Medenica: Došlo je vrijeme da i Crna Gora ima palatu pravde

U svom odgovoru šefu Delegacije EU Medenica je, uz ljubazan poziv za posjetu, jasno saopštila da su navodi iz medija istiniti, te da je „uvjerena da njegovo pismo njoj izražava posvećenost EU u nastavku pružanja pomoći Crnoj Gori na putu pridruživanja porodici članica EU”

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica pozvala je šefa kancelarije EU u Podgorici Aiva Orava da sa svojim timom posjeti Vrhovni sud i zajedno obiđu sudnice kako bi se evropski diplomata sam uvjerio u kakvim uslovima rade sudije.

Poziv Medenice uslijedio je nakon pisma koje je Orava uputio predsjednici Vrhovnog suda tražeći pojašnjenje njene izjave na panelu “Borba protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori”, održanog pred studentima Univerziteta Donja Gorica 17. aprila ove godine.

Podsjetimo, Medenica je, odgovarajući na pitanje studenta zašto Crna Gora još nema Palatu pravde, kao sve demokratski uređene države, čime bi se povećalo povjerenje građana u sudski sistem, kazala da vode veliku borbu da obezbijede sredstva, međutim da Evropska komisija pravi opstrukcije, te da preko IPA fondova želi našminkati crnogorske sudove, a ne dozvoliti nove moderne sudove u kojima će se mnogo brže raspravljati upravo o krivičnim djelima učinjenim na organizovan način.

Razlog za ovakav odgovor je bio u činjenici da je kredit koji je tražen od Svjetske banke pod znakom pitanja, jer je Evropska komisija mišljenja da će gro elemenata koji su traženi od Svjetske banke biti ostvareni kroz projekat IPA 2019 Pristup sudstvu i IT rješenja. U svom odgovoru šefu Delegacije EU Medenica je, uz ljubazan poziv za posjetu, jasno saopštila da su navodi iz medija istiniti, te da je “uvjerena da njegovo pismo njoj izražava posvećenost EU u nastavku pružanja pomoći Crnoj Gori na putu pridruživanja porodici članica EU”. Medenica je navela da u lično kao i u ime crnogorskog sudstva prenosi uvjerenje da ostaju predani bliskoj saradnji sa EU te da izuzetno cijene njene aktivnosti.

Osvrćući se na panel na UDG, predsjednica Vrhovnog suda je u pismu Oravu navela da je Crna Gora ostvarila vidan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je ta borba ograničena zbog nedovoljnog broja sudnica, njihove neadekvatne opremljenosti, odnosno nezadovoljavajućih prostornih uslova za boravak velikog broja optuženih, njihovih branilaca i zadovoljenja svih zainteresovanih da prate suđenje.

“Smatram da rezultati, u ovoj ključnoj oblasti, ne mogu biti potpuni bez sprovođenja konkretnih mjera na poboljšanju infrastrukture sudova”, navela je Medenica, poručujući da je došlo vrijeme da i Crna Gora dobije palatu pravde. Predsjednica Vrhovnog suda, u razgovoru za Dnevne novine, iznosi podatke koji pokazuju u kakvim uslovima rade sudije u Podgorici, kako to utiče na realizaciju njihovih obaveza, kao i obaveza koje proističu iz pregovaračkog procesa u poglavljima 23 i 24, te zašto je neophodna finansijska podrška.

“Počeću od Osnovnog suda u Podgorici, koji je otvoren 1975. godine sa prostorom za 16 sudija. Sada taj sud ima 42 sudija i samo jednu veliku sudnicu, koja nije tehnički opremljena. Takođe, ima osam malih sudnica koje nijesu prilagođene članu 6, Evropskoj konvenciji i pravu javnosti da prisustvuje pretresima na koja želi da dođe.

U zgradi Osnovnog suda u Podgorici postoji odjeljenje Suda za prekršaje, odnosno Sud za prekršaje Podgorica koji ima 21 sudiju. Zbog nedostatnosti prostora 10 sudija radi prijepodne, a 11 poslijepodne. Nemaju nijednu sudnicu. A znamo koliki je opseg prekršaja, kako mogu biti složeni. Posebno je pitanje koliki može biti učinak sudija koji rade poslijepodne budući da nemaju podršku ni jedne službe državnih organa, jer njihovo radno vrijeme se završava u 15, odnosno 16 sati”, kaže predsjednica Vrhovnog suda. Upravni sud je, kako ističe, u stambeno-poslovnom objektu, Centar za edukaciju je takode uzeo prostor pod zakup, kao i Sudski savjet.

