Rušiteljka crnogorskog identiteta

Ministarstvo koje je objedinilo prosvjetu, nauku, kulturu i sport, neke od ključnih portfelja od značaja za svaku građanski i napredno orijentisanu državu, ostalo je u sjenci retorike, poteza i svega samo ne sekularnih opredjeljenja čelnice četvororesornog sektora – Vesne Bratić.

Iako je nastojala da relativizuje izjave, nastupe i stavove koji su neposredno prethodili njenom izboru, potvrdilo se da je sada bivši premijer Zdravko Krivokapić upravo sudio i birao Bratić prema njenom doživljaju Lovćena, Njegoševe kapele, Crnogoraca i njenih stavova prema intelektualcima iz regiona. Ništa što se nije 23. januara, na protestu protiv „rušenja Vlade“, ponovilo kroz ministarkin doživljaj prema kojem lideri manjina u Crnoj Gori, između ostalih, ne mogu biti ljudi od povjerenja s kojima se može očekivati istrajavanje na „narodnoj volji“, odnosno potpisivanju temeljnog ugovora sa SPC, sa sve odredbom kojom bi se Crna Gora obavezala da za jednu vjersku zajednicu obezbijedi vjeronauku u javnim školama…

Nije ministarka stajala dobro ni sa zakonima, odnosno poštovanjem propisa. Od samog starta.

SISTEMATIZACIJA

Vlada je usvojila Sistematizaciju ministarstva kojim je rukovodila Bratić na sjednici, 1. aprila, a bez prethodnog usklađivanja sa više crnogorskih propisa, iako je ministarki na to ukazano u mišljenjima iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija i Uprave za kadrove, čijim ignorisanjem je prekršena sama procedura donošenja tog dokumenta.

Iz Ministarstva javne uprave i Uprave za kadrove ukazali su na više neusklađenosti Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, Zakona o državnoj upravi i Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima i drugim.

Sve ove preporuke za usklađivanje Sistematizacije resor Vesne Bratić je u potpunosti ignorisao, a Vlada je dokument usvojila u neizmijenjenoj verziji.

Zbog svega navedenog sredinom aprila je Ustavnom sudu podnijeta incijativa za provjeru ustavnosti.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, kojim rukovodi Vesna Bratić, pokrenulo je disciplinski postupak protiv zaposlenog, člana rukovodstva sindikata, koji je podnio Ustavnu inicijativu na akt o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, što u Sindikatu uprave i pravosuđa ocjenjuju kao obračun sa zaposlenim koji je ukazivao na kršenje zakona.

Sječa direktora

Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su smijenjeni direktori i pomoćnici crnogorskih škola i vrtića. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.

U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze, riješenost da brzo izvrši odluke i nepoznavanje sistema i situacije u školstvu. Između ostalog, potpisala je rješenje kojim je smijenila sa dužnosti jednu direktoricu koja je preminula. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to putem Pošte. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu, pa ih je optužila za nešto što do kraja nijesu mogli iskontrolisati. Da bi formirali školske odbore, neophodno je bilo Ministarstvo da delegira svoje predstavnike što – nije učinilo. Ministarka je izvršila opstrukciju procedure izbora direktora.

Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni. Direktor podgoričke srednje škole Veselin Pićurić je dobio spor – Viši sud donio je pravosnažnu presudu da je on još u januaru, prije donošenja spornog zakona, smijenjen mimo propisa. Isto je učinio i danilovgradski Osnovni sud, za direktora Policijske akademije, ali ta presuda još nije pravosnažna.

Advokat Mladen Tomović je tada ocijenio za Pobjedu da će sve presude biti istovjetne, jer ne može da se obavi smjena zbog navodne zloupotrebe položaja, a da nije sproveden odgovarajući postupak u kom bi se eventualno utvrdila odgovornost.

Član Sindikata prosvjete Slobodan Savović, bivši predsjednik podgoričkog Sindikata, tada je isticao da je još ranije upozoravao Ministarstvo da će se suočiti sa gomilom tužbi direktora. Ispričao je da je tada proglašen ,,izdajnikom narodne volje“.

Kada se poništi rješenje o smjeni direktora, prema ocjeni advokata, moguće su dvije situacije. Ako smijenjeni direktor nije zasnovao bilo kakav radni odnos, onda ostvaruje pravo da tužbom za naknadu štete potražuje odgovarajući iznos štete koji bi se ogledao u svakomjesečnoj zaradi, od trenutka razrješenja do isteka mandata, uvećan za iznos kamate za svakomjesečno novčano davanje na ime zarade. Pripadaju mu i doprinosi koje je tužena obavezna da isplati, kao i sudski troškovi na ime advokatskih usluga, ukoliko je podnosilac tužbe imao kvalifikovanog punomoćnika advokata.

