U najnovijem izvještaju “Države u tranziciji”, organizacije Fridom Haus (Freedom House, FH) koja se bavi ljudskim pravima i promovisanjem demokratije u svijetu, Crna Gora i Srbija izgubile su epitet “djelimično konsolidovanih demokratija”.
Na tradicionalnoj godišnjoj listi, nakon analize stanja, Fridom Haus vratio je ove dvije države Zapadnog Balkana korak unazad, u grupu tranzicionih odnosno, “hibridnih režima”.
Pojam “hibridni režim” podrazumijeva države u kojima su demokratske institucije krhke i u kojima postoje značajni izazovi u odbrani političkih prava i građanskih sloboda.
Na drugoj strani, među državama Zapadnog Balkana ima i onih koje su napredovale – Kosovo i Sjeverna Makedonija. U odnosu na izvještaj objavljen 2019. učinile su, navodi se, značajan napredak.
“Kosovo i Sjeverna Makedonija zabilježile su višestruko poboljšanje rezultata. Kosovo je jedina država koja je bilježila konstantan napredak posljednjih pet godina”, piše u izvještaju. Ipak, u FH iskazuju i izvjesnu rezervu jer, kako navode, “nedavna dešavanja u obje zemlje izazivaju sumnju u pogledu budućeg napretka”.
Na osnovu svih navedenih promjena, u grupi djelimično konsolidovanih demokratija tako je sada, nakon novog izvještaja, ostala još samo Hrvatska. Položaj Bosne i Hercegovine ostao je nepromijenjen, odnosno svoje mjesto nije mijenjala ni u boljem ni u gorem pravcu.
Oslabljene institucije
Najduža lista kritika među državama Balkana upućena je na račun Srbije. Njeni rezultati su u konstantnom padu pet godina unazad. Opisujući lošu klimu i nedemokratske principe u Srbiji, FH podsjeća i na bojkot opozicije u radu parlamenta i kritikuje način na koji ta institucija funkcioniše.
“Od dolaska na vlast, 2012, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) sistematski je ograničavala ulogu opozicije. Od 2016. do 2018. godine na dnevnom redu sjednica Skupštine bili su samo prijedlozi zakona koje su predlagali vlast i koalicioni partneri. Kako bi ograničila kontrolu sopstvenih prijedloga zakona, SNS je isključila opoziciju iz rada skupštinskih odbora a u plenumu zatrpava sjednicu neozbiljnim amandmanima koji oduzimaju vrijeme za raspravu“, navode u Fridom Hausu i podsjećaju i na loš trend usvajanja zakona po hitnom postupku, koji bi, napominju, trebalo da se koristi samo u izuzetnim prilikama i vanrednim okolnostima.
“Više od polovine zakona usvojenih prošle godine usvojeno je po hitnom postupku a sporna legitimnost parlamentarne većine dodatno obeshrabruje opozicione poslanike”, ocjenjuje se u izvještaju.
FH ujedno podsjeća na ocjene posmatrača Savjeta Evrope i Organizacije za Evropsku bezbjednost i saradnju da su posljednji parlamentarni izbori 2016. pokazali da SNS “zloupotrebljava većinu, zamagljuje razliku između državnih i partijskih aktivnosti, vrši pritisak na birače, naročito one zaposlene u javnom sektoru” kao i da “mami birače kroz socijalne inicijative“.
Rezultat svega navedenog, konstatuju u FH, je bojkot opozicije u radu parlamenta, jer “ne osjećaju mogućnost da mogu efikasno da se zalažu za promjenu politike” kroz ovu instituciju. Ipak u ovoj organizaciji dodaju da, iako je manevarski prostor političkih oponenata vlasti sužen, u lošim uslovima uvijek treba dodatno razmotriti mogućnosti institucionalne borbe.
Crna Gora, kako kažu u FH, pridružila se Srbiji, “izlazeći iz grupe demokratija nakon što je deceniju unazad praktično lebdjela iznad praga”.
I za Crnu Goru u FH ukazuju na slične probleme, odnosno bojkot opozicije u radu Skupštine. Podsjeća se na odsustvo opozicionih stranaka nakon parlamentarnih izbora 2016, kada je zbog slučaja, poznatog kao “Državni udar”, odlučila da stupi u bojkot parlamenta, smatrajući da je taj događaj uticao na rezultate izbora.
