Ukoliko imate podatke da su novinari dio kriminalnih grupa ili mafije, ili da je djelovanje nekog medija usmjereno na saučesništvo i zaštitu kriminalnih grupa ili mafije, onda je vaša obaveza, a posebno kao visokog državnog funkcionera i to zaduženog za koordinaciju svih bezbjednosnih službi u zemlji, da to potkrijepite dokazima i prijavite organima gonjenja. U suprotnom, takve tvrdnje predstavljaju pritisak koji je očigledno samo pitanje politike i kojima nekome narušavate poslovni ugled – ocijenio je za Pobjedu advokat Nikola Martinović.
Komentarišući javne istupe potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji u kontinuitetu prijeti medijima kritički nastrojenim prema potezima nove vlasti, poznati crnogorski advokat dodaje da političari imaju pravo i da kritički govore i budu provokativni.
– Ali nemaju pravo da poistovjećuju novinare sa kriminalcima, jer to predstavlja prijetnju ukoliko ih ne prijave nadležnom državnom organu – kategoričan je on.
KOORDINATOR
Koordinator svih bezbjednosnih službi u našoj zemlji Dritan Abazović u petak veče, gostujući na Javnom servisu, saopštio je i da je vlast već podnijela krivičnu prijavu protiv jednog medija zbog tekstova koje su objavljivali, a medijskim kućama koje nijesu bliske režimu spočitao je saradnju sa organizovanim kriminalom i mafijom i zaprijetio da će biti procesuirani.
Naš sagovornik upozorava da je opasno po slobodu govora to što se Abazović etiketiranjem bori protiv medija koji ukazuju na propuste u radu nove vlasti.
– Nijesu novinari bijeli međedi pa da su zaštićeni od svega. Novinar nema imunitet od kriminala, novinar ima slobodu izražavanja, ima apsolutnu zaštitu slobode govora, ali nije zaštićen ukoliko postane član kriminalne grupe ili mafije. U tom slučaju odgovara kao svaki drugi građanin. Zato, ako neko ima takve informacije, a ne prijavi ih i on čini krivično djelo – naglašava Martinović.
Neprijavljivanje krivičnog djela za koje se može izreći kazna veća od pet godina je, dodaje, posebno krivično djelo, a pripadništvo kriminalnoj organizaciji i izvršenje krivičnih djela u okviru kriminalne organizacije jeste krivično djelo za koje je zaprijećeno više od pet godina.
– Ako ne prijavite takvo djelo, vi ste krivično odgovorni, a da ne pominjemo da svaki političar ima političku i moralnu odgovornost da ono što kaže i sprovede u djelo. Da li smo mi društvo koje je sazrelo da cijeni i traži odgovornost za javno izgovorenu riječ, to je drugo pitanje – dodaje Martinović.
A spisak medija koje je Abazović u kratkom vremenu, koliko je na vlasti, etiketirao iz dana u dan je širi. Potpredsjednik Vlade je, stiče se utisak, opsjednut „čuvarima demokratije“, ali bi bio rad da se što manje bave svojim poslom.
Gotovo svaki njegov javni istup podrazumijeva, ako ne prijetnju, onda makar kritiku nerežimskih medija. Portalu CdM i Javnom servisu, već prvih dana, zaprijetio je gašenjem.
Kako vrijeme odmiče, a postupci nove crnogorske vlasti više nijesu samo na udaru kritika dijela crnogorskih i regionalnih medija, nego su upozorenja počela da stižu i iz Brisela i Vašingtona, kod Abazovića je sve vidljivija nervoza i sve otvorenije pokazuje namjere vlastodržaca da zemlju „na mala vrata“ uvedu u otvorenu diktaturu i linč neistomišljenika.
Svaki medij koji nije blizak vlasti, proizilazi iz njegovih izjava, biće pod tajnom istragom, a zadatak novog specijalnog tužilaštva koje planiraju da formiraju je da te predmete bezuslovno procesuira.
Prvi čovjek crnogorskih bezbjednosnih službi posebno se unervozio kada su prošle sedmice otkrivene njegove veze sa sumnjivim osobama iz podzemlja. Pobjeda je raskrinkala Abazovićeve kontakte sa izvjesnim Stevanom Simijanovićem, lažnim diplomatom uhapšenim u Nikšiću.
