Minstar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je kako prethodna Vlada nije na realnim osnovama planirala povećanje zarada u sektoru zdravstva.
Njemu je poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković u Skupštini postavio pitanje da li je tačno da nema sredstava za zarade medicinskim radnicima za ovu godinu.
“Ono što je bilo predočavano javnosti, nije baš bilo utemeljeno na prijedlogu Zakona o budžetu. Sredstva koja su populistički najavljena kroz povećanja, nijesu bila predviđena na papiru”, poručio je Šćekić.
Kazao je kako će se baviti onim što je interes zaposlenih u zdravstvenom sistemu.
“Od ministra finansija dobili smo uvjeravanja da će sredstva za zarade biti obezbijeđena kroz rebalans budžeta i da isplata zarada neće biti dovođena u pitanje”, istakao je on.
Dodao je i kako je djelovanjem prošle Vlade oko 200 miliona eura iz zdravstva usmjereno na zarade u javnom sektoru.
Na Erakovićeve tvrdnje kako je prošla Vlada naručila 1,2 miliona testova na koronavirus znajući da nijedan od njih ne može biti iskorišćen u laboratorijama IJZ, Šćekić nije konkretno odgovorio.
Koronavirus
Virus SARS-KoV-2 uzročnik oboljenja KOVID-19 u Crnoj Gori trenutno pokazuje nizak intezitet aktivnosti, široku rasprostanjenost i trend porasta. U posljednjoj nedjelji bilježi se porast u broju registrovanih pozitivnih slučajeva za oko 91 odsto, dok je broj hospitalizovanih slučajeva za oko 42 odsto manji, kazao je ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić.
Porast u broju novooboljelih je, ocjenjuje ministar zdravlja, očekivan s obzirom na to da je pandemija još uvijek u toku, odnosno virus je, kako dodaje, u cirkulaciji u populaciji ne samo u Crnoj Gori već i u svijetu.
“S obzirom na to da je istraživanjima otkriveno da imunitet/zaštita od uzročnika naglo opada šest mjeseci nakon prirodne infekcije ili vakcinacije, a činjenica je da smo najveći talas oboljevanja imali početkom januara mjeseca, vremenski se pad kolektivnog imuniteta, koji je u jednom momentu u našoj zemlji kao posljedica što prirodne infekcije što vakcinacije iznosio 85 odsto, poklapa sa 6-mjesečnim vremenskim periodom od vrha talasa obolijevanja. S toga, stalno putem medija i napominjemo da je neophodno vakcinisati se šest mjeseci nakon preležane infekcije ili vakcinacije sve dok pandemija traje”, kazao je Šćekić.
Međutim, najznačajniji indikatori epidemije, broj hospitalizovanih slučajeva i smrtnih slučajeva, su za sada, ističe Šćekić, na stabilno niskom nivou, dok je 14-dnevna kumulativna incidencija u blagom porastu, što daje nadu da je “epidemija u našoj zemlji još uvijek pod, prije svega, prirodnom kontrolom”.
“Uporednom analizom sa zemljama Evrope i okruženja u Crnoj Gori je trenutno epidemiološka situacija po pitanju obolijevanja od KOVID-19 infekcije bolja nego u Portugalu, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Italiji kao i u odnosu na cijelu Evropu, dok smo u odnosu na zemlje okruženja u vrhu, prije svega zbog boljeg obuhvata testiranjem i samim tim nadzora nad epidemijom, što je slučaj tokom cijelog perioda pandemije. Zemlje sa mnogo većim nivoom obolijevanja imaju minimalne protivepitemijske mjere ili su čak bez mjera- to se odnosi naročito na sve zemlje kojima je dominantna grana ekonomije turizam (Španija, Italija, Grčka, Hrvatska, Kipar) . Što se tiče smrtnosti, imamo trenutno povoljniju situaciju i od zemalja Evrope i okruženja”, naglasio je ministar zdravlja.
Prema njegovim riječima, vakcincija protiv novog koronavirusa nije na željenom nivou, vjerovatno kao posljedica smanjenog obolijevanja u populaciji u posljednjih pet mjeseci, a samim tim i medijskog prostora posvećenog ovoj temi, kao i otežavajućih okolnosti izazvano ovom činjenicom u kriznoj komunikaciji.
Nastojaće, poručuje Šćekić, da aktivnim prisustvom u medijima i u komunikaciji sa građanima podignu vakcinaciju protiv KOVID-19 na viši nivo.
“U skladu sa dnevnim praćenjem epidemiološke situacije u zemlji i svijetu, te analizom gore pomenutih indikatora toka pandemije, kao i aktuelnih protivepidemijskih mjera u zemljama okruženja i svijeta, u saglasnosti sa metodologijom Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije, predlagaćemo protivepidemijske mjere nadležnim državnim tijelima, kada indikatori budu upućivali da je to neophodno. Radna grupa IJZCG, za sada, zasjeda na dvonedeljnom nivou dok se praćenje epidemiološke situacije ostvaruje na dnevnom nivou.
Sem toga, epidemiološke službe svih lokalnih domova zdravlja vrše svakodnevni nadzor nad praćenjem kontakata pozitivnih slučajeva čime se epidemija pokušava ograničiti”, zaključio je Šćekić.