Narednih dana meteorolozi u Crnoj Gori najavljuju ponovni rast temperature, koja će se već u utorak primaći četrdesetom podioku Celzijusove skale.
Zato je neophodan oprez, jer pravovremeno preduzete preventivne mjere mogu ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje, upozorava za Gradski portal specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje dr Ivana Joksimović.
“Osnovni savjeti čijim pridržavanjem možete na vrijeme spriječiti nastanak zdravstvenih tegoba uzrokovanih vrućinom i visokim temperaturama i zaštiti sebe i svoje najmilije su da se ne izlažete vrućini i bez prijeke potrebe ne boravite na otvorenom od 10 do 17 sati”, kazala je Joksimović.
Fizičku aktivnost obavljati od 4 do 7 ujutru
Takođe, dodaje, treba izbjegavati i prekomjerno fizičko naprezanje.
“Oni koji moraju da obavljaju fizičke poslove, preporučljivo je da to čine u toku najsvježijeg dijela dana − u ranim jutarnjim časovima (od četiri do sedam ujutru) i da nose laganu, široku odjeću svijetlih boja, od prirodnih materijala!”, savjetuje Joksimović.
Obavezno nositi šešir ili kapu sa širokim obodom i adekvatne naočare za sunce sa UV filterima. Tokom dana, dodaje, rashladite tijelo povremenim tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, i prostorije u kojima boravite adekvatno rashlađujte.
Pažljivo i sa klima-uređajima
“Temperatura u prostorijama u kojima boravite ne treba da prelazi 32 stepena u toku dana, odnosno 24 stepena u toku noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima”, istakla je Joksimović.
Osobe koje nemaju klima-uređaj u svom domu ili na radnom mjestu, u ranim jutarnjim satima, kako je rekla, treba da otvore sva vrata i prozore kako bi prostor adekvatno provjetrili i rashladili, a zatim spuste roletne i zatvore vrata i prozore na sunčanoj strani, kako bi u prostorije ulazilo što manje toplote.
“Mnogi električni uređaji dodatno oslobađaju toplotu i griju okolni vazduh – za vrijeme velikih vrućina isključite iz struje sve one uređaje koje ne koristite”, savjetovala je Joksimović.
Redovno piti vodu
Tokom ljeta posebno je potrebno, kaže, voditi računa o adekvatnom unosu tečnosti.
“Redovno unosite tečnost − prije svega vodu. Jedite češće, manje obilne obroke. Supe, mlaki čajevi i svježi voćni sokovi su takođe dobar izvor tečnosti i energije u toplim ljetnjim danima. Kada boravite na otvorenom, uvijek imajte vodu kod sebe”, rekla je Joksimović.
Treba izbjegavati, kaže, alkohol, gazirane i napitke sa previše kofeina i šećera.
“Jedite laganu hranu, a izbjegavajte prženu, zasoljenu, masnu i hranu bogatu bjelančevinama. Uzimajte više sezonskog voća i povrća. Hranu čuvajte u frižiderima, jer visoke temperature pogoduju razvoju bakterija”, upozorava Joksimović.
Parkirano vozilo provjetriti prije ulaska
Oprez je neophodan, kako je rekla, i prilikom ulaska u vozilo koje je stajalo na suncu.
“Prije ulaska u vozilo obavezno otvorite sva vrata i gepek i sačekajte nekoliko minuta da se vozilo i površine koje dodirujete (volan i sva sjedišta) ohlade.Trudite se da temperatura u vozilu bude prijatna, ali ne i previše niska. Preporučljivo je da temperatura u vozilu bude nekoliko stepeni niža od spoljne”, kazala je Joksimović i naglasila da djecu i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati same u vozilima, čak ni u hladu.
Ljudska koža je, dodaje, različito osjetljiva na djelovanje UV zraka, a najosjetljivije su osobe svijetle puti i plavih očiju.
Pozitivan efekat UV zračenja, ističe, predstavlja jedino sinteza vitamina D.
“UV zračenje ima niz negativnih efekata po ljudsko zdravlje i može da ima hronične ili dugotrajne štetne efekte”, kazala je Joksimović.
Zaštitite kožu od UV zračenja
Jedna od posljedica izlaganja UV zračenju je, objašnjava, nastanak različitih vrsta raka kože, od kojih je najopasniji melanom.
“Zaštita od štetnih efekata UV zračenja je izbjegavanje izlaganja zračenju, kao i korišćenje kreme sa zaštitnim faktorom, koju treba nanijeti na sve djelove tijela koji se izlažu suncu, pola sata prije izlaska na sunce”, savjetuje Joksimović i naglašava da ne treba zaboraviti djelove kao što su gornji dio stopala, vrat, ušne školjke, usne.
Nakon izlaska na sunce, ističe, kremu treba ponovo namazati, a zatim je mazati na svaka dva sata, ali uvijek poslije obilnog znojenja, boravka u vodi ili brisanja peškirom, jer i vodootporne kreme poslije izlaska iz vode i brisanja peškirom gube svoj zaštitni efekat.
“Osim izbjegavanja direktne izloženosti UV zracima kada je njihov efekat najjači, najbolja zaštita je mehanička zaštita odjećom, koja bi trebala da bude svijetla, lagana i od prirodnih materijala gustog tkanja”, rekla je Joksimović.
Hronični pacijenti redovno da uzimaju terapiju
Kada je riječ o terapiji hroničnih bolesnika, najbolje je da se o njoj posavjetuju sa, kako je rekla, svojim ljekarom ili farmaceutom.
“Hronični bolesnici treba redovno da uzimaju propisane ljekove, koje treba da čuvaju ispod 25° C ili u frižideru. S povećanim oprezom treba da prate svoje zdravstveno stanje za vrijeme velikih vrućina i da se u slučaju pogoršanja što prije obrate ljekaru”, kazala je Joksimović.
Oboljeli od šećerne bolesti treba da kontrolišu i regulišu nivo šećera u krvi, a osobe sa problemima u vezi sa srcem i krvnim sudovima treba redovno da kontrolišu i regulišu krvni pritisak.
“Na ljetovanje je poželjno ponijeti antipiretik i analgetik (npr. aspirin, paracetamol ili ibuprofen), antihistaminik (krema, tablete), antisolarnu zaštitu (losioni, kreme, naočare, šešir), repelent, medicinski termometar, gazu, zavoje, vatu, medicinski flaster, pincetu, antiseptik, probiotik i antibakterijsku mast ili sprej”, kazala je Joksimović.