Kada smo objavili fakture kojima smo potvrdili naša saznanja da ga je Abazović ugostio, a njegova Ura mu plaćala smještaj u jednom podgoričkom hotelu, potpredsjednik Vlade doveden je pred svršen čin i morao je javnosti da pojasni te kontakte. Kao i svako prethodno pravdanje za nedržavničke poteze i ovo je obilovalo nesuvislim konstrukcijama i, naravno, brutalnim napadom na medije.
Umjesto izvinjenja javnosti za propuste bezbjednosnih službi, uslijedila je salva uvreda na račun medija, optužbe za saradnju s organizovanim kriminalom i mafijom i naravno – prijetnje.
– Svakom političaru mediji su bitni. Danas u Crnoj Gori očigledno je da postoje političari koji dio medija smatraju svojim saveznicima, a ostatak neprijateljima. I naravno da se u skladu sa takvim stavom i ponašaju. Favorizuju medije za koje smatraju da su im saveznici. To su mediji koji na neki način skrivaju njihove greške i plasiraju samo uspjehe i javnosti predstavljaju uljepšanu sliku. Sa druge strane, postoje mediji koji su kritički nastrojeni prema vlasti i aktuelna vlast pokušava da ih ugasi – prijetnjama, ali i tako što će vjerovatno i nekim ekonomskim mjerama da utiče na njih… To su razni vaninstitucionalni pritisci i pritisci putem autoriteta. Jer, ako vam potpredsjednik Vlade zaprijeti, naravno da ograničava vašu slobodu. Svaki novinar sa platom od 300-400 eura je zamišljen kada mu koordinator svih službi bezbjednosti šalje takvu poruku – upozorava Martinović.
RAZOTKRIVANJE
Potpredsjednik Vlade zaprijetio je medijima koji su pisali o njegovim vezama i susretima sa lažnim diplomatom Simijanovićem, da mu je naredni cilj da raskrinka veze tih medija „sa korupcionaškim aktivnostima“. Pobjeda je objavila seriju tekstova do detalja razobličujući ovu priču. Kazao je i da ti mediji „rade za mafiju i blate poštene ljude i na sve načine podižu nacionalizam“?!
– U svoje i u ime Medijskog savjeta za samoregulaciju izražavam zaprepašćenje brutalnim napadom na Pobjedu koji se desio u toku intervjua na RTCG u emisiji „Argumenti“ od strane potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića. Ovakav odnos prema medijima je za svaku osudu i ne obećava ništa dobro kada je u pitanju dalji razvoj slobode medija u Crnoj Gori. Napad i izrečene uvrede na račun jednog medija su ispod svakog nivoa i očigledno je da Abazović nije baš na pravi način razumio ulogu medija u jednom društvu – naglasio je za Pobjedu izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
Podsjeća Abazovića da postoji mnogo načina da se reaguje ako je neko nezadovoljan pisanjem medija – od slanja demantija do žalbi samoregulatornom tijelu ili podnošenja tužbe.
– Gospodin Abazović se opredijelio za prijetnje i uvrede – ogorčen je Vujović.
Prvi „crnogorski bezbjednjak“ otvoreno je prije petnaestak dana, sa vanredne konferencije za novinare, poručio da će ući u direktan progon medija koje nova vlast ne kontroliše.
Tada se obrušio na portal Aktuelno, očigledno bijesan što objavljuju pisma čovjeka koji piše pod pseudonimom „Profesionalac“ i koji tvrdi da je dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost. Abazovića je posebno pogodilo što taj čovjek skoro svakodnevno izvještava javnost o dešavanjima u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i upozorava da nova vlast u korist stranih obavještajnih službi urušava crnogorski bezbjednosni sektor.
Za ovaj sektor Briselu i Vašingtonu odgovoran je upravo Abazović i jasno je da mu nimalo ne prijaju objave „Profesionalca“ koje ga i te kako diskredituju, ali i nedvosmisleno ukazuju kojim putem nova vlast vodi Crnu Goru.
Zato je, bez ustezanja, poručio portalu Aktuelno da će morati da im otkriju ko je „Profesionalac“, uz konstataciju da će „legitimna, politička, ali i zakonita meta vlasti biti svi oni koji na bilo koji način žele da se igraju sa ugledom ANB-a, Vlade i države Crne Gore“.
U petak veče Abazović je saopštio da je podnešena krivična prijava protiv jednog portala, a sudeći prema tome što je kazao, na meti je Aktuelno.
– Sa pozicije visokog funkcionera Vlade Abazović šalje jako loše poruke medijima i kao da zaboravlja da je Crna Gora u pregovaračkom procesu, a da su poglavlja koja se bave slobodom izražavanja i slobodom medija najznačajnija na tom putu – upozorio ga je Vujović.
