Borba za ljudska prava, posebno za LGBTIQ+ prava ne smije da predstavlja štrik koji treba da ispuni za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju nego mora biti doživljena kao dug prema svim građanima i građankama ove države, zaključeno je danas na okruglom stolu pod U lavirintu inkluzije: LGBTIQ+ prava u programima političkih partija koji je Kvir Montenegro organizovao u sklopu projekta Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona.
Izvršni direktor Kvir Montenegra, Miloš Knežević, istakao je da je današnji događaj još jedan u nizu poziva na saradnju između LGBTIQ+ zajednice i političkih partija.
„Svjesni činjenice da ovaj odnos mora biti uzročnoposljedičan, a kao ravnopravni činioci ovog društva LGBTIQ+ osobe su ovim političkim subjektima uvijek držale ispuženu ruku a od istih smo očekivali mnogo više od pukih predizbornih obećanja. Zato danas razgovaramo upravo na tom fonu – koliko se ljudska prava LGBTIQ+ osoba nalaze u političkim programima onih bez kojih ne možemo riješiti suštinska pitanja za naše živote“, kazao je Knežević. „Umesto da se fokusiraju na strah od gubitka glasačke podrške, partije moraju prepoznati da je njihovo glasačko tijelo veoma raznoliko, i uključuje i nas LGBTIQ+ osobe. Ignorisanje LGBTIQ+ pitanja ne predstavlja nikakav politički rizik, već i propuštanje prilike da se izgradi jaka socijalna kohezija u društvu. Zapravo, političke partije bi trebalo shvatiti da se društvo kreće ka inkluzivnijem pristupu, a neprilagođavanje može rezultirati gubitkom relevantnosti“, poručio je on. Knežević je na kraju podsjetio na jednu na vrlo jasnu činjenicu a to je da uloga političkih partije nije samo u dobijanju izbora, već u oblikovanju pravednog i inkluzivnog društva za sve građane i građanke.
Kosta Mijušković, asistent na programima Kvir Montenegra, prezentovao je analizu zastupljenosti LGBTIQ+ pitanja i pitanja ljudskih prava u programima političkih partija. On je kazao da većina partija koja poklanja pažnju LGBTIQ+ osoba i rodnoj ravnopravnosti, u svojim političkim programima samo deklarativno se bavim ovim pitanjima, te da ne postoje konkretni koraci i mjere za poboljšanje životnog standarda ranjivih grupa u Crnoj Gori. „Partije koje ne poklanjaju pažnju LGBTIQ+ pitanjima, rodnoj i klasnoj neravnopravnosti i samoodređenju, svojim programima podržavaju patrijahalni i heteronormativni opresivni sistem“, rekao je Mijušković. On je takođe naglasio da partije nijesu dovoljno transparentne u svojim politikama i da rijetko zastupaju ljudska prava, osim u trenucima kada time stiču političke poene.
Sonja Milatović iz Demokratske partije socijalista kazala je da suština politike jeste da političari svojim radom, mjerama i mehanizmima učine Crnu Goru boljim i srećnijim društvom. „Na taj način bi se i LGBTIQ+ zajednica osjećala sigurnije. Usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola borba nije završena. Uvijek kad razmišljam zašto bilo ko ima potrebu da negira nečija prava samo mi se nametne pitanje čega se ta osoba plaši. Ključna stvar je u edukaciji“, kazala je Milatović.
Jelenka Andrić iz Pokreta Evropa sad smatra da je problem u porodici. „Problem je u našoj porodici. Političari mogu da šalju razne poruke, ali mladi ne znaju niti imaju priliku da čuju sa pravih adresa nešto o ovoj zajednici ili o bilo kojoj drugoj marginalizovanoj zajednici. Društvo je patrijahalno i neće se samo zakonima promijeniti. I ja sam kvir jer odbijam da se ponašam po nametnutom modelu. Petnaest partija je učestvovalo na izborima, a nas je ovdje pet. Gorak utisak mi ovo ostavlja, posebno jer nema medija. Skriveni smo“, kazale je Andrićka.
Vuk Iković iz Pokreta Preokret ističe da je korijen diskriminacije strah i neznanje. „Korijen diskriminacije su strah i neznanje. Primjena zakona je istovremeno pitanje socijalne pravde i socijalne zaštite, a to zahtijeva dodatna ulaganja. Čim mi moramo dodatno da ulažemo u ovo, to nama govori gdje se nalazimo“, rekao je Iković.
Ivana Raščanin Radićević iz Socijaldemokrata smatra da ljudi koji su na čelu institucija ne prepoznaju ljudska prava. „Svi pripadamo jednoj ljudskoj zajednici i je suština svega. Niko ne snosi posljedice što na izbornim listama nema ni 30 odsto žena i što je na čelu Odbora za ljudska prava i slobode čovjek koji je izjavio da je za njega Parada ponosa – parada srama“, zaključila je Ivana.
Ammar Borančić iz Liberalne partije socijalista kazao je da sudbina društva determiniše i sudbinu LGBTIQ+ osoba. „Iako smo nazadovali posljednih četiri godine, ipak nije sve bilo uzaludno. Danas se Parada organizuje bez velikih policijskih snaga. Mi, pripadnici političkih partija, takođe očekujemo podršku i sa vaše strane. Jedino tada ćemo i imati moć nešto da mijenjamo“, rekao je Borančić.
Projekat Prava LGBTIQ+ osoba – od strateških rješenja do praktične primjene zakona koji je podržan kroz program OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich-Ebert- Stiftung (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, u saradnji sa Ministarstvo javne uprave Crne Gore i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore, a koji je finansijski podržan od strane Evropska unija, a kofinansira ga Ministarstvo javne uprave.