Izvještaj Fridom Hausa ove godine posebno se bavi uticajem Kine na države u tranzitu koja, kako se konstatuje, pokazuje slične afinitete kao Rusija.
“Tranzicione države dokumentovano su već dugo pod uticajem agresivne spoljne politike Rusije, čiji je cilj destabilizacija transatlantskog saveza i ponovno uspostavljanje onoga što on smatra ‘sferom uticaja’. Ipak, posljednjih godina predsjednik Kine, Si Đinping, nije bio ništa manje aktivan u promociji ciljeva svoje spoljne politike. Iako je međunarodni angažman Kine često manje direktno konfrontiran od ruskog, on ipak ima podmukli uticaj na razvoj i funkcionisanje demokratskih institucija u regionu koji se protežu od centralne Evrope do centralne Azije”, navode u FH.
Najkonkretniji primjer uticaja Kine, prema Fridom Hausu, jeste kroz tehnološki razvoj i video nadzor.
“Kineski gigant Huavei (Huawei) potpisao je ‘Sporazum o sigurnom gradu’ sa vladama u deset od 29 država u tranzitu i u svakoj od njih evidentirano je loše upravljanje i registrovani su ozbiljni problemi sa korupcijom”, upozorava FH.
I u ovom segmentu navedena je Srbija kao država koja je uvela Huaveijev sistem bezbjednosnog video nadzora prepoznavanja lica i registarskih tablica vozila. U kontekstu bezbjednosne saradnje, Fridom Haus podsjeća i na zajednički rad policije Kine i Srbije i zaključuje da ova partnerstva “izazivaju zabrinutost jer bi sve veći uticaj Kine mogao da ojača autoritarno nastrojene lidere, doprinoseći dodatno represiji, smanjenju demokratskog upravljanja i uticaja civilnog društva”.
Sljedeća dva, za FH, važna kanala kroz koje Kina jača svoj uticaj, jesu mediji i investicije.
“Kina želi da stekne uticaj kroz strategiju dužničke diplomatije odnosno, da obezbijedi sredstva finansijski oslabljenim državama i na taj način stvara i političku zavisnost”, navodi se u izvještaju uz objašnjenje da Kina lakše odobrava zajmove gdje te se kao rezultat javlja sve veći dug država u tranziciji prema kineskoj vladi.
Iako Sjeverna Makedonija generalno ima dobre ocjene u izvještaju Fridom Hausa, u segmentu javnog duga prema Kini i podložnosti uticajima, navedena je u negativnom kontekstu. FH podsjeća da 20 odsto javnog duga Sjeverne Makedonija čini dug prema Kini.
“Sve ove taktike slabe demokratsku kontrolu i omogućavaju autokratama način zloupotrebe vlasti”, navodi se u izvještaju “Države u tranziciji” i zaključuje da je najbolji put sprječavanju takvih malignih uticaja jačanje demokratskih institucija.
Novi protestni pokreti posvećeni pitanjima zaštite životne sredine, otvorili su prostor popunjavanju političke praznine u mnogim državama od centralne Azije do Balkana, ocjenjuje Fridom Haus.
“Zajedno sa aktivistima civilnog društva posvećenim antikorupciji i transparentnosti, kampanja za zaštitu životne sredine postigla je niz uspjeha, pokazujući neprestanu efikasnost u primjeni demokratskih metoda”, navodi se u izvještaju uz predviđanje da će i aktuelni događaji u vezi sa pandemijom virusa korona, “vjerovatno stvoriti novi podsticaj aktivizmu i pokrenuti taktičke inovacije za prevazilaženje ograničenja okupljanja”.
“Vjerovatno nije slučajnost da su Centralna Evropa i Balkan regioni koji su, nakon prvobitno najbržeg rasta u oblasti demokratije, posljednjih godina zabilježile najveći pad. Efikasnost i otpornost institucija koje su osnov demokratije, zavisi od učešća aktivnog građanstva. U izvještajima ‘Država u tranzitu’ najčešće nedostaje podatak o angažovanju javnosti u politici. Ipak, postoje nagovještaji da se to konačno može promijeniti”, poručuju iz organizacije Fridom Haus i dodaju da “za opstajanje u neprijateljskom svijetu, demokratija mora stalno da se brani i podstiče”.
“To će biti glavni zadatak za ljude u državama u tranziciji”, zaključuje u godišnjem izvještaju organizacija Fridom Haus.