SLOBODA GOVORA
I Martinović podsjeća doskorašnjeg opozicionara, sada visoko pozicioniranog predstavnika vlasti da mora da prihvati i one medije koji kritikuju, pa i one koji čak provociraju.
– Evropski sud u Strazburu, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, čitava Evropa, a i Crna Gora je jasno prihvatila, da kritike i provokacije jesu dio slobode izražavanja i da sloboda izražavanja ne smije biti uskraćena. A jedan od pritisaka, i to nedozvoljenih pritisaka, jeste kad potpredsjednik Vlade, dakle ne osoba koja je bez autoriteta, nego osoba koja ima institucionalni autoritet i, to posebno naglašavam, iz službi bezbjednosti, ne neko zadužen za poljoprivredu, prijeti medijima. Takvo ponašanje nedvosmisleno je pritisak na medije i o tome ne treba polemisati – kategoričan je advokat Martinović.
On je uvjeren da taj pritisak neće uroditi plodom.
– Potpredsjednik Vlade Abazović je pucao u prazno. Svi smo čuli prasak, ali to je bio samo prasak, jer nije pogodio metu. Evropa medije tretira kao čuvare demokratije, uključujući i provokacije – poručio je poznati crnogorski advokat.
Predlaže medijima koji su stalna meta Abazovićevih prijetnji da, kako kaže, možda sami podnesu prijavu protiv sebe i da dobiju zvaničan dokument o tvrdnjama potpredsjednika Vlade.
Kategoričan je i da mediji nemaju obavezu da saopšte identitet svojih izvora.
– Da je imao dobrog pravnog savjetnika, Abazović bi imao informaciju da su slični slučajevi bili i u Evropi. Poznat je slučaj u Engleskoj kada su novinari otkrivali određene državne tajne, dakle ne otkrivali određena ponašanja ili neke informacije koje nijesu državna tajna, već su otkrivali činjenice i okolnosti koje su bile najveća državna tajna. Bili su osuđeni, ali ih je Sud u Strazburu sve oslobodio, jer javnost ima pravo da zna – objašnjava Martinović.
Zbog toga, kako kaže, ni portal Aktuelno neće morati da otkrije identitet „Profesionalca“, a pogotovo „zbog činjenice da tamo nijesu objavljene bilo kakve državne tajne“.
– O tim stvarima je bespotrebno voditi bilo kakvu polemiku. Pravo je novinara da pišu i pravo je novinara da polemišu sa svima, da imaju zaštićen izvor, zvaničan ili nezvaničan. Novinarski izvor je zaštićen zakonom, konvencijom, to je standard i nemate pravo da prijetite zato što neće da vam saopšti izvor. Naravno, ukoliko taj novinar nije član kriminalne organizacije. Kada imate sumnju da jeste onda ga procesuirate i tu je stvar jasna – zaključuje Martinović.
ZAKON
Da su novinarski izvori zaštićeni ističe i Ranko Vujović, uz konstataciju da postoji svega nekoliko situacija kada je moguće ovo pravo ograničiti.
– Iako je pozivanje na anonimne izvore uobičajena praksa i kod nas i u svijetu, i jedan od glavnih instituta nezavisnog novinarstva, u praksi se kod nas opet od situacije do situacije različito tretira. Tako se nedavno Tamara Nikčević našla pod rafalnom paljbom pojedinih medija samo zato što je prepričala detalje sa jedne neobavezne večere i pritom nije željela da otkrije izvor informacije. Iako niko nije demantovao izgovorene informacije, Nikčević je optužena upravo za neprofesionalizam. A kritikovali su je oni koji traže da zaštita izvora informacija bude apsolutno pravo – kaže Vujović.
Podsjeća da je zaštita izvora nezamjenljiv alat istraživačkog novinarstva i da su mnoge istine izašle na vidjelo zahvaljujući upravo ovom institutu.
– Ako se novinari nađu pod prijetnjom da će morati da otkrivaju svoje izvore informacija, normalno je da će to uticati na njihov rad, kao i na to da će se mnogi zviždači i svjedoci obeshrabriti da daju informacije od javnog interesa medijima ako sumnjaju da njihova tajnost nije garantovana – ističe on.
U Zakonu o medijima koji je bio na snazi do polovine prošle godine zaštita novinarskih izvora, podsjeća Vujović, bila je tretirana kao apsolutno pravo, što, kaže, nigdje u Evropi nije slučaj.