Druga situacija se odnosi na one koji su nastavili da rade, odnosno zasnovali su drugi radni odnos, kao što je to uradila većina smijenjenih direktora – raspoređeni su na radna mjesta nastavnika. Oni bi na osnovu pravosnažne odluke mogli da ostvare samo razliku zarade između pripadajuće plate direktora i plate koju imaju kao nastavnici. Tomović objašnjava da bi se ta razlika obračunala za cjelokupan period do isteka mandata, uz uvećan iznos zakonske kamate i sudske troškove, ako su imali advokata.

Pojedini poslanici su u Skupštini izjavljivali da će građani zbog nezakonitih smjena platiti milionske iznose…

Do 12. jula prošle godine Ministarstvo je trebalo da izabere nove direktore, ali to nijesu učinili, pa su izabrali vršioce dužnosti. Među imenovanim vršiocima dužnosti najkontroverznije je imenovanje Rade Višnjić koja je ranije dobila otkaz i koja otvoreno podržava ratnog zločinca Ratka Mladića. Dobila je otkaz zato što je u jeku epidemije korona virusa pozvala đake da dođu na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru.

Bratić je povukla odluku o imenovanju Višnjić za v. d, ali tek nakon pritiska javnosti, odnosno protesta koji je organizovan ispred Ministarstva.

Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u dijelu koji se bavi proaktivnom pristupu informacijama propisana je obaveza organa vlasti, odnosno državnog organa, da na svojoj internet stranici objavi, između ostalog, rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, te da ih mora objaviti u roku od 15 dana od dana njihovog sačinjavanja, odnosno usvajanja.

Daleko od očiju…

Ministarstvo kojim rukovodi Vesna Bratić bilo je u obavezi u skladu sa zakonom o SPI da sva rješenja objavi do 26. jula, što nije urađeno.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama donijela je rješenje kojim se ministarki Bratić naređuje da, između ostalog, u skladu sa Zaknom o slobodnom pristupu informacijama objavi sva rješenja o razrjerešenju direktora obrazovnih ustanova do kraja oktobra, a u suprotnom će protiv nje biti pokrenut prekršajni postupak. Do danas rješenja nijesu objavljena, niti je AZLP pokrenula prekršajni postupak protiv nje.

RESOR KULTURE: Kašnjenja, sporna imenovanja i privilegije za ljude bliske crkvi

Prethodnih 14 mjeseci u resoru kulture Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta obilježila su sporna imenovanja, neispunjavanje obaveza prema javnim ustanovama, kašnjenje konkursa za pomoć umjetnicima i neispunjavanje obaveza za pristup Evropskoj uniji.

Sada već bivša ministrarka Vesna Bratić i njeni saradnici su od samog starta dočekani s negodovanjem, budući da se od ministarke koja pokriva toliko oblasti nije očekivalo da će se baviti kulturom koliko je potrebno, da jedna takva ideja ukida autonomiju kulture, umanjuje joj društveni značaj i svodi je na usputni resor. Vodila se oštra kampanja protiv ovakve odluke Vlade i potpisivale su se peticije. U praksi je, kako su za Pobjedu prije dva mjeseca ocijenili uvaženi crnogorski umjetnici, bilo još gore.

Bratić je već u prvom intervjuu koji je dala medijima kao ministarka zaprijetila „zavrtanjem slavine“ privilegovanim umjetnicima. Tadašnji spoljni ekspert u resoru kulture Dragan Koprivica je kao svoj najvažniji zadatak naveo prečešljavanje dokumentacije vezane za dodjelu sredstava na konkursu za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva i u svom prvom saopštenju apostrofirao je književnika i vlasnika OKF-a Milorada Popovića zato što mu je Ministarstvo kulture, kako je rekao, u prethodnih desetak godina omogućilo povlašćen status i dodijelilo blizu 900.000 eura na javnim konkursima. Na sljedećem konkursu koji je zaključen pred sami kraj godine, čime je došlo do propadanja brojnih projekata i manjih festivala, i časopis „Ars“ doveden je do gašenja nakon 35 godina postojanja.

Velika se prašina u Ministarstvu podigla i oko statusa istaknutog crnogorskog kulturnog stvaraoca koji ima dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić, što je uslovilo da svim stvaraocima početkom prošle godine kasne zagarantovane naknade, što se dogodilo i krajem 2021.

