Ministarstvo prosvjete stvorilo je preduslove da sljedeća godina bude godina investicija u obrazovnu infrastrukturu i obezbijedilo je istorijsko povećanje plata za prosvjetne radnike, kao nijedna vlada do sada, saopšteno je na predstavljanju rezultata rada tog resora.
Ministar prosvjete, Miomir Vojinović, kazao je da su se u tom resoru, kad su prije više od godinu preuzeli dužnosti i obaveze, suočili sa činjenicom da naš obrazovni sistem ne uspijeva da odgovori mnogobrojnim izazovima.
“Sa jedne strane, ne samo da nije dovoljno investirano u njega, nego je, na žalost postao i vrijedna alatka u službi političkih agendi. Zato, kada sam stupio na funkciju ministra, želio sam da raskrstimo sa tim praksama i kao jedan od najvažnijih prioriteta moje administracije postavio sam stvaranje osnova za škole bez politike, znajući da je depolitizacija obrazovnog sistema dug, ali i dostižan proces“, rekao je Vojinović.
Prema njegovim riječima, i ovdje se pokazalo da su profesionalnost, rad, talenat i znanje, jedini preduslovi za unapređenje kvaliteta obrazovnog sistema.
“Imperativ nam je bio da našem školstvu izgradimo ugled, mjerljiv i konkurentan kvalitet kakav i zaslužuje jedna ozbiljna država koja želi da postane dio porodice evropskih, modernih i demokratskih društava“, istakao je Vojinović.
Podsjetio je da su u ovoj godini, slijedeći strateške ciljeve Vlade, poboljšanje socio-ekonomskog položaja građana.
“Ova administracija je obezbijedila uvećanje budžeta u oblasti obrazovanja za 25 odsto, što je automatski značilo i više novca za prosvjetne radnike, koji su, to želim i danas da podvučem, i u vrijeme pandemije morali da budu ne samo vaspitači, već i tehnička, moralna i svaka druga podrška našoj djeci“, naveo je Vojinović.
Ukazao je da je materijalni status prosvjetnih radnika poboljšan izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora, kojim su od 1. januara ove godine svi koeficijenti složenosti uvećani za 20 do 45 odsto, a od 1. januara 2024. i 1. januara 2025.godine pomenuti koeficijenti će biti uvećani za dodatnih deset odsto.
“Želim još jednom da naglasim da je ovo istorijsko povećanje, i da će dolaziti i prolaziti Vlade, ali sam duboko ubijeđen da materijalni status prosvjetnih radnika niko nije ozbiljnije shvatio, razumio i u realnim okvirima ostvario kao ova, 43. Vlada Crne Gore“, kazao je Vojinović.
Pojasnio je da više novca u budžetu znači i više novca koje je Ministarstvo opredijelilo za infastrukturne projekte.
“Upravo je ova administracija, poslije četiri godine povukla prve tranše iz međunarodnih kredita EIB-a i CEB-a u vrijednosti od blizu četiri miliona eura i stvorila administrativne preduslove da sljedeća, 2024. godina, bude godina investicija u obrazovnu infrastrukturu“, naveo je Vojinović.
Kazao je da je Ministarstvo, dobre prakse iz domena inkluzivnog obrazovanja, naročito za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu iz romske i egipćanske populacije, nastavilo i unaprijedilo, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu.
“Nijesmo zaboravili mi uvođenje inovacija u procese učenja i nastave, koje se zasnivaju na digitalnim tehnologijama, odnosno digitalizaciji obrazovnog sistema. Znamo da to nije jednosmjeran put, niti brzo dostižan cilj, ali svakako da mora da raduje činjenica da sa 6.3 miliona evra nabavljamo IT opremu za osnovne i srednje škole, čime ćemo pokriti 50 odsto potreba crnogorskog obrazovnog sistema“, rekao je Vojinović.
Istakao je da je Ministarstvo prosvjete preduzelo i preduzima sve kako bi vršnjačko nasilje svelo na najmanju moguću mjeru.
“U tom pravcu, svi zajedno, sa kolegama iz civilnog sektora i medjunarodnim partnerima, baš svi, moramo da preuzmemo nove obaveze kako bi odgovorili na krizu postkovid ere, koja je imala izuzetno teške posljedice i na našu djecu i omladinu“, naveo je Vojinović.
Podsjetio je da je izmjenama Pravilnika o normativima i standardima procijenjeno povećanje broja stručnih saradnika, odnosno pedagoga i psihologa za oko 60 izvršilaca, što je za skoro 28% odsto više u odnosu na postojeći broj.
“Problem sa kojim smo se suočili sa Ispitnim centrom samo je vrh ledenog brijega nagomilanih problema. Odgovor na ovaj problem nije mogao biti instant rješenje. Moramo svi kolektivno – roditelji, nastavnici, kreatori politika da odgovorimo sistemski, na svim nivoima – i u kući i u učionici i državi, stvaranjem novih vrijednosti koji će nas činiti boljim i konkurentnijim“, rekao je Vojinović.
Državna sekretarka Ministarstva prosvjete, Milijana Vukotić-Jelušić, kazala je da se obrazovni sistem u Crnoj Gori suočava sa složenim, višestrukim izazovima, navodeći da su oni istaknuti u Analizi sektora obrazovanja (ASO) koju su sproveli Ministarstvo prosvjete i UNICEF, a koja dijagnostifikuje stanje obrazovanja sa aspekta pristupa, kvaliteta, pravičnosti, upravljanja i finansiranja.
