U Crnoj Gori djevojčice i žene čine najveći broj žrtava trgovine ljudima kroz različite oblike eksploatacije – seksualno iskorišćavanje, ugovorene dječje brakove, prosjačenje, radnu eksploataciju i prisilnu prostituciju, a samohrane majke, žene iz RE populacije i sa ruralnih područja su u najvećem riziku da postanu žrtve.
To je u intervjuu za PR Centar saopštila socijalna radnica u Crnogorskom ženskom lobiju Vasilisa Danilović, navodeći da je trgovina ljudima složen problem na globalnom nivou, koji nije zaobišao ni Crnu Gori.
„Prema istraživanjima Ujedinjenih nacija, u svijetu postoji 29 miliona djevojčica, djevojaka i žena koje su žrtve nekog od savremenih oblika ropstva, a čak 99 odsto njih jesu žrtve seksualne eksploatacije“, istakla je Danilović.
Uprkos činjenici da nema dovoljno raspoloživih, zvaničnih podataka za Crnu Goru kad je u pitanju trgovina ljudima, na osnovu iskustva Crnogorskog ženskog lobija, izdvaja se nekoliko ranjivih grupa koje su u većem riziku da postanu žrtve trgovine ljudima.
„To su migranti, koji Crnu Goru vide kao balkansku rutu i zemlju tranzita kroz koju oni prolaze i zbog toga su oni jedni od ranjivih kategiorija i jako su lak plijen za trafikante. Postoji problem i internog trafikinga u Crnoj Gori vezano za djevojčice i djevojke iz romske populacije. One takođe su vrlo često žrtve nasilnog prosjačenja. Po istraživanjima iz našeg iskustva znamo da se to najčešće dešava ljeti kad se one šalju na primorje da bi se bavile prosjačenjem. Takođe, imamo problem sa djevojčicama i djevojkama iz RE populacije kad su u pitanju prisilni brakovi. One se jako mlade prodaju radi materijalne koristi i stupaju u brak i u bračne odnose“, navela je Danilović.
Govoreći o načinima na koje je moguće prepoznati žrtve trafikinga i seksualne eksploatacije, Danilović je kazala da postoji nekoliko kriterijuma koji su zajednički za sve žrtve.
„Prije svega, zajedničko za sve žrtve je da imaju teške uslove rada i života. Žive u jako nehumanim uslovima, u malim prostorijama gdje boravi više ljudi, gdje su postavljene sigurnosne kamere, gdje su zatamljeni prozori i gdje je vrlo moguće postavljena bodljivaka živa. Stalno su pod kontrolom i nadležnosti drugih ljudi. Ne mogu da hodaju slobodno, uvijek imaju nekoga u pratnji. Jako čudno se ponašaju. To ponašanje često podrazumijeva anksioznost, depresiju, jako teško pričaju sa drugim osobama, kontakt očima gotovo da ne postoji, preplašene su posebno ako vide nekoga iz policije i ako ih neko zaustavi da ih pita. Oni su često i dezorjentisani, ne znaju gdje se nalaze ni u kojoj su državi. Često navode pogrešne adrese“, navela je Danilović.
Poručila je da svi koji žele da prijave trgovinu ljudima ili seksualnu eksploataciju žena, bilo da su žrtve ili očevici, mogu to da urade putem dvije licencirane SOS linije Crnogorskog ženskog lobija, koje su besplatne i anonimne, i rade 24 sata.
„Kontakt SOS telefona za žrtve trgovine ljudima je 11 66 66, a SOS telefona za žrtve seksualnog nasilja 020 250 750. Naš tim radi i na terenu sa žrtvama trgovine ljudima i seksualne ekploatacije, kao i potencijalnim žrtvama. Naš rad se odvija putem individualnih razgovara sa žrtvama trgiviune ljudima i seksualne eksploatacije. Kroz grupe samopodrške, radimo razne radionice, fokus grupe sa ranjiivm grupama. Takođe, imamo mogućnost da idemo u ulozi povjerljivog lica sa žrtvama“, kazala je Danilović.
Ona je istakla da su od početka pandemije COVID19 primjetili da je broj poziva potencijalnih žrtava i žrtava na SOS linijama porastao za 20 odsto.
„Najveći broj žena je zvao da se informišu putem edukativno informativnih poziva, kojih je prošle godine bilo 280. Na drugom mjestu su pozivi potencijalnih žrtava seksualnog nasilja, kojih je u prošloj godini bilo 99. Na trećem mjestu su prijave nekog oblika seksualnog nasilja, kojih je u prošloj godini bilo 96. Što se tiče SOS linije za žrtve trgovine ljudima, informativnih razgovara za prošlu godinu bilo je 591, poziva potencijalni žrtava nije bilo puno, više su se informisale. Imali smo 649 poziva za prijavu porodičnog nasilja, što nas dovodi do cifre da je ukupno poziva na SOS liniji za žrtve trgovine ljudima bili 1247“, navela je Danilović.
Pandemije COVID 19 izazvala je kod žena, kako je kazala, velike probleme, pa su tako one bile te koje su najčešće ostajele bez posla i bez osnovnih sredstava za život i za svoju porodicu.
„Upravo iz tih razloga one su postale jako lak plijen trafikantima. Trafikanti mogu biit osobe koje poznajete ili ne poznajete. Vrlo često osobe koje poznajete. One im priđu i ponude lagodan život, brzu zaradu i žene to prihvate i povjeruju i zalete se i upadnu u lanac trafikinga iz kojeg je jako teško izaći“, navela je Danilović.
Kazala je da Crnogorski ženski lobi sprovodi projekat “Žrtva može biti tvoja ćerka, sestra, majka, žena”, uz podršku GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit, koji ima za cilj da informiše javnost o fenomenu trafikinga, na koji način ga je moguće preopoznati, kao i kome mogu da se obrate za pomoć žrtve.
„Najviše nam je u interesu da se informišu potencijalne žrtve i žrtve trgovine ljudima, da bi znale kako da izađu iz tog lanca kao i šira društvena javnost. U sklopu informativno-edukativne kampanje je urađen kraći video sa javnim porukama za žene i djevočice koje su potencijalne žrtve ili su u riziku to da postanu. Urađeni su flajeri, koji sadrže brojeve telefona kome žrtve mogu da se obrate u slučaju trgovine ljudima“, rekla je Danilović.
Najavila je i okrugle stolovi za predstavnike institucija na kojima će se više pričati o problemu trafikinga.
Takođe će biti organizovani edukativne radionice za djevojke i djevočice iz odnovne škole, samohrane majke i sve ranjive kategorije koje su u riziku da postanu žrtve. Radićemo i fokus grzpe sa djevočicama i djevojkama iz RE populacije“, kazala je Danilović.