Kad su u pitanju sporna imenovanja, najviše buke je bilo oko imenovanja Aleksandre Božović, nekadašje članice ultranacionalističke stranke Dveri na čijoj se izbornoj listi svojevremeno nalazila, a koju je Vesna Bratić postavila na čelo Filmskog centra Crne Gore. Grupa kulturnih stvaralaca se ovim povodom obraćala i predsjedniku Vlade Zdravku Krivokapiću, i potpredsjedniku Dritanu Abazoviću, kao i nadležnoj ministarki, no povratne informacije nije bilo.

Iako je trebalo da Nacionalni program razvoja kulture 2021–2025 bude implementiran još prošle godine, do sada nemamo nacrt programa koji je zakonska obaveza i osnov za sve aktivnosti i planove u kulturi. To je samo jedna od 17 obaveza koje je ministarstvo kojim je rukovodila Vesna Bratić moralo da realizuje u okviru Programa pristupanja EU za 2021. godinu. Prema izvještaju, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ima najmanji učinak u realizaciji svojih obaveza, samo 29.4 odsto.

Izvori Pobjede navode da na Cetinje, gdje se nalaze prostorije resora kulture, a ranije su bile kancelarije Ministarstva kulture, Vesna Bratić nije niti jednom došla, te da je tamo slala službenike uglavnom po kazni. Takođe, Mjesto direktora Nacionalnog muzeja na Cetinju još uvijek je upražnjeno nakon što je Živko Radović podnio ostavku, tako da je Ministarstvo preuzelo koordiniranje radom ustanove. U žiži je bila i sporna smjena direktora Državnog arhiva Crne Gore Saše Tomanovića, na čije je mjesto u svojstvu vršioca dužnosti postavljen Danilo Mrvaljević.

Situacija je kulminirala proglašenjem Milutina Mićovića laureatom državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje za knjigu „Luče u tami Crne Gore“ koja negira crnogorski narod, a povodom čega su burno reagovale i relevantne institucije i istaknuti pojedinci. Posljednji skandal ticao se formiranja Nacionalne komisije za Unesko u čijem je sastavu i bivši gradonačelnik Cetinja Jovan Markuš, za kojeg je traženo izuzeće zbog govora mržnje i mizoginih izjava u javnosti.

Sudeći po ovim izlistavanjima, resor kulture ima više zabilježenih propusta nego dostignuća, te je ona početna građanska peticija koja je najavljivala zanemarivanje kulture bila vizionarska u svakom smislu.

Resor kulture je Pobjedi u početkom decembra prošle godine dostavio spisak jednogodišnjih učinaka među kojima su pripremljen Završni izvještaj o sprovođenju Programa razvoja kulture 2016–2020 i najava izrade novog Nacionalnog programa razvoja kulture. Najavljena realizacija Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, realizovana je krajem decembra prošle godine, ali dokument još nije usvojen na sjednici Vlade. Suma od 340.550 eura raspoređena je na 27 projekata. Mitropolija crnogorsko-primorska SPC i njena Eparhija budimljansko-nikšićka dobiće ukupno 126.200 eura za 13 projekata.

Niski udarci iz činovničkih fotelja

U odlazećoj vladi, između ostalih, nije bilo posebnog mjesta za Ministarstvo sporta. Sada već bivša vlast je brigu o crnogorskom brendu, uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, prepustila novoformiranoj Upravi za sport i mlade, koja je, postojala i ranije, do 2016. godine, kada je Crna Gora dobila Ministarstvo sporta i mladih.

Podatak da je za 14 mjeseci Uprava za sport i mlade imala dva v. d. direktora govori o konfuziji i nesnalaženju u Vladi kada je riječ o brizi o crnogorskom sportu i sportistima. Trka za starješinu Uprave za sport i mlade trajala je nekoliko sedmica, više kandidata se nadalo imenovanju ili ga je očekivalo, s obzirom na ,,obećanja“. Pojedini mediji su prvo objavili da će na čelo Uprave doći bivša odbojkašica i reprezentativka Ksenija Božović (eks Ivanović), inače supruga odbornika Demokrata u Opštini Podgorica Aleksandra Božovića. Međutim, borbu ,,po dubini“ dobio je SNP, koji je, navodno, na osnovu dogovora unutar tročlane vladajuće koalicije, ,,polagao pravo“ na direktorsko mjesto u tom organu. Tako je 29. decembra 2020. godine za vršioca dužnosti imenovan Vasilije Lalošević, a Ksenija Božović je pet mjeseci kasnije dobila mjesto v. d. zamjenice direktora.