“Ono što je najhitnije i što je okosnica našeg rezultata rada i uspješne borbe protiv organizovanog kriminala, koja je jedna od ključnih tačaka za napredak i ostvarivanje naših strateških ciljeva u okviru poglavlja 23 i 24, jeste uspješna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. U Višem sudu u Podgorici ima 40 sudija, a imamo samo jednu sudnicu koja je tehnički opremljena po standardima da može dati podršku i potporu zahtjevnim suđenjima i sprovođenju vrlo složenih dokaza za takva suđenja”, ističe Medenica, podsjećajući da je novac za opremanje te sudnice dala Vlada SAD, posredstvom Ambasade SAD u Podgorici.

Medenica ističe da je Zakonik o parničnom postupku, radi bržeg i efikasnijeg suđenja i skraćivanja rokova, predvidio obavezu da u slučaju drugog ukidanja prvostepene odluke, vijeće Višeg suda otvori pretres. Naglašava da su u građanskom drugostepenom odjeljenju 24 sudije, a da ne postoji nijedna sudnica za takva suđenja. Naprotiv, šest sudija iz Građanskog odjeljenja su u prostorijama Saveza slijepih Crne Gore i tamo obavljaju sudijsku dužnost, zato što nema prostora u postojećoj zgradi u kojoj je smješten Viši sud u Podgorici.

“Četrnaest krivičara je u Višem sudu u Podgorici koji sude najteža krivična djela, gdje su sve kazne zatvorske. Imaju jednu dobro opremljenu sudnicu i jednu djelimično opremljenu, međutim ni jedna ni druga ne zadovoljavaju po broju slobodnih mjesta da može prisustvovati zainteresovana javnost. U suđenju za pokušaj terorizma koji je trajao godinu i po, održano je 170 pretresa. Znači 170 dana sudnica je bila zauzeta. Šta mislite, šta je radilo ovih ostalih 13 sudija? Čekali su svoj red. Zašto je nama polovičan učinak i u prvostepenom krivičnom i u Specijalnom odjeljenju, upravo zato što sudije ne raspolažu prostorom koji bi usaglasili sa svojim sudijskim obavezama i obavezama Vijeća”, naglašava Medenica.

Predsjednica Vrhovnog suda dodaje da sada, nakon njenog zahtjeva i uz podršku Ambasade SAD, vrše rekonstrukciju velike sudnice Osnovnog suda u Podgorici, kako bi se velika suđenja, sa velikim brojem optuženih mogla izmjestiti izspecijalizovanog odjeljenja i ove zgrade (Vrhovnog i Višeg suda) u Osnovni sud, gdje će se suditi.

“Da bi se sve to završilo mora se dobiti jedna režijska soba za tehniku. Tako da Direkcija javnih radova i Direkcija za imovinu na hodniku Osnovnog suda u Podgorici prave dvije kancelarije za sudije. Toliko o infrastrukturi i uslovima. To je žalosno. Jer, sudije zaslužuju mnogo više komfora, sobzirom na specifičnu težinu njihovog posla, na kritizerstvo njihovog rada koje je svakodnevno, na ugroženost sloboda i života i njih i njihovih familija, mi moramo da im obezbijedimo adekvatne uslove. Kad kažem mi mislim i na državu i naše međunarodne partnere. Jer, svi hoćemo rezultat, a bez preduslova rezultata nema”, poručuje Medenica. Ovi podaci, prema njenim riječima, najbolje svjedoče o hitnoj potrebi da se sudijama poboljšaju uslovi za rad, zbog čega su i zatražili od Svjetske banke investicioni kredit koji bi bio usmjeren na unapređenje tri segmenta: organizacija i upravljanje pravosuđem, tehnološka opremljenost i mogućnost za inovacije i naročito, arhitektonski zahtjevi u pogledu prostora i normativnih standarda kroz izgradnju infrastukture, odnosno Palate pravde.

“Zahtjev prema Svjetskoj banci se odnosio na izgradnju nove infrastrukture, preciznije nove Palate pravde, gdje bi se pod povoljnim uslovima na dugi rok finansirala infrastruktura, koja na održiv način i dugoročno treba da doprinese poboljšanju efikasnosti sudstva i ubrzanju procesa, sa ciljem kvalitetnijeg rada u službi građana Crne Gore i ostvarenje standarda predviđenih poglavljima 23 i 24.

Kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore imam punu odgovornost da kontaktirajući sve relevantne adrese obezbijedim najefikasnije i najjeftinije izvore finansiranja, koji će biti u službi daljeg unapređenja vladavine prava, uključujući i dimenziju izgradnje prijeko potrebne infrastrukture”, poručuje Medenica.

Na kraju razgovora, predsjednica Vrhovnog suda se ponovo vraća na svoju izjavu i pismo koje je poslala šefu Delegacije EU, pozivajući ga da zajedno posjete sudnice i uvjeri se koliko je finansijska podrška potrebna i hitna ako se hoće postići bolji kvalitet u radu sudija, veća efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.Opravdanost i neophodnost zahtjeva Svjetske banke proizilazi iz samog ekspertskog izvještaja gospodina Haidera Malika koji je inače zadužen za reformu pravosuđa za Evropu, Aziju i Afriku i koji je boravio u Crnoj Gori u decembru.

