Četiri su godine od stupanja na snagu izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je za ovu oblast uvedena neradna nedjelja. Od tada se svakodnevno polemiše da li je ova odluka dala odgovarajuće rezultate, ima li pozitivne efekte o kojima se govorilo na početku, a jedan od spornih momenata, koji naglašavaju iz Unije poslodavaca, jeste odnos Ustavnog suda koji već 50 mjeseci, ne odlučuje o njihovoj inicijativi da provjeri ustavnost Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedna neradna nedjelja.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore Filip Lazović kazao je da je problem što Ustavni sud ćuti na njihovu inicijativu za provjeru ustavnost Zakona o unutrašnjoj trgovini.
“Mi smo 2019. godine, dakle prije stupanja na snagu ovog zakona podnijeli inicijativu za provjeru ustavnosti. Imamo samo inforamciju da je taj predmet dat nekom od sudija. Nemamo povratnu informaciju, smatramo da je inicijativa opravdana i utemeljena i da će ona dati rezultat za privredu”, istakao je Lazović.
“Nijesmo prihvatili da slobodne dane rješavamo Zakonom o unutrašnjoj trgovini ako imamo Zakon o radu. Imamo infrastrukturu legislativnu koja je bila dovoljna. Ako imamo problem na strani primjene onda se zna kako se to rješava, postoje određeni mehanizmi”, kazao je Lazović.
Naglasio je se u Crnoj Gori poseglo za lošim rješenjem da se jednim sistemskim zakonom koji reguliše trgovinu regulišu radni odnosi zaposlenih i tako se, kako kaže ušlo u lošu praksu.
Istakao je da je stav UPCG da je član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini diskriminatoran.
“Smatram da se time ne omogućava da svako odluči da li mu je isplativo da svoj prodejni objekat otvara nedjeljom ili ne”, kazao je Lazović.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da raduje čiljenica da su izmjenama Zakona o unutršnjoj trgovini zaposleni konačno dobili jedan dan sedmično odmora koji mahom nijesu imali.
“Napokon je to radnicima u trgovini obezbijeđeno pošto nažalost država nije bila sposobna da obezbijedi to pravo radnicima, i bili su izloženi trpjenjima, da prhvate svoje uslove rada”, kazala je Mihajlović.
Istakla je da izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini nijesu rađene kroz socijalni dijalog kako se to očekivalo.
“Kritikovali smo da te izmjene dopune zakona nijesu rađeni kroz socijalni dijalog nijesu učestvovali reperezentativni nacionalni sindikati ni uniaj poslodavaca, to je bio rezultat jednostranog pristupa tadašnje vlade. Tako da je proizveo nezadovoljstvo”, kazala je Mihajlović.