Osim sastanaka, uglavnom, sa čelnicima sportskih saveza, čestitki povodom uspjeha naših sportista, dodjele stipendija, te ispraćaja crnogorskih sportista na Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju, javnost nije bila upoznata sa konkretnijim potezima Uprave za sport i mlade za vrijeme Laloševića. I nakon isteka šestomjesečnog v. d. mandata, nakon kojeg je trebalo da bude raspisan javni konkurs (a nije) i direktor bude imenovan u skladu sa zakonom, Lalošević je nastavio da obavlja funkciju starješine tog državnog organa (u saopštenjima je potpisivan kao direktor Uprave, a ne kao v. d.).

Doček Liješevića bez državnih simbola

Skandali su počeli sa vrha resora kada je četvorostruka ministarka Vesna Bratić ,,čestitala“ rukometašicama Crne Gore.

– Iako je izostao najviši plasman, završeno je uspješno zahvaljujući velikom srcu i borbenosti, po čemu je Crna Gora prepoznatljiva – pisalo je na Fejsbuk stranici Ministarstva.

U ime ,,lavica“ takav zicer nije propustila Milena Raičević.

– Pošto ste tako veliki dođite vi pa ostvarite taj visoki plasman koji je po vama izostao – odgovorila je Milena preko društvenih mreža.

,,Autogolove“ su zajedno nastavili Uprava za sport i mlade i resorno ministarstvo krajem aprila prošle godine kada nijesu reagovali na doček crnogorskog reprezentativca u boksu Petra Liješevića, nakon osvojenog srebra na Svjetskom prvenstvu za mlade. U ambijentu slavlja na podgoričkom aerodromu nije bilo zvaničnih simbola države Crne Gore, pod čijom zastavom se Petar i borio u poljskom Kjelceu. Klicalo se Petru, ali i – Kosovu, Srbiji, a pored trobojki, vijorile su se zastave Srbije, zastave sa četiri ocila. Liješević je izjavu za RTCG davao ogrnut srpskom zastavom…

– Sportista, koji je prihvatio poziv da nastupa za crnogorsku reprezentaciju, dužan je da poštuje državu Crnu Goru i njene simbole i da je na dostojanstven način predstavlja – kazao je tada, između ostalog, Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Taj ,,doček“ obilježio je i incident kada je novinara Javnog servisa Nebojšu Šofranca na aerodromu u Podgorici grubo verbalno napao ,,spoljni ekspert“ u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Vladimir Vuković, skandaloznim povicima i prozivkma tokom radnog zadataka.

Kasnila raspodjela novca

Drugi ,,klizavi“ teren nastupio je zbog kašnjenja usvajanja budžeta, jer je Uprava za sport i mlade kasnila sa raspisivanjem konkursa za dodjelu sredstava, a tek u avgustu je objavila Odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija za 2021. godini u ukupnom iznosu od 4.359.869 eura, uključujući iznos od 1.807.869 eura, opredijeljen „u cilju nesmetanog funkcionisanja sportskih organizacija u prvom i drugom kvartalu 2021. godine, prvenstveno onih koje su imale obaveze u olimpijskom i paraolimpijskom kontekstu“.

To je za oko 263 hiljade eura manji iznos od rekordnih četiri miliona i 623 hiljade eura, koliko je za 2020. godinu opredijelilo prethodno Ministarstvo sporta i mladih.

Skandal sa antidopingom i smjena Laloševića

Šok za šokom kulminirao je krajem septembra kad je stigla vijest iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da crnogorskim sportistima prijeti isključenje iz svih takmičenja ili eventualno učešće bez zastave i himne Crne Gore, pošto je ,,Uprava za sport i mlade ignorisala Svjetsku antidoping agenciju (WADA) jer nije dostavila Upitnik za 2020. godinu, niti sa njima imala ikakav kontakt“.

Ta vijest bila je signal za ,,rat saopštenjima“ . Ministarka Bratić je kao krivca označila Laloševića, koji je demantovao te navode i najavio krivičnu prijavu, tvrdeći da je mjesecima pisao zahtjeve i tražio od Ministarstva da predloži potrebne izmjene Zakona o sportu.

