Srpska crkva 1967. godine kada smo proglasili autokefalnost. Naši crkveni velikodostojnici sada će moći ravnopravno da saslužuju sa velikodostojnicima iz drugih pravoslavnih crkava. Međutim, odluku o tome će donijeti svaka pravoslavna crkva samostalno. Iz ove odluke proizilazi da će Vaseljenska patrijaršija početi da održava takve liturgije, da saslužuje kod nas. Ostaje da se vidi kako će reagovati Crkva Srbije, kojoj je Vaseljenska patrijaršija preporučila da reguliše administrativna pitanja koja ima kod nas“.

„Ne očekujem da će Srpska crkva pristati da prihvati odluku Vaseljenske patrijaršije i da će ubuduće s nama pregovarati o našem autokefalnom status. Ali, to će onda značiti da će Vaseljenska patrijaršija ponovo stupiti na scenu. Kao i u slučaju Ukrajinske crkve, ona će moći da donese konačnu odluku kojom ćemo biti proglašeni za autokefalnu pravoslavnu crkvu“.

Đorđevski navodi da će biti zanimljivo kakva će biti reakcija Bugarske pravoslavne crkve.

Vaseljenska patrijaršija je Crkvu u Makedoniji juče priznala kao Ohridsku arhiepiskopiju, a Bugarska crkva smatra da je ona nasljednica te stare crkvene katedre.