– U preporuci Komiteta Savjeta Evrope o zaštiti novinarskih izvora jasno stoji da su izvori zaštićeni, ali da postoje izuzeci i određene situacije kada to ne mogu biti. Ti izuzeci se odnose na situacije u kojima bi zaštita novinarskih izvora mogla da bude problematična. Od sedam situacija koje su navedene u stavu 2, člana 10, Evropske konvencije o ljudskim pravima, novi Zakon o medijima je prepoznao samo tri i to: kada je u pitanju zaštita nacionalne bezbjednosti, zaštita teritorijalnog integriteta i zaštita zdravlja ljudi. Pa čak i u tim situacijama sud će procjenjivati da li je potrebna zaštita izvora, odnosno da li postoji javni interes da se izvor otkrije ili ne otkrije. Ni tu nije kraj, već se i u takvim situacijama, ako postoji drugi način da se otkrije određena informacija, neće od novinara tražiti da otkrije svoj izvor informacija – objašnjava Vujović.
Konstatuje da je primjetno da nova vladajuća većina ima sve manje senzibiliteta i razumijevanja za različita mišljenja i uređivačke politike.
– Tako je na primjer NVO „Ne damo Crnu Goru“, čiji su osnivači između ostalih i aktuelni premijer i ministarka kulture, sporta, nauke i obrazovanja podnijela preko dvadeset krivičnih prijava zbog pominjanja crkve u negativnom ili kritičkom kontekstu – podsjeća on.
RELAKSIRANI
Iako su, za sada, pod najvećim pritiskom nove vlasti, a Abazović ih u kontinuitetu zastrašuje prijetećim porukama, u portalu Aktuelno su relaksirani.
– Kada su mediji razotkrili destruktivne planove koji su namijenjeni za bezbjednosni sektor, Abazović se obrušio na te kritičke medije. Time je pokazao zavidan nivo licemjerja, jer je samo do prije par mjeseci kao opozicioni političar pjenio braneći takozvane „nezavisne medije“, prije svih koncern Vijesti čiji se vlasnici pominju kao nalogodavci njegove partije. Sada sa pozicije vlasti sprovodi bestidnu hajku na medije koji kritikuju njegov rad, što je više nego sramno – ističe za Pobjedu urednik ovog portala Balša Knežević.
Ocjenjuje da Abazović u medijskim nastupima pokazuje ogroman stepen političkog neznanja, pristrasnosti i arogancije.
– Umjesto da je počeo sa reformama, Abazović bezbjednosni sektor gura u propast i ostavlja na milost i nemilost rusko-srpskih obavještajnih službi i kriminalnih elemenata bliskih novoj vlasti, o čemu je pisao patriota i insajder iz ANB-a čije tekstove pod pseudonimom „Profesionalac“ prenosimo – kaže Knežević, uz konstataciju da „ostaje nejasno da li Abazović to radi iz neznanja i političke naivnosti, ili zato što je, po sopstvenom indirektnom priznanju, saradnik strane obavještajne službe“.
Knežević ističe i da je „sramno što perjanice NVO sektora koje su svim silama branile Vijesti i Dan kad bi ih neko iz DPS-a samo poprijeko pogledao, ćute pred brutalnim napadima kojima je izložen portal Aktuelno, a od petka veče i Pobjeda, ali i ostali u odnosu na vlast kritički mediji“.
– Čak ćute dok Abazović najavljuje krivično gonjenje uredništva portala Aktuelno i javno nas kleveće povezujući nas sa organizovanim kriminalom bez ikakvih dokaza, samo zato što mu smetaju naši tekstovi – naglašava Knežević.
Kaže da sa zanimanjem prati i da li će biti reakcije međunarodnme zajednice „na ovo brutalno iživljavanje i crtanje meta medijima“, prije svih ovdašnjih ambasada.
I univerzitetski profesor, nekadašnji sudija suda u Strazburu, prof. dr Nebojša Vučinić, gostujući prije nekoliko dana u Matici crnogorskoj, komentarisao je Abazovićeve najave krivičnog gonjenja medija i zahtjeve da se neki ugase. Podsjetio je da se „konvencijom i praksom Suda za ljudska prava tačno zna pod kojim uslovima može doći do ograničenja slobode izražavanja“.
– Ovako paušalno i populističko najavljivanje istraga je cenzura – upozorio je on.
