U borbi protiv lažnih vijesti ne postoji jednostavno rješenje, a najbolji način za suprotstavljanje tim pojavama je edukacija i jačanje medijske pismenosti, ocijenio je u intervjuu za DFC osnivač Muzeja lažnih vijesti iz Hrvatske, Lordan Prelog.
Muzej je počeo sa radom sredinom oktobra i funkcioniše kao onlajn platforma na kojoj se objavljuju različiti sadržaji, od aktuelnih lažnih vijesti i dezinformacija do alata za razvoj medijske pismenosti.
Prelog pojašnjava da Muzej, jedinstven projekat na Balkanu, može dati mali doprinos u borbi protiv globalnog fenomena lažnih vijesti, ali da je ključno razvijanje kritičkog razmišljanja kod omladine.
“Željeli bismo osvijestiti građane o raširenosti lažnih vijesti te ih naučiti kako ih prepoznati u medijima i na internetu, posebno na društvenim mrežama gdje su vrlo prisutne. Doprinos prve faze projekta, osnivanje Muzeja lažnih vijesti na internetu, samo je mali doprinos globalnoj borbi protiv lažnih vijesti i zapravo služi kao jedan od dodatnih mehanizama za borbu protiv dezinformacija. Inače, projekt je rezultat rada Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed) koji, među ostalim, već 25 godine organizira međunarodnu konferenciju Informacijska tehnologija i novinarstvo u Dubrovniku. Imamo plodnu suradnju s domaćim i stranim stručnjacima, a i jedini smo u Hrvatskoj član SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), jedne od vodećih mreža velikog broja institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti”, precizira Prelog.
Smatra i da je nepovjerenje u naučnike i novinare povezano sa nivoom medijske pismenosti građana i dodaje da je, prema zvaničnim procjenama, materijalna šteta u svijetu zbog direktnih i indirektnih posljedica dezinformacija za 2019. procijenjena na čak 78 milijardi dolara.
“Prema nedavnom izvještaju Sveučilišta Baltimor, u svijetu je u 2019. materijalna šteta prouzročena direktnim i indirektnim posljedicama dezinformacija procijenjena na čak 78 milijardi dolara”, navodi on.
Ističe da lično nije pristalica neke “strašne” zakonske regulative jer onda država propisuje neki okvir što često vodi u (samo)cenzuru, ali navodi da zakonska regulativa mora postojati, pogotovo u slučajevima sistemskog iznošenja dezinformacija od strane istih aktera, koji to očito rade s namjerom i promišljenom agendom. “Ako nekoga dobro lupite po džepu, drugi puta će razmisliti da li će objaviti neprovjerenu ili izmišljenu informaciju”, bio je izričit Prelog.
Upitan da prokomentariše kako se izboriti sa negativnim posljedicama lažnih vijesti, Prelog ističe da laž obiđe pola svijeta dok istina navuče cipele, kao i da nema univerzalnog rješenja, nema takozvanog silver bullet koncepta.
“U borbi protiv lažnih vijesti ne postoji jednostavno rješenje, potrebno je raditi na edukaciji i razvijanju kritičkog razmišljanja građana. Povjerenje u medije i institucije države može se vratiti profesionalnim i etičnim obavljanjem novinarskog zanata, te naravno razvojem medijske pismenosti svih slojeva društva, počevši od onih najmlađih”, zaključuje Prelog.