Evropska komisija upozorila je vlasti u Crnoj Gori na potrebu hitnog rješavanja problema sa imenovanjem šefova i članova radnih grupa za poglavlja 23 i 24 – radna mjesta u pregovaračkoj strukturi koja su nakon promjene vlasti ostala upražnjenja.
Crna Gora je nedavno i zvanično prihvatila da pregovara po novoj metodologiji EU, što je odobrio i Savjet EU. Međutim, ključni ljudi koji će voditi pregovore i dalje nijesu imenovani. Iz Kancelarije za evropske integracije ističu da su rješenja blizu.
BEZ KLJUČNIH LJUDI
– Nakon smjene vladajuće većine na izborima u avgustu 2020. godine i formiranja nove koalicije, funkcionisanje administrativnih struktura u oblasti vladavine prava se suočava sa novim izazovima zbog raširenih smjena i promjena na rukovodećim mjestima, što je spriječilo aktivnosti radnih grupa na poglavljima 23 i 24 – navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije u koji je Pobjeda imala uvid.
Iz Vladine kancelarije za evropske integracije kažu da rade na formalizovanju odluke o radnim grupama.
– Tim za poglavlje 24 je formalno zaokružen i odluka se očekuje na Vladi ove sedmice, a uskoro će to biti slučaj i sa timom za poglavlje 23 – kazala je za Pobjedu glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.
Kordić objašnjava i da su timovi za pregovore u poglavljima 23 i 24 operativni i aktivni na nivou koordinatora još od februara 2021. godine.
– Oni su imenovani za potrebe pripreme najvažnijeg Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, pa su sve obaveze iz EU agende izvršavane redovno. Ono na čemu trenutno radimo zajedno sa resorima, naročito unutrašnjim poslovima i pravdom, je formalizovanje odluka o radnim grupama na čelu sa novoimenovanim šefovima radnih grupa, kako bi se podvukla jasna politička volja i princip odgovornosti u ime svakog resora. To je ono što je važno za ubrzanje procesa, a na čemu i insistira Evropska komisija, da na nivou rukovodnog kadra demonstriramo vlasništvo nad procesom, jasnu podjelu zadataka i viziju – ističe Kordić.
Kordić očekuje da će u susret primjeni nove metodologije u pregovorima sa EU biti imenovani i šefovi radnih grupa za ključna poglavlja u pregovorima.
– U kontekstu priprema za primjenu nove metodologije, postupno obnavljamo sastav svih radnih grupa za pregovore. Obnovili smo pozive za članstvo svim relevantnim akterima i objavili javne pozive za učešće civilnog sektora. Tim za poglavlje 24 je formalno zaokružen i odluka se očekuje na Vladi ove sedmice, a uskoro će to biti slučaj i sa timom za poglavlje 23 – zaključila je Kordić.
BEZ SASTANAKA
Šef kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Miodrag Radović poručio je da Vlada, od početka mandata, nije organizovala ni jedan sastanak pregovaračke grupe i nije imenovan ni jedan šef radne grupe ili pregovarač.
– Zamislite kako je Vlada posvećena evropskim integracijama kad od stupanja na dužnost nije održan ni jedan sastanak pregovaračke grupe i nije imenovan ni jedan šef radne grupe ili pregovarač umjesto časnih ljudi koje su na brzinu smijenili, a koji su do sada uspješno pregovarali – napisao je Radović na Tviteru.
U dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24 navodi se i da su nezavisnost i integritet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) preduslov za progres Crne Gore, koji pored ispunjenja mjerila zavisi i od političke volje vlasti.
Iz Komisije navode da ispunjavanje mjerila ne zavisi striktno od implementacije reprezentativne akcije i strateških dokumenata, već podrazumijeva i snažnu političku volju na nivou Vlade u pogledu prevazilaženja izazova – naročito onih koja se tiču poglavlja 23 i pod nadležnošću su Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskijh prava.
– Ovo se odnosi i na odbijanje i osudu bilo kakvog poricanja, relativizacije i pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici – ističe se u dokumentu.
Na nivou Skupštine, potrebna većina za imenovanja u pravosuđu, prema preporuci EK, mora se osigurati kroz politički dijalog.
– Zakonske izmjene su ključne za uspješne reforme u oblasti vladavine prava i moraju biti usklađene sa evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije i uz praćenje širokog i inkluzivnog procesa konsultacija. Ovo se naročito odnosi na mišljenje VK u pogledu zakonodavne inicijative o tužilaštvu – piše u dokumentu, koji je, djeluje, nastao prije usvajanja izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu.
RIJETKA ODUZIMANJA IMOVINE
Iz EK navode i da će povjerenje javnosti u Agenciju za sprečavanje korupcije zavisiti od napora ASK da obezbijedi integritet, nezavisnost, odgovornost i poboljšanje u donošenju odluka.
– Nezavisnost funkcionisanja i integritet SDT će biti ključni za napredak u poglavljima 23 i 24. Sredstva koja se opredjeljuju za policiju, tužilaštvo i sudstvo su i dalje nedovoljna, a loši uslovi u kojima SDT funkcioniše još nijesu riješeni.
U dokumentu se preporučuje poboljšanje aktivnosti tužilaštva u istragama visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje bi trebalo voditi ,,ubjedljivijim rezultatima u pogledu optužnica, suđenja, presuda, zapljena imovine“, uz ocjenu da bi se efikasnost i kredibilnost mogla unaprijediti preispitivanjem česte upotrebe mehanizma sporazuma o priznanju krivice.
Komisija u radnom dokumentu konstatuje konsolidaciju broja hapšenja, zapljena droge i istraga organizovanog kriminala, zahvaljujući ,,jačanju kapaciteta policije“ i internacionalnoj saradnji.
– Povećan je broj istraga i otkrivanja kriminalom stečene imovine, ali su zapljene rijetke – navodi se u dokumentu uz napomenu da je policija, nakon promjene vladajuće većine, prošla još jednu organizaciju pripajanjem Ministarstvu unutrašnjih poslova i smjenom menadžmenta.
Mediji
U dijelu koji se odnosi na slobodu medija konstatuje se da je nastavljen rad na medijskom zakonodavstvu.
– Transformacija javnog emitera RTCG u nezavisni i profesionalni javni servis zavisiće od očekivanog imenovanja novog Savjeta RTCG – ističe se u dokumentu, uz ocjenu da ,,medijska scena ostaje polarizovana i da je pandemija dodatno pogoršala tešku ekonomsku situaciju novinara i medijskih radnika, stvarajući dodatne rizike za autocenzuru i uticaj vlasnika na uređivačku politiku“.
Promjene u sastavu i načinu rada komisije za praćenje slučajeva nasilja nad medijima trebalo bi, kako se navodi, da dovedu do konkretnih rezultata u pogledu istrage starih slučajeva napada na medijsku imovinu.
– Stvaranje okruženja pogodnog za slobodu medija zahtijeva od vlasti i svih političkih strana da se uzdrže od pritiska na novinare, uključujući i kroz javne izjave – navodi se u izvještaju.