Epilog je bila smjena Laloševića, a iz Ministarstva su rekli da je protiv Laloševića formiran predmet kod Specijalnog državnog tužioca u odnosu na njegov status i u odnosu na Odluku o dodjeli sredstava za sprovođenje programa sportskih organizacija u 2021. godinu, koju je Lalošević donio.

Dolazak Begovića, izmjene Zakona o sportu

Umjesto Laloševića, za v. d. direktora je imenovan Marko Begović, nekadašnji savjetnik za međunarodne odnose, odnosno službenik za javne nabavke u bivšoj Upravi za mlade i sport, te bivšem Ministarstvu sporta i mladih.

Rješavanje problema sa Svjetskom antidoping agencijom je počelo 19. novembra prošle godine, kada je sa 75 glasova „za“, uz dva „uzdržana“, Skupština Crne Gore usvojila izmjene i dopune Zakona o sportu. Time je Crna Gora počela da ispunjava obaveze koje su proistekle iz Unesko međunarodne konvencije protiv dopinga u sportu od 19. oktobra 2005. godine i i Antidoping konvencije Savjeta Evrope (ETS br. 135). Predloženim odredbama predviđeno je formiranje Komisija za antidoping, koja će imati svojstvo pravnog lica i biti nezavisna u radu, kako bi se upodobile odredbe domaćeg zakonodavstva sa pravilima Svjetske antidoping agencije. Time je obezbijeđeno nesmetano učešće naših sportista na međunarodnim takmičenjima.

Osim toga, izmjenama i dopunama ovog zakona, predviđeno je da u organima upravljanja sportskih organizacija ne mogu da budu politički eksponirana lica.

Sportisti svijetla tačka

U skoro 14 mjeseci bitisanja odlazeće vlade, crnogorski sportisti su bili svijetla tačka, ostvarivši neke od najvećih rezultata u nezavisnoj državi. Istina, reprezentacije nijesu osvajale medalje, nije bilo velikih rezultata ni naših klubova, ali smo se radovali podvizima u individualnim sportovima.

Na kraju balade ostaje zaključak da se u apostolskoj vladi – zbog borbe po dubini i izvršenja partijskih i ličnih interesa stranaka – zaboravilo na sport i sportiste. Ali poslije 16 godina obnove nezavisnosti valjda je svima, bivšoj ministarki, pogodnim i nepogodnim v. d. direktorima Uprave za sport, jasno da su crnogorski sportisti bili, ostali, a i biće najbolji ambasadori naše države.

Pritisak na Fudbalski savez

Prošlo je više od pola godine od kada je Dejan Savićević dobio novi predsjednički mandat (30. juna), izborna trka u Kući fudbala i dalje je u sjenci polemika, sudskih sporova i žestokih uticaja politike. Fudbalski savez je postao meta nove vlasti iz koje pojedine partije, njihovi lideri, pa i kontroverzni biznismeni žele da prisvoje i pod svoju kontrolu stave našu najorganizovaniju i najnezavisniju sportsku asocijaciju.

Proces je protekao u skladu sa Statutom, uz prisustvo visokih zvaničnika Fife i Uefe, koji su verifikovali volju delegata da na čelu Saveza ostane jedno od najvećih sportskih imena Crne Gore. Savićević je tada za reizbor dobio čestitke od čelnih ljudi Svjetske i Evropske fudbalske asocijacije – Đanija Infantina odnosno Aleksandra Čeferina. Ipak, nova parlamentarna većina, pet mjeseci kasnije, se preko Uprave za inspekcijske poslove ne miri sa rezultatom izborne skupštine FSCG. Naime, naložili su da FSCG ponovi izbore u Sjevernoj regiji zbog uočenih nepravilnosti, a što je ljetos bio razlog pokušaja istog organa da zabrani redovni izbor za prvog čovjeka FSCG.

Suludo bi bilo da Crna Gora u 21. vijeku ponavlja greške fudbalskih organizacija iz okruženja, Evrope i svijeta, trpi sankcije Fife i Uefe zbog aspiracija i želja pojedinih predsjednika političkih partija ili njihovih članova. Savićević nije odustao, sa svojim timom je apostolsku vladu i aspirante na tu funkciju iz vladajuće većine, bar za sada pobijedio – poslao u političku penziju.

Poslije svega, jedno je sigurno – crnogorski fudbalski genije neće odustati da izbornu pobjedu i novi mandat na čelu FSCG kruniše uspjesima naše fudbalske reprezentacije i izgradnjom fudbalske infrastrukture na zadovoljstvo igrača, fudbalskih radnika i navijača u Crnoj Gori. Igra i pritisak na FSCG još traju.