Najava kompletiranja Ustavnog suda je dobra vijest, a ambicija Crne Gore ka Evropi je sasvim čista, jer ste daleko odmakli, pa bi se trenutno usporen proces pristupanja nakon uspostavljanja stabilnosti i uz proevropsku vladu mogao ponovo dinamizirati. Povratak iz trenutnog imidža disfunkcionalnosti u reformski orijentisan imidž je ono što Hrvatska dobrosusjedski poručuje Crnoj Gori – kazao je premijer Hrvatske Andrej Plenković na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem. On učestvuje na 59. Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji na poziv predsjedavajućeg ambasadora Kristofa Hojzgena.
Plenković se saglasio sa ocjenom da je organizovanje predsjedničkih i nakon toga parlamentarnih izbora ključno za našu zemlju.
– Razgovor sa Đukanovićem o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, situaciji u susjedstvu i procesu evropskih integracija, koji Hrvatska snažno podupire. Evropski put ključan je za stabilnost i sigurnost jugoistoka Evrope- napisao je Plenković na Tviteru nakon sastanka.
Đukanović je čestitao Hrvatskoj ulazak u euro i Šengen zonu, čemu se iskreno i dobrosusjedski raduje, pozdravljajući stalni napredak te zemlje na sustizanju evropskog nivoa života.
On je istakao da to predstavlja i veliko ohrabrenje za sve države regije uz iskazano poštovanje za sve što Hrvatska radi za Crnu Goru kao odgovoran susjed koji podržava evropsku integraciju regiona, i čija riječ ima posebnu težinu u evropskom društvu. Đukanović je podijelio sa Plenkovićem informacije o aktuelnim prilikama u regionu i Crnoj Gori uz ocjenu da je povratak stabilnosti preduslov za normalizaciju prilika i nastavak evroatlantskog puta.
Stanje mnogo gore
Đukanović se u Minhenu sastao i sa predsjednikom i izvršnim direktorom Nacionalne zadužbine za demokratiju Dejmonom Vilsonom.
Razgovor je u potpunosti bio posvećen prilikama na Zapadnom Balkanu i izgledima za stabilizaciju regiona. Podijeljena je zabrinutost prilikama u regionu, kontinuiranom pogoršanju uz ocjenu da je stanje danas gore nego prije šest-sedam godina. Podijeljena je i bojazan da region u uslovima tektonskih promjena u Evropi nakon ruske agresije na Ukrajinu ostaje zaglavljen i propušta priliku za skoriju stabilizaciju.
U tom kontekstu razgovarano je i o Crnoj Gori, uzrocima koji su doveli do disfunkcionalnosti institucija i izražen optimizam da će Crna Gora iako u teškim uslovima i pod dominantnim uplivom trećih strana uspjeti da nađe izlaz, povrati normalnost i opet bude pouzdan partner.
Crnogorski predsjednik je učestvovao i na okruglom stolu „Tako blizu, a tako daleko: EU perspektiva Zapadnog Balkana“.
Zahvalnost Turske
Đukanović je juče imao telefonski razgovor iz Minhena sa predsjednikom Republike Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Erdogan se zahvalio Đukanoviću za saučešće i upis u knjigu žalosti koju je otvorila Ambasada Turske u Podgorici. Informisao je predsjednika Đukanovića o detaljima jedne od najvećih katastrofa koja je odnijela više od 40.000 života, dok je 112.500 povrijeđenih.
Erdogan je izrazio i nadu da će uz podršku prijatelja Turska uspjeti da prevaziđe užasne posljedice razornog zemljotresa. Istakao je važnu pomoć spasilačkih ekipa iz Crne Gore i pomoć crnogorskih građana.
Đukanović je zahvalio predsjedniku Erdoganu za odvojeno vrijeme za razgovor.
– Svjestan okolnosti utoliko više cijenim odvojeno vrijeme – kazao je Đukanović.
On je ponovio izraze najdubljeg saučešća povodom više od 40.000 žrtava, i prenio najbolje želje za oporavak povrijeđenih.
– Crna Gora i njeni građani duboko saosjećaju sa Turskom i njenim narodom -rekao je crnogorski predsjednik.
Teške optužbe za Kremlj
Drugog dana Minhenske konferencije o bezbjednosti poslate su poruke da SAD i Velika Britanija čvrsto ostaju uz Ukrajinu.
Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris optužila je juče Rusiju da je počinila ,,zločine protiv čovječnosti“ u Ukrajini, a ruske snage da sprovode ,,široko rasprostranjene i sistemske“ napade na civilno stanovništvo.
Ove komentare iznijela je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, nekoliko dana uoči godišnjice od kada je Moskva poslala svoje snage u Ukrajinu 24. februara 2022.