Na Abazovićeve prijetnje medijima reagovali su i njegovi iz parlamentarne većine. Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević vjeruje da „Abazović sprema likvidacije oponenata vlasnika Vijesti“.
Dritan Abazović blizak je koncernu Vijesti, a prema tvrdnjama brojnih izvora, vlasnici ovog koncerna su i osnivači Ure, partije koju predvodi aktuelni šef crnogorskih bezbjednosnih službi, koji je krenuo u otvoreni rat sa medijima koji nijesu pod kontrolom Vlade.
Pretežniji interes javnosti
Državne vlasti u obavezi su da poštuju povjerljivost novinarskih izvora kao osnovni uslov za slobodu štampe, stav je Evropskog suda za ljudska prava, a zahtjevi vlasti medijima da objelodane svoje izvore mogu biti opravdani jedino pretežnim interesom javnosti.
Izvor novinara, prema praksi Evropskog suda, jedan je od temelja i uslova slobode štampe.
U publikaciji „Odabrane presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa članom 10 Evropske konvencije za ljudska prava“, koju je pripremilo troje crnogorskih sudija, predstavljena je i presuda u predmetu vezanom za holandsku tajnu službu AIVD, kada je 2006. godine Telegraf na naslovnoj strani objavio članak u kome je objelodanio tajnu informaciju ove službe, a koja je bila poznata i u kriminalnim krugovima Amsterdama. U tekstu se tvrdilo da postoji velika mogućnost korupcije među pripadnicima holandske policije u Amsterdamu. Holandske vlasti su pokrenule postupak protiv ovog medija i novinara, ali je Evropski sud stao na stanovištu da bi bez zaštite novinarskih izvora mogla biti podrivena vitalno važna uloga štampe kao čuvara demokratije i to bi moglo negativno uticati na sposobnost medija da pruže tačne i pouzdane informacije.
– Imajući na umu važnost zaštite novinarskih izvora za slobodu štampe u demokratskom društvu i potencijalno zastrašujuće i parališuće dejstvo koje bi naredba za objelodanjivanje izvora mogla imati na ostvarivanje te slobode. Takva mjera nije u skladu sa članom 10 Konvencije, sem ako je opravdana pretežnim zahtjevom javnog interesa – navedeno je u toj presudi.
Prema presudi, „nacionalni sudovi ne treba da žure sa pretpostavkom da je izvor nastupio u zloj namjeri ili sa željom da nanese štetu“. Čak i kada se utvrdi da je za dostavljanje informacija medijima postojala zla namjera, ona sama po sebi, izolovana, nije dovoljan razlog da se na osnovu nje zaključi kako je naredba za objelodanjivanje opravdana.
U skorije vrijeme Evropski sud, samo u jednom slučaju „Nordsik Film v Danke“, smatrao je opravdanim otkrivanje novinarskog izvora. U tom slučaju radilo se o otkrivanju krivičnog djela pedofilije.
Prvi bezbjednjak ,,zaboravio“ ko mu je nudio 21 milion
Dritan Abazović koji proziva medije da su dio organizovanih kriminalnih grupa i mafije, s druge strane, odbio je da crnogorskoj javnosti saopšti ko mu je, kako je sam tvrdio, nudio 21 milion eura da prekroji izbornu volju građana.
Gostujući na Javnom servisu u petak veče rekao je da – ne zna ko mu je nudio taj novac?!
– Nijesam siguran ko je ta osoba. Nikad od sebe ne pravim žrtvu. Rečeno je ime čovjeka iz Bara, ja sam to demantovao, rekao sam da je to ta cifra, čuo sam je 20 puta, ne mogu da identifikujem osobu. Ne znam je li se neko šalio – kazao je on, uz opasku da ostaje na raspolaganju državnim organima?!
Advokat Nikola Martinović ističe da je moralna obaveza Abazovića bila da saopšti ko mu je nudio novac.
– Onaj ko je nudio taj famozni novac nije prijatelj crnogorske demokratije i nije prijatelj crnogorskog društva. I niko, pa ni Abazović nema pravo da ga štiti. To što je Abazović rekao da ne može da se sjeti, za mene ukazuje da je njemu izgleda 21 milion beznačajna suma, pa može i da se zaboravi kad vam je neko ponudi. Ipak, najvjerovatnije je, prema mom mišljenju, da on sada pokušava da se izvadi iz situacije, jer očigledno ima strah od toga ko mu je ponudio taj novac, ukoliko te osobe uopšte ima – kaže Martinović.
