Da nema napretka u oblasti prava osoba s invaliditetom, potvrila je Evropska komisija u svom najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i ovo je prvi put da se umjesto malog ili ograničenog napretka navodi da ga uopšte nije bilo, navode iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Oni su kako ističu ukazivali da nestabilna politička situacija, polaziracija i podjele društva, negativno utiču na ljudska prava, posebno na prava naugroženijih, ali su oni, na pozicijama moći i odlučivanja, kao i skoro sve političke strukture upravo opstajale, „hranile“ se na tim podjelama i sabirale svoje lične i uskopartijske interese, umjesto postizanja opštih koristi za građanke i građane.Evropska komisija, u svom Izvještaju, nadalje konstatuje da ugrožene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom i LGBTIQ zajednicu, nastavile su da doživljavaju višestruke oblike diskriminacije i izazove u ostvarivanju svojih jednakih prava i povremeno su bile izložene govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Kako se navodi, postoji hitna potreba da se efikasno rješavaju svi oblici diskriminacije korišćenjem mehanizama pravne zaštite.
„Ljudsko prihvatanje i poštovanje pluralizma u društvu treba da se stimuliše od ranog djetinjstva kroz angažovanje sa mladima i odraslima kako bi se promovisale promjene u ponašanju i tolerancija različitosti“, a potreba za poboljšanjem nastavnog plana i programa, kvalifikacijom nastavnika, kvalitetom nastave, stopi upisa i pružanju podrške najugroženijim grupama, takođe je dio nalaza. Dakle, navedeno ukazuje i na važnost i suštinsku ulogu sistema obrazovanja, koji mora da promoviše i na adekvatan način edukuje o toleranciji, razumijevanju i ljudskim pravima i u najširem prihvatanju i promociji svih ljudskih različitosti, a ne kao što je to slučaj da se ne bavi ovim temama, ili se bavi na površno i na negativan način, promovišući neadekvatne i omalovažavajuće stavove o određenim kategorijama društva, često pod parolom njihove zaštite, umjesto promocije savremenih pristupa o određenim fenomenima, poput invaliditeta, na primjer. Navedene ocjene su odgovornost sve tri grane vlasti, a upravo ni sudska, odnosno cjelokupan pristup pravdi nije adekvatan, već je ograničen i spor, posebno za osobe s invaliditetom koje često ne mogu ni pristupiti institucijama pravde i pravosuđa, a i u samim postupcima doživljavaju diskriminaciju zbog nepristupačnosti informacija i komunikacija, te neprimjenljivanju adaptacija u postupku (proceduralne adaptacije) u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom”, saopštili su iz UMHCG.
Evropska komisija podsjeća da pravni okvir i dalje zahtijeva sveobuhvatnu reformu i harmonizaciju izbornog zakonodavstva, i da ga karakteriše ograničenje biračkih prava i prava kandidovanja, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor finansiranja kampanje i medija. Ova, zajedno sa drugim pitanjima, ostaju neriješena.
Pored navedenog, iz UMHCG, ukazujemo i na činjenicu da se već nekoliko godina unazad pokreću i vode postupci za zaštitu od diskriminacije po osnovu invalidnosti zbog kršenja prava na dan izbora i da je u nekim slučajevima riječ o ponovljenoj diskriminaciji koja se smatra težim oblikom u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Međutim, osim Državne izborne komisije, organi za sprovođenje izbora na nižim nivoima nijesu pokazali dovoljnu posvećenost i odgovornost.
U Izvještaju se, takođe, navodi da unutrašnja struktura Ministarstva za ljudska i manjinska prava trebalo bi da se unaprijedi i da se bavi svim oblastima u vezi s osnovnim pravima, uključujući i obezbeđivanje neophodnih ljudskih resursa. Promjene u rukovodstvu i strukturi Ministarstva, uvedene u julu 2022, ugrozile su njegov kapacitet da promoviše osnovna prava, sprovodi pravni okvir, izrađuje nove zakone i sprovodi i prati postojeće strategije i politike. Uklonjeno je ključno osoblje odgovorno za prava osoba s invaliditetom i borbu protiv diskriminacije. Ocjena je da Crna Gora tek treba da usvoji sveobuhvatan sistem praćenja i prikupljanja podataka kako bi ocijenila nivo implementacije zakona, politika i strategija o ljudskim pravima.
U oblasti nediskriminacije u zapošljavanju i socijalnoj politici, Zakon o jedinstvenom vještaćenju invaliditeta (kako je njegov zvaničan naziv) još nije usvojen, iako su nacrt zakona i javne konsultacije završene 2022. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji je bilo, takođe, planiran za usvajanje 2023. je odložen. Organizacije civilnog društva još uvijek nisu dovoljno uključene u procese kreiranja politika. Broj osoba s invaliditetom uvrštenih u evidenciju nezaposlenih na kraju 2022. bilo 9 864, od čega 6 755 ili 61,78% žena (10 970 u 2020).