Podgorički advokat Vanja Mugoša tužio je državu, tražeći da mu Vlada isplati dug od 92,2 hiljade eura za zastupanje Montenegro erlajnza (MA).
Tvrdi da je Vlada guranjem u stečaj ove kompanije, te osnivanjem To Montenegra, prebacivanjem imovine i uplatom novca u novu kompaniju, počinila zloupotrebu kako se ni on, ni drugi povjerioci, ne bi naplatili.
Tužbeni zahtjev
Mugoša traži da sud utvrdi da je Vlada, kao osnivač i vlasnik 99,2 odsto akcija Montenegro erlajnza (MA), neograničeno solidarno odgovorna za ovaj dug koji se odnosi na zastupanje do kraja 2020. godine i prva četiri mjeseca 2021. prije stečaja.
Mugoša je, kako navodi, od 2016. godine zastupao MA, za šta punomoćje nikada nije opozvano. Nakon više bezuspješnih obraćanja MA da naplati dug, pokrenuo je izvršni postupak, ali nije uspio da se naplati, jer je prema podacima CBCG bio 26. na listi kompanija koje su već blokirale račun. Obraćao se, kako navodi, predsjedniku borda, a onda i samoj kompaniji, ali nije dobio odgovor da li i dalje namjeravaju da sarađuju. Izvršitelj je u međuvremenu, na osnovu Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, obavezao državu da taj dug plati, ali je naplatu, kako se navodi u tužbi, onemogućilo to što je upravo po prijedlogu Vlade, odnosno Uprave prihoda i carina, 28. aprila 2021. godine u MA otvoren stečaj, zbog čega su obustavljeni svi izvršni postupci. Mugoša navodi da su mu potraživanja za zastupanje priznata u stečaju.
Problematizuje to što država, kao vlasnik, nije uradila ništa da spriječi višegodišnje loše poslovanje MA. Poziva se na institut ,,probijanja pravne ličnosti“ koji, kako navodi, omogućava povjeriocima da namire potraživanja od vlasnika kompanije koji su zloupotrebom tog svojstva onemogućili povjerioce u namirenju. Tim institutom se, kako navodi u tužbi, ustanovljava odgovornost vlasnika zbog propusta da obustavi plaćanja i dalja zaduženja privrednog društva, nakon što se na osnovu razumnih izgleda moglo predvidjeti da će, u ovom slučaju, MA otići u stečaj.
Stečajna masa
“Na taj način, vlasnik društva je svojim nesavjesnim postupanjem umanjio stečajnu masu i djelovao protivno interesima povjerilaca. Njegova odgovornost postoji zbog toga što je propustio da posveti posebnu pažnju u poslovanju prezaduženog privrednog društva, odnosno da djeluje kako bi umanjio gubitke, iako je znao ili morao znati da društvu prijeti stečaj”, stoji u tužbi.
Mugoša navodi da je To Montenegro, neposredno prije stečaja MA, osnovan kako bi se osujetila potraživanja povjerilaca.
“Tuženi je u novoosnovanu kompaniju unio kapital između 25 i 30 miliona eura i na taj način takođe favorizovao To Montenegro na štetu MA, iako su mnogo veći iznosi trebali da služe za izmirenje potraživanja koja imaju tužilac i drugi povjerioci prema MA. Trebalo je shodno Zakonu o ulaganju konsolidaciju da budu uplaćeni MA”, tvrdi Mugoša.
Na taj način su, kako navodi Mugoša, prevareni povjerioci, dodajući da To Montenegro nije osnovan radi obavljanja posla, već osujećenja povjerilaca, namjernog ili nenamjernog stvaranja stečajnog razloga te prebacivanja imovine.
Država u odgovoru na tužbu osporava ove navode, kako po osnovu tako i po visini, ističući prigovore neblagovremenosti tužbe i zastarjelosti potraživanja. Navode da teret dokazivanja proboja pravne ličnosti leži na tužiocu koji, kako tvrde, uz tužbu nije prezentovao nijedan dokaz.
“Moraju se utvrditi konkretne radnje koje predstavljaju zloupotrebu, odnosno utvrditi prevarno ponašanje kojim se određeni konkretni slučaj kategoriše pravno osnovanim za primjenu instituta probijanja pravne ličnosti, te utvrditi koju imovinu i u kom obimu i visini je tuženi prije otvaranja stečaja smanjio u svoju korist, a koju u korist trećih lica”, navodi se u odgovoru na tužbu.
Smatraju da se ne može govoriti o postojanju solidarne neograničene odgovornosti Vlade za štetu Mugoše te traže da sud ili tužbu odbaci kao neblagovremenu ili odbije kao neosnovanu.