Piše: Vladimir Jovanović
Patrijarh Porfirije Perić je danas označio početak zasijedanja Arhijerejskoga sabora SPC, nakon liturgije, koja je služena u Hramu Svetoga Save u Beogradu.
„Mi episkopi nijesmo naprosto predstavnici običnih ljudskih organizacija, nijesmo izabrani da u ime grupa ljudi dolazimo na Sabor i predstavljamo nešto kao ‘centralni komitet’”, rekao je Perić.
On je zamolio prisutne da se svi zajedno pomole za jedinstvo SPC „koje je nepovredivo, ali može ponekad biti dovedeno u RIZIK SAMOVOLJOM i INDIVIDUALNIM POGLEDOM NA SVIJET”.
Arhijerejski sabor SPC se okupio nakon dvije dvije godine, a od prošloga do ovoga zasijednja upokojili su se od posljedica koronavirusa: patrijarh Irinej Gavrilović, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, episkop valjevski Milutin Knežević, episkop umirovljeni Atanasije Jevtić.
Prema Ustavu SPC, Arhijerejski sabor sastavljaju svi eparhijski arhijereji, sada pod predśedništvom Perića. Sabor obično ima višednevna zasijedanja.
Na dnevnome redu ovoga zasijedanja, kako je nezvanično najavljeno, biće i Temeljni ugovor SPC sa Crnom Gorom i izbor novoga mitropolita crnogorsko-primorskoga.
Oko Temeljnoga ugovora, nedavno je iz neslužbenih izvora poručeno da je za SPC verzija teksta koju su dostavili Zdravku Krivokapiću prošloga mjeseca „KONAČNA i usklađena sa Ustavom Crne Gore” i da je „to JEDINA VERZIJA koju ćemo potpisati”.
Krivokapić je ranije saopštio da tekst Temeljnoga ugovora sa SPC nije konačan, imajući u vidu da dva člana nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
Porfirije Perić, najavljivao je da će, poslije Vaskrsa, doći u Crnu Goru da potpiše ugovor, ali Krivokapić ga je posredno odbio, kazavši da bi ugovor trebalo da se potpiše kad se izabere novi crnogorsko-primorski mitropolit.
U Beogradu vjeruju da će Temeljni ugovor, poslije nedavno „usvojenoga” Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, biti posljednja etapa za njihovu NAJVEĆU PLJAČKU Crne Gore – otimanje vlasničkih prava nad našim pravoslavnim bogomoljama.
Kako je ranije „Antena M” objavila, oko izbora mitropolita crnogorsko-primorskoga Crkve Srbije moguće su tri opcije:
1) da Sabor izabere novoga mitropolita,
2) da produži v.d. mandat Joanikiju Mićoviću,
3) ili da se, umjesto Mićovića, postavi novi administrator.
Ukoliko se odluče da mitropolit bude Mićović, ostaće upražnjeno mjesto episkopa budimljansko-nikšićkoga, što će otvoriti pitanje izbora i za tu katedru.
Bez obzira na formu, odluku o kadrovskm rješenju za katedru na Cetinju, eventualno i Nikšiću, donijeće isključivo – ALEKSANDAR VUČIĆ.
Arhijereji na Cetinju i Nikšiću se biraju u Srbiji i niko iz vlasti ili van vlasti iz Crne Gore, jerarhija ili vjernici SPC u Crnoj Gori, nema nikakav mehanizam da utiče na taj izbor.
Vučić se zimus postarao da u farsi izbora novoga patrijarha, Porfirije-Prle Perić, njegov „duhovnik” i provjerljivo lice službi bezbjednosti Srbije, trijumfalno nadglasa „opozicione” kandidate, među njima i Mićovića.
Praksa da se arhijereji u Crnoj Gori postavljaju iz Srbije postoji od 1920, pošto je prethodno nekanonski ukinuta viševjekovna autokefalna Crkva Kraljevine Crne Gore.
Joanikije Mićović je jesenas naimenovan za administratora, iako je Amfilohije imao svoga pomoćnika – vikara, titularnoga episkopa dioklijskoga Metodija Ostojića (45). On nije rođen u Crnoj Gori, nego u Sarajevu, očevim porijeklom je iz Crne Gore.
Osim Mićovića, još su dvojica arhijereja SPC rođena u Crnoj Gori: episkop buenosajreski i južnocentralnoamerički Kirilo Bojović (Podgorica, 1969) i episkop zahumsko-hercegovački Dimitrije Rađenović (Cetinje, 1976).
Ne postoji ni precizan rok za izbor nasljednika Amfilohija. Ustav SPC navodi: „Izbor arhijereja upražnjene eparhije ima se izvršiti u roku predviđenom kanonima”. Prema kanonskim odredbama, to bi trebalo da bude do godinu dana, ali praksa ikonomije često opovrgava striktnu primjenu kanona. Drugim riječima, odredbe se mogu rastegljivo tumačiti. Izbor može biti odložen i nekoliko godina, ali ne u nedogled.
„Crnogorsko-primorska eparhija, sa sedištem na Cetinju” OSNOVANA je Ustavom SPC koji je propisao i potpisao Aleksandar Karađorđević 16. novembra 1931. godine (čl. 11, st. 1, t. 20), na čelu joj je arhijerej po položaju sa titulom mitropolita (čl. 12 st. 2). Naravno, prije toga datuma, NIKAD nije postojao, ni po imenu ni o sadržaju takav entitet.
Objavljujem popis dosadašnjih mitropolita, administratora i vikarnih episkopa u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj:
Gavrilo Dožić (1931-1938, mitropolit)
Nikolaj Jokanović (1938-1939, administrator)
Joanikije Lipovac (1940-1945, mitropolit)
Josif Cvijović (1945-1946, administrator)
Vladimir Rajić (1946-1947, administrator)
Arsenije Bradvarević (1947-1961, mitropolit)
Makarije Đorđević (1954-1955, administrator)
Vikentije Prodanov (1955-1958, administrator)
Hrizostom Vojinović (1958, administrator)
Pavle Stojčević (1958, administrator)
German Đorić (1958-1959, administrator)
Andrej Frušić (1959-1961, administrator)
Danilo Dajković (1961-1990, mitropolit)
Nikanor Bogunović (1985-1990, vikar)
Amfilohije Radović (1990-2020, mitropolit)
Jovan Purić (2004-2011, vikar, episkop dioklijski)
Kirilo Bojović (2016-2018, vikar, episkop dioklijski)
Metodije Ostojić (2018, vikar, episkop dioklijski)
Joanikije Mićović (2020, administrator).