“Pokazalo se da je nedostatak investicija u korelaciji sa lošim obrazovnim ishodima, koji je ispod očekivanja i potencijala naših učenika. Istrajno nedovoljno finansiranje sektora obrazovanja je glavna prepreka za poboljšanje kvaliteta“, navela je Vukotić-Jelušić.
Kazala je da su, u saradnji sa Ministartvom finansija, odredili ključne prioritete za finansiranje u obrazovanju za naredni trogodišnji period.
“To su povećanje ulaganja u: obrazovnu infrastrukturu, obuke nastavnog kadra, sa akcentom na povećanje nivoa digitalne pismenosti, opremu za izvođenje nastave – didaktička oprema i materijali za učenje, kao i digitalna oprema. Sva ova povećanja vidljiva su kroz predlog Ministarstva prosvjete za srednjoročni budžetski okvir“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Pojasnila je da je tekućim budžetom Ministarstva za 2022. godinu planirano oko 4.2 miliona eura za finansiranje rekonstrukcija i adaptacija postojeće infrastrukture, dok je za 2023. godinu budžet za iste namjene oko 3,9 mil eura.
“Osim više stotina po vrijednosti sitnih investicija na vaspitno-obrazovnim objektima na teritoriji cijele Crne Gore izdajamo da je u datom periodu realizovano 19 većih projekata ukupne vrijednosti 851.800 eura na teritoriji 15 opština“, navela je Vukotić-Jelušić.
U toku je, kako je dodala, realizacija 23 projekata adaptacija i rekonstrukcija u vaspitno obrazovnim ustanova u 15 crnogoskih opština vrijednosti 3.150.000 eura, kao i stvaranje administrativnih pretpostavki za pokretanje procedura nabavki za 12 projekta vrijednosti oko 1.700.000 eura.
Govoreći o međunarodnim kredita EIB-a i CEB-a u vrijednosti od blizu četiri miliona eura, Vukotić-Jelušić je pojasnila da će se od tog novca početi graditi nova gimnazije u Podgorici u DUP/u Univerzitetski centar, dvije nove osnovne škole u City kvartu i na Karabuškom polju, dogradiće se vrtić na Zabjelu, u Momišićima i u Kotoru.
“Biće rekonstruisano devet srednjih stručnih škola od Plava, Berana, Bijelog Polja, Budve, Bara, Cetinja, Podgorice, što je u fazi objave javnog poziva za izvođača radova, a započeće izgradnja i četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici“, navela je Vukotić-Jelušić.
Podsjetila je da je u prethodnih godinu otvorena nova Osnovna šola u Podgorici „Novka Ubović“, a da će od školske 2023/2024. godine biti otvorena i škola „Dušan Korać“ u Bijelom Polju, dok u avgustu počinje izgradnja treće Osnovne škole „Vladimir Nazor u Podgorici“.
Govoreći o Granskom kolektivnom ugovoru i povećanju zarada zaposlenih u obrazovnom sistemu, Vukotić Jelušić je pojasnila da je od ukupnog broja zaposlenih u vaspitno-obrazovnim „
“Minisartstvo prosvjete i 43. Vlada Crne Gore su riješili stambenu problematiku 141 porodice prosvjetnih radnika u Budvi, koji su od 2012. godine čekali da usele u stanove obećane prije više od 20 godina“, rekla je Vukotić Jelušić.
Govoreći o stručnom usavršavanju nastavnog kadra , Vukotić-Jelušić je kazala da je broj obučenih nastavnika i održanih obuka gotovo udvostručen u 2022/23, navodeći da je održano 240 akreditovanih obuka Zavoda za školstvo Crne Gore, a da je obučeno 3500 hiljade nastavnika.
“Pratili smo dešavanja na tržištu rada i socio ekonomsku politiku Vladu, i sa pet miliona finansirali smo povećanje naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Od 15. avgusta 2022. naknade su sa 250 povećane na 450 eura mjesečno. Takođe, iznos studentskog kredita je značajno uvećan u odnosu na prethodni period, sa 41 na 128 eura, dok sustipendije najboljim studentima povećane sa 86 na 225 eura“, rekla je Vukotić-Jelušić.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović, kazao je da je period od godinu dana prilično kratak da bi se pokrenule ozbiljne investicije u prosvjete, navodeći da će sledeća godina biti godina najvećeg ulaganja u istoriji kad je u pitanju školstvo.
“Ova godina se morala iskoristiti da se pripremi projektna dokumentacija, da se dođe do kreditnih sredstava za određene projekte, a naredne godine slijedi realizacija. Ono što je lijepa vijest jeste da će 1. septembra učenici ući u novu školu u Bijelom Polju, a da će početi izgradnja Osnovne škole „Vladimir Nadzor““, rekao je Abazović.
Govoreći o materijalnom statusu prosvjetnih radnika, Abazović je kazao da kumulativno uvećanje kad je u pitanju materijalni status zaposlenih u prosvjeti „nikad nije bilo veće u istoriji Crne Gore“.
“Tvrdim da i dalje to nije dovoljno, ali ako kao država budemo zarađivali više, bili odgovorniji prema javnim dobrima, bolje se organizovali u svim sferama života, naročito u ekonomskoj, vjerujem da će izvdajanja GDP-ja biti veća i dostići, a možda i prestići ono što je evropski nivo“, naveo je Abazović.