Vlada Zdravka Krivokapića tokom svog mandata dodijelila je 274 počasna državljanstva, a crnogorski pasoš po specijalnim uslovima dobio je i episkop mileševski Srpske pravoslavne crkve Atanasije Rakita.
U rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, u koje je Pobjeda imala uvid, navodi se da crnogorsko državljanstvo stiče Svetko Rakita (Atanasijevo svetovno ime) rođen u mjestu Babin Do, Šipovo, Bosna i Hercegovina.
Rakita je podnio zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. U rješenju, koje je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović potpisao 26. avgusta prošle godine, navodi se da lice čiji je prijem od posebnog državnog, naučnog, privrednog, sportskog, kulturnog i drugog značaja može steći crnogorsko državljanstvo i ako ne ispunjava sve norme. Pravila, koja za Rakitu i ostale ,,počasne državljanine“ nijesu važila, se odnose prije svega na neprekidan i zakonit boravak u Crnoj Gori od deset godina kao i na sticanje državljanstva prijemom ukoliko se osoba odrekne drugog državljanstva.
– Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava dostavilo je 19. jula predsjedniku Vlade mišljenje da se episkopu Atanasiju (Svetku Rakiti) koji obavlja ulogu poglavara – episkopa Eparhije mileševske – Srpske pravoslavne crkve, a koja posjeduje organizacione djelove u Crnoj Gori, koji su priznati i prepoznati u pravnom poretku na teritoriji Crne Gore, kao licu od posebnog značaja za Crnu Goru odobri prijem u crnogorsko državljanstvo radi potrebe nesmetanog vršenja vjerske službe i rukovođenja organizacionim djelovima vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore – navodi se u rješenju MUP-a.
Nastavak loše prakse
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) nedavno su saopštili da je Krivokapićeva Vlada oborila sve rekorde po broju dodjele počasnih državljanstava. Prema njihovim podacima MUP je donio 273 rješenja u 2021. i jedno u 2020. godini. Tako je Vlada za 13 mjeseci rada više nego udvostručila rekord prethodne vlade Duška Markovića, koja je za 11 mjeseci 2020. godine dodijelila 115 državljanstava.
Saradnik na programima u CGO-u Damir Suljević smatra u slučaju Svetka Rakite, ali i u drugim sličnim primjerima prijema po posebnim uslovima, vršenje redovnih poslova ne može i ne smije biti razlog za dobijanje crnogorskog pasoša.
– Naše zakonodavstvo predviđa mehanizme koji omogućavaju nesmetan rad strancima, uz poštovanje određenih procedura, pa stoga nema razloga za selektivnu i diskrecionu primjenu ovog instituta jer se time neutemeljeno privileguje određeno lice. Nažalost, iako jedino vezano za vršenje vjerske službe, rješenje o prijemu Svetka Rakite nije jedino rješenje iz kojeg se može procijeniti namjera Vlade da se, pod izgovorom redovnog obavljanja poslova, omogući sticanje državljanstva određenim licima – kazao je Suljević za Pobjedu.
Sumnjiva dodjela pasoša i ,,gospođi ministarki“
Krivokapićeva Vlada je, osim Atanasiju, počasno državljanstvo dodijelila i još jednoj osobi čija je matična država BiH. Riječ o je Svetlani Stijović, supruzi ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića.
I taj slučaj bio je pod lupom javnosti zbog mogućeg sukoba interesa ali i opravdanosti dodjele državljanstva.
– Gospođa Stijović je po profesiji defektološkinja – oligofrenološkinja. Međutim, iako se u rješenju navodi da je to deficitarno zanimanje, tu argumentaciju ne prati odgovarajući dokaz u vidu izvještaja, mišljenja ili sličnog akta organa nadležnog za statistiku ili zapošljavanje, a iz kojeg bi se moglo zaključiti da je potreba na tržištu izražena u tolikoj mjeri da se zahtijeva prijem lica u državljanstvo. Posebno je čudno da je ovaj prijedlog predsjedniku Vlade uputilo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, imajući u vidu da je potreba za ovim kadrom u većoj mjeri vezuje za resor zdravstva – navodi Suljević.
Za državljane Srbije šest počasnih pasoša
Prema podacima CGO-a šest osoba, koje su dobile crnogorski pasoš po posebnim uslovima, su kao zemlju porijekla naveli Srbiju.
Među njima su Uroš Đurđević, za kojeg je prijedlog predsjedniku Vlade uputio Fudbalski savez, u cilju sticanja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore, maloljetni L. K, takođe u cilju ispunjenja uslova za nastup i učešće u fudbalskoj reprezentaciji, Sonja Vukićević, balerina, koreografkinja i rediteljka, prof. dr Saša Brajović i prof. dr Veljko Milutinović, saradnici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), kao i Dorotea Ljumović, inspektorka u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.