Subota, 27 Aprila, 2024
Rubrika:

Promocija knjige Vladimir Đ. Popović u ponedjeljak u Kraljevskom pozorištu Zetski dom

Vladimir Đ. Popović (1884-1928) bio je istaknuti crnogorski suverenista, raniji sekretar Velikog suda Crne Gore, bivši gradonačelnik Cetinja, a zatim predsjednik Komiteta crnogorskih izbjeglica i član administracije crnogorskog kraljevskog dvora i vlade u Parizu (Nejiu) i u Rimu

Prijestonica Cetinje organizuje promociju knjige “Vladimir Đ. Popović (1884-1928)” u ponedjeljak, 19. februara 2024. godine, u Kraljevskom pozorištu “Zetski dom”, sa početkom u 19 časova.

“Vladimir Đ. Popović (1884-1928)” je prva knjiga u okviru projekta Prijestonice Cetinje „Montenegroegzyl“, koji obuhvata književni opus istaknutih ličnosti političke, državne i nacionalne misli crnogorske emigracije u periodu od 1917. do 1934. godine.

Kroz projekat „Montenegroegzyl“, Prijestonica Cetinje objedinjuje brojna djela znamenitih istorijskih ličnosti i crnogorskih patriota napisanih na crnogorskom, francuskom i italijanskom jeziku u jedinstvenu ediciju, sa željom da se afirmišu i sačuvaju od zaborava patriotske i tradicionalne vrijednosti uglednih crnogorskih ličnosti u emigraciji, koje zavređuju pažnju i poštovanje.

O knjizi će govoriti akademik Šerbo Rastoder, mr Novak Adžić, prof. dr Nebojša Vučinić počasni predsjednik Evropskog saveza crnogorske dijaspore i unuk autora knjige kojoj je veče posvećeno Vladislav Vanja Popović i sekretar Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje Željko Vušurović.

Vladimir Đ. Popović (1884-1928) bio je istaknuti crnogorski suverenista, raniji sekretar Velikog suda Crne Gore, bivši gradonačelnik Cetinja, a zatim predsjednik Komiteta crnogorskih izbjeglica i član administracije crnogorskog kraljevskog dvora i vlade u Parizu (Nejiu) i u Rimu. Vladimir Đ. Popović je od 1922. do 1924. bio ministar pravde u crnogorskoj vladi u egzilu na čijem čelu se nalazio general dr Anto Gvozdenović. Bio je uporni, nepokolebljivi, nesalomivi borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, za obnovu njene državne nezavisnosti i u toj borbi ostao je dosljedan do smrti 1928. godine u Nici, na Azurnoj obali u Francuskoj, gdje je i sahranjen.

Sa zadovoljstvom vas pozivamo da prisustvujete promociji jednog u nizu projekata gradske uprave Prijestonice Cetinje, usmjerenih na proučavanje crnogorske kulture i istorije i snaženje nacionalnog identiteta.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve