Pomjeranje početka školske godine i zimskog raspusta inicirali su premijer i ministar finansija, Dritan Abazović i Aleksandar Damjanović, na tematskoj sjednici Vlade održanoj prije dva dana. Smatraju da bi se na taj način pomoglo turizmu i omogućila bolja organizacija nastave. Profesor podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Mato Kankaraš nije saglasan sa tim, smatra da pomjeranje početka školske godine neće činiti nikome dobro, a najmanje učenicima.
Na sjednici Vlade predloženo je da školska godina počne 11. septembra, a da se početak zimskog raspusta pomjeri za 15. ili 20. januar.
Profesor matematike u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Mato Kankaraš ukazuje na to da se nastavni programi ne mijenjaju, a gradivo koje mora da se pređe ostaje isto, što zbog skraćenog vremena povlači da se gradivo prelazi ili nepotpuno ili površnije.
“Neophodno je da će učenicima teže pasti nastavni proces dok će manje znanja iz njega izvući. Najvažnije što oni treba da iznesu iz učionice je upravo to znanje a ono se najnemilosrdnije kida i cjepka”, kazao je Kankaraš za Portal RTCG.
Ističe da će se možda učenici nakratko poradovati pomjeranju datuma početka školske godine ali da to neće biti dobro za njih.
„Školska godina je i dosad imala problem što je sa svake strane opterećena praznicima: vjerskim (što zvaničnim što neformalnim), državnim i školskim. Dakle i u trenutnim okolnostima sistem ne može korektno da funkcioniše, a dodatno odlaganje učinjeće da se ne može ni izigravati neki smisleni sistem”, kazao je Kankaraš.
Naglašava da se zbog neprekidnog reformskog procesa zašlo u pustu i neefikasnu birokratiju dok se školi oduzela vaspitna, a poprilično i obrazovna uloga.
“Vlada Crne Gore još jednom iskoristila priliku da pokaže svoj potpuni nemar za obrazovni sistem Crne Gore koliko i za omladinu kojoj ostavlja ovakvo stanje stvari. Ono što je zanimljivo jeste da pokazuju izvjesnu dozu kreativnosti u svojem bezobrazluku pa uspijevaju da iznenade”, istakao je Kankaraš.
Premijer Dritan Abazović kazao je da bi se odlaganjem početka školske godine i zimskog raspusta pomoglo turističkoj privredi.
„Na taj način omogućavamo bolju organizaciju škola, zato što je bilo dosta problema sa grijanjem, i mislim da stvaramo efekat da i naši građani imaju mogućnost da u toku zimske sezone sa svojom djecom odu i uživaju u planinama”, rekao je Abazović.
Profesor Kankaraš tvrdi da to “nije inteligentna odluka” i da ona ne čini dobro ekonomskim prilikama dok prosvjeti čini gotovo nepremostivu štetu.
“Razlog za ovu neinteligentnu odluku je to što učenici, njhovi roditelji i nastavnici ne uzimaju kao vrijednost ovog društva sami po sebi već isključivo kao konzumenti turističke ponude kako bi trenutna impotentna vlast mogla da fingira izvjesni ekonomski uspjeh po računici izvedenoj iz produžene sezone”.
Kankaraš smatra da je ovakvo gledište “duboko nemoralno poremećeno ali i glupo i kontraproduktivno”.
“Ali šta se može očekivati od vlasti koja je rasturila ispitni centar i aminovala prepisivanje na maturskom ispitu i ne umije da napravi jednu školu? Abazović bi umjesto izlapjele titule “anti-mafija premijera” koju sebi dodaje drsko prisvajajući sjajne rezultate tužilaštva ne radeći lično ništa trebalo da prihvati titulu anti-prosvjetnog premijera jer je za tu rabotu pokazao prirodni talenat”, kazao je on.
Prošle godine prolongiran je početak školske godine, kao i početak drugog polugodišta ove godine. Kankaraš kaže da je to bio potpuni promašaj jer je dovelo do brojnih propusta i usljed nedostatka vremena učenici su prelazili gradivo nabrzinu i izostavljale su se nastavne jedinice.
“Prošla godina je bila i specifična jer je povrh svega navedenog bilo i lažnih dojava o postavljanju bombi u školama koje su uslovile da nastava krajem prethodne kalendarske godine bude izvođena elektronski, što otvoreno rečeno to znači – piši propalo. Zbog toga je početak narednog tromjesečja poslije zimskog raspusta bio bitan. Ali je naša Vlada uprkos svemu tome odlučila da odloži početak nastave, potpuno svjesna štete koju čini, i to kako bi od iste te đece i njihovih roditelja iskamčila koju paru za lošu i besmisleno precijenjenu zimsku turističku ponudu”, istakao je Kankaraš.
Navodi da su rokovi za završetak tromjesečja i kraj školske godine ostali suštinski nepromijenjeni pa je gradivo usljed nedostatka vremena nabrzinu prelaženo, ili su izostavljane čitave nastavne jedinice.
“Propušteni školski dani nadoknađivani su radnim subotama đe su časovi skraćivani i pretežno elektronski izvođeni i slabo pohađani.
Uza sve to, kako kaže, zbog periodičnog izvođenja, nijesu ni formalno nadoknadili ono tromjesečje koje je oštećeno.
“Teško je opisati poraz koji ośećate kada vas neko nakon svih poteškoće ćera da svjesno čerupate gradivo, ali da poslije tako potpunog promašaja biti takav temerut da mu padne na pamet da ponovi isti postupak je samo fascinantno. Ukoliko mi kao prosvjetari dopustimo da se po inerciji nastavi ovim tokom, najprirodniji zaključak koji će učenici da izvedu iz svega datog je i najporazniji – a to je da ne znanje ne treba cijeniti”, zaključio je Kankaraš.