– SAD su formalno utvrdile da je Rusija počinila zločine protiv čovječnosti – rekla je ona u obraćanju svjetskim liderima na skupu. To je prvi put da su SAD zvanično označile ruske akcije u Ukrajini kao zločine protiv čovječnosti.
– Njihove akcije su napad na naše zajedničke vrijednosti – rekla je Haris i istakla da su ruske snage sprovele široko rasprostranjeni i sistemski napad na civilno stanovništvo.
Ona je navela niz zlodjela za koje je rekla da su ih izvršile moskovske snage u Ukrajini – uključujući ubistva, silovanja i mučenja.
– Vrijeme nije na Putinovoj strain – rekla je Haris i dodala da su SAD ponosne što su partner Ukrajine, pred kojom je još dosta izazova.
Premijer Velike Britanije Riši Sunak pozvao je u Minhenu svjetske lidere da ,,udvostruče“ podršku Kijevu jer su dodatno oružje i bezbjednosne garancije neophodni da se Ukrajina i Evropa zaštite od sadašnje, ali i buduće ruske agresije.
Sunak je na međunarodnoj Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti rekao da je Velika Britanija nedavno odlučila da Ukrajini da borbene tenkove, napredne PVO sisteme i rakete većeg dometa i pozvao druge države da slijede taj primjer, prije nego što Rusija pokrene proljećnu ofanzivu.
– Sada je trenutak da udvostručimo našu vojnu podršku. Kada je Putin počeo ovaj rat, računao je na to da ćemo se pokolebati, a i sada računa da ćemo izgubiti strpljenje – rekao je Sunak.
Sunak je takođe pozvao NATO da Ukrajini pruži dugoročne bezbjednosne garancije.
– Radi se o bezbjednosti i suverenitetu svake države jer su ruska invazija, njeni odvratni ratni zločini i neodgovorna nuklearna retorika, simptomi šire prijetnje svemu u šta vjerujemo – rekao je britanski premijer.
Grlić Radman: Izborima do proevropski orijentisane vlade
– Hrvatska želi da se što prije kompletira Ustavni sud u Crnoj Gori i da se održe parlamentarni izbori na kojima će se izabrati proevropski orijentisana vlada – kazao je crnogorskim novinarima u Minhenu ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.
On je kazao da Hrvatska smatra da je neophodno veće prisustvo Evropske unije na Balkanu.
– Želimo da Crna Gora ima i parlamentarne izbore i da izabere onu vlast koju crnogorski građani i žele. Ja sam siguran da će to biti evropski orijentisana vlada koja će nastaviti put ostvarivanja evropske perspektive. Mislim da su ove dvije godine zbog nestabilne situacije propuštene, ali sigurno da tu ima prostora za unapređenje i za nastavak. EU treba biti više prisutna na Zapadnom Balkanu i saglasan sam sa gospodinom Đukanovićem da je izostanak intenzivnije akcije EU usporio neke procese – poručio je Grlić Radman.
Lekcija iz demokratije
Centar Minhena je tokom ova tri dana bio potpuno paralisan, pogotovo juče kada je govorila potpredsjednica SAD. Dok je Kamila Haris odlazila iz Minhena ulice koje su vodile do hotela Bajerišrehof bile su u potpunosti blokirane, pa brojni zvaničnici nijesu mogli stići na zakazane sastanke. Na jednom od blokiranih punktova crnogorski novinari su sreli Havijera Solanu. Osamdesetogodišnji bivši generalni sekretar NATO i nekadašnji visoki zvaničnik EU strpljivo je čekao i ispoštovao policajce iako su brojni novinari negodovali. Mirno je rekao – ja sam demokrata, poštujem pravila i ne ugrožavam druge – možda je to i najbolja poruka sa ove Minhenske bezbjednosne konferencije.
Pič: Pomažemo Crnoj Gori, ne miješamo se u unutrašnja pitanja
– Ne želimo da se miješamo u unutrašnja politička pitanja, ali želimo da pomognemo Crnoj Gori. Prijatelj smo Crne Gore, ona je članica NATO-a i podržavamo je kao našeg partnera – kazao je izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuart Pič Pobjedi nakon sastanka sa crnogorskim predsjednikom. Na sastanku su konstatovani pozitivni koraci ka povratku funkcionalnosti Ustavnog suda, uz očekivanje da dogovor o imenovanjima sudija bude potvrđen u plenumu Skupštine.
Đukanović je zahvalio izaslaniku Piču na pažnji koju Ujedinjeno Kraljevstvo poklanja Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana.
– Ohrabruje jasno prepoznavanje opasnosti koje po region predstavlja uplitanje i ostvareni uticaj trećih strana u zemljama Zapadnog Balkana. Obostrano je potvrđena puna spremnost za dalju saradnju i nastavak komunikacije u cilju prevazilaženja izazova – poručio je crnogorski predsjednik.
Jeste li igrali šah i pričaš li mu kako ste bombardovali Dubrovnik ?