Aktivnosti za pripremu projekta iz oblasti vladavine prava

Sredinom 2017. godine, formiran je tim, odnosno mješovita radna grupa za programiranje koja je započela sa aktivnostima za pripremu projekata iz oblasti vladavine prava u oktobru 2018. godine, Evropska komisija je donijela odluku da odobri korišćenje IPA sredstava za projekat rekonstrukcije sudova, koji se nalazio na državnoj Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata od sredine 2017. godine.
Otpuštanje sredstava je najavljeno tek za januar 2020. godine. Dakle, projekat se odnosi na unapređenje efikasnosti sudova, ali samo u dijelu poboljšanja uslova rada i energetske efikasnosti prostora. Projekat ni u jednom segmentu ne targetira pitanje kreiranja novog prostora, u kojem će na teritoriji Podgorice, biti sjedište nekoliko sudova i koji će činiti Palatu pravde, kakvu poznaju države okruženja. Projekat se, naime, odnosi na rekonstrukciju i prilagođavanje sudova i ima za cilj omogućavanje boljih uslova rada, poboljšan pristup građanima, uključujući osobe sa invaliditetom i energetsku efikasnost.Rekonstrukcija Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda u Podgorici, recimo, obuhvata rekonstrukciju kancelarijskog prostora, eksterijer (spoljašnjosti zgrade), sudskog depoa i projekta energetske efikasnosti. Isto tako je i sa Višim i Osnovnim sudom u Bijelom Polju, Osnovnim sudom u Podgorici, Osnovnim sudom u Nikšiću, Beranama, Kotoru.

Zahtjev prema Svjetskoj banci nije preklapanje sa projektima EU

Predsjednica Vrnovnog su pismu upućenom šefu Delegacije Eli u Podgorici navodi da zahtjev prema Svjetskoj banci ne predstavlja preklapanje sa EU projektom, već naprotiv, “želju za sinergetskom kooperacijom EU i Svjetskom banom koja bi koristila komparativne prednosti svake od njih”,
“U procesu istraživanja projekta Svjetska banka je prema informacijama koje imamo (iz pisane komunikacije sa SB), razgovarala sa kancelarijom Evropske unije, koja je ocijenila daje “vladavina prava jedna od kritičnih oblasti EU kooperacije sa Crnom Gorom i da će gro elemenata koji je tražen od SB biti ostvaren kroz projekat iPA 2019 Pristup sudstvu i iT rješenja.

Stoga, na bazi informacija koje su dobijene od kancelarije Evropske unije, nas zahtjev za ovim vidom kooperacije sa Svjetskom bankom, i pored pune podrške Vlade i Ministarstva finansija, ocijenjen je kao dupliranje zahtjeva za istim vidom tehničke pomoći i infrastrukture, i kao takav je odbačen. Sve ovo je dokumentovano i poslsto napismeno od strane Svjetske banke. Prema našem mišljenju, zahtjev prema Svjetskoj banci ne predstavlja preklapanje sa EU projektom, vec naprotiv, želju za sinergetskorrt kooperacijom EU i SB koja bi koristila ; komparativne prednosti svake od njih”, objašnjava Medenica.

Naglašava da je projekat 1PA 2019 Pristup sudstvu i II, izuzetno važan i da ga veoma cijene, ali da je projekat ograničen u resursima, izuzetno dug u pr ocedurama, i ne podržava izgradnju nove infrastrukture, već prllagnđavanje postojeće. Ovakav pristup, kako ističe, definitivno ne može riješiti problem kritičnog nedostatka prostora i sudnica, koji već počinju da utiču na efikasnost sudstva.

Navodi u medijima istiniti

“Navodi koji su prenijeti u izvještajima medija su istiniti i odgovaraju sadržajima mog odgovora. Međutim, želim ukazati da je razvoj događaja u pregovorima sa Svjetskom bankom u prethodnom periodu, o čemu je upoznata Marzia Palotta, bitno doprinio mojim izjavama. Kao što Vam je poznato, značajno vrijeme smo posvetili politici unapređenja efikasnosti sudstva i tokom sprovođenja aktivnosti na tom planu obaviještena sam od Svjetske banke da, i pored izražene spremnosti države da učestvuje u ovom projektu, postoji neodobravanje od EKza ostvarivanje naših planiranih aktivnosti”, stoji u pismu koje je Medenica uputila Oravu.

Sudije zaslužuju mnogo više komfora, s obzirom na specifičnu težinu njihovog posla, na kritizerstvo njihovog rada koje je svakodnevno, na ugroženost sloboda i života i njih i njihovih familija, mi moramo da im obezbijedimo adekvatne uslove.

Komentari

avatar