Samo su dvije mogućnosti, dodaje naš sagovornik – ili ga je strah od tog nekog ili te tvrdnje nijesu bile istinite, pa se nema što prijaviti.
– Treće nema. Potpuno je neodgovorno od bilo koga da kažete da vam je neko nudio toliki novac, a onda tvrditi da ste zaboravili ko je to – ističe Martinović.
Profesionalac
Pod pseudonimom „Profesionalac“ od 1. februara na portalu Aktuelno, skoro svakodnevno se, otvorenim pismima, javnosti obraća, kako za sebe tvrdi – dugogodišnji službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji upozorava da je država krenula u hajku na svoju tajnu službu.
Kategoričan je da se sračunato uništava crnogorski bezbjednosni sistem „i omogućava jednoj stranoj obavještajnoj službi i njenim proksijima da konačno ostvari cilj – zagospodare Crnom Gorom, u čemu im je upravo Agencija za nacionalnu bezbjednost decenijama bila najveća smetnja“.
U svojim objavama upozorio je da je direktor ANB Dejan Vukšić izbor premijera Zdravka Krivokapića, a ne potpredsjednika Vlade Abazovića, koji je na čelo bezbjednosnog sektora Crne Gore postavljen pod pritiskom zapadnih sila i NATO-a kako bi bio čuvar tajnih podataka kojima i naša zemlja ima pristup kao članica Alijanse.
On tvrdi da Abazović nema kontrolu u bezbjednosnom sektoru i da su strane službe, a najviše ruske, kojima je Vukšić, kako on piše, blizak, preuzele naš sistem bezbjednosti.
Ukazao je na kadrovsku čistku u ANB-u i postavljenja nekredibilnih ljudi.
– Novoimenovani v.d. i kandidat za direktora, kompromitovani milioner sa brojnim sumnjivim vezama sa organizovanim kriminalom i ruskim prljavim novcem, ali i obavještajnim službama, svim silama pokušava da dokaže nedokazivo – da je ANB radila mimo zakona i interesa Crne Gore – piše on.
„Profesionalac“ tvrdi i da nova vlast pokušava da uništi podatke „o kriminalnom, obavještajnom, subverzivnom i drugom inkriminisanom djelovanju na štetu interesa Crne Gore od pojedinih pripadnika aktuelne vlasti“.
Upozorio je i da Vukšić od kada je postavljen, skoro mjesec i po, „nije preduzeo ili naredio bilo kakvu aktivnost iz domena rada Agencije u smislu prikupljanja obavještajno bezbjednosnih saznanja“, ukazujući da tako ostavlja prostor pojedincima i organizacijama koji rade protiv Crne Gore da mogu nesmetano da djeluju.
– …Ulaze u državne institucije na svim nivoima, uključujući i obavještajno bezbjednosni aparat, ali i najveće privredne, energetske, infrastrukturne i druge subjekte. Ovo je više nego dovoljno vremena za jedan izuzetno iskusni ruski obavještajni sistem i inače dobro pozicionirane „proksije“ da se veoma dobro pozicioniraju na svim strateškim mjestima i razviju infrastrukturu neophodnu za buduće djelovanje u Crnoj Gori, ali vrlo vjerovatno i bazu za obavještajne nastupe prema zemljama okruženja – naglasio je on.
Kao poseban rizik po bezbjednost, izdvojio je i „pokretanje postupaka koji će podrazumijevati da se računari i drugi uređaji na kojima se nalaze tajni podaci, uključujući i one dobijene od partnera, pa i one čiji je kreator NATO savez sa najvećim stepenom tajnosti, predaju na vještačenje“.
– Planirana aktivnost podrazumijeva iznošenje tajnih podataka iz strogo obezbijeđenih bezbjednosnih zona i omogućavanje pristupa istima od strane većeg broja lica, što bi impliciralo ogroman rizik od njihovog odlivanja. Među obavještajcima se pominje i mogućnost da Vukšić zatraži tehničku pomoć od ruskih službi ili njihovih proksija, što bi bio presedan u obavještajnom svijetu – napisao je „Profesionalac“.
Kategoričan je i da pojedini službenici Agencije nijesu bili iznenađeni izborom Vukšića za direktora, pogotovo operativci, „jer im je bio poznat po svim linijama rada, od organizovanog kriminala do ruskog obavještajnog djelovanja“, a ukazao je i da direktan upliv u ANB sada ima kontroverzni nikšićki biznismen, odskora i političar, Miodrag Daka Davidović, i to preko Krivokapića.
Dritan je Car!