Autori: Paul Stronski i Ani Hajms
Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.
Kulturološki ratovi: Savidis (9)
Drugi oligarh, Ivan Savidis – nekadašnji poslanik vladajuće Putinove partije Jedinstvena Rusija – navodno je bio ključni posrednik u podmićivanju grčkih pravoslavnih sveštenika i vladinih zvaničnika u cilju podstrekavanja protivljenja Prespanskom sporazumu kojeg su potpisale Atina i Skoplje 2018. godine u vezi sa sporom oko imena Makedonije koji je ometao kandidaturu ove zemlje za članstvo u NATO-u. Savidisova grčka kompanija posjeduje 51% vlasništva u fudbalskom klubu PAOK iz Soluna, glavnom gradu grčke pokrajine Makedonije. Savidis je isplatio dugove tima u 2012. godini, čime je osigurao dugoročnu održivost i naklonost navijača tima – od kojih su neki kasnije protestvovali protiv Prespanskog sporazuma.
FK PAOK, međutim, čini samo mali dio njegove imovine u ovoj pokrajini, gdje takođe ima vlasničke udjele u televizijskoj stanici, dvjema novinama, hotelima, fabrici duvana i glavnoj gradskoj luci–što sveukupno povećava njegov uticaj u oblasti u kojoj su nacionalnistička osjećanja u vezi sa imenom Makedonije ogromna.
Savidisov uticaj na Grčku desnicu je razbuktao nedavne političke tenzije u Grčkoj oko imena Makedonije. Bivši grčki ministar odbrane Panos Kamenos, šef krajnje desničarske partije „Nezavisni Grci“, bio je otvoreni pristalica Savidisa i ruskog prisustva u parlamentu.
Odnos Savidisa i Kamenosa nije bio samo poslovne prirode, jer je Savidis bio pozvan na vjenčanje Kamenosove kćerke. Ubrzo nakon objavljivanja Prespanskog sporazuma u junu 2018. godine, Kamenos je preuzeo vodeću ulogu u javnom osuđivanju Sporazuma u vladi. U oktobru 2018. godine, na sastanku užeg kabineta Vlade, on je ušao u sukob sa tadašnjim ministrom vanjskih poslova Nikosom Kotziasom, koji je pregovarao o Sporazumu. Kotzias je navodno prigovorio Kamenosu zbog njegovih ranije datih izjava Vašingtonu, kada je tadašnjem američkom sekretaru odbrane Džejmsu Matisu rekao da je neophodan „Plan B“ za rješenje ovog pitanja. Kamenos je uzvratio optužujući Koziasa za loše finansijsko upravljanje i izvršavanje naloga mađarsko-američkog finansijera Džordža Soroša – dugogodišnje anatemisane ličnosti u ruskoj propagandi.
Premijer Aleksis Cipras je u početku bio na Kamenosovoj strani nakon što mu je on navodno zaprijetio da će se povući iz koalicione vlade – koja zavisi od glasova partije „Nezavisni Grci“ – ukoliko se nastavi sa Sporazumom, nakon čega je Kotzias podnio ostavku. Pored svojih bliskih veza sa Savidisom, nekoliko zapadnih novinara identifikovali su Kamenosa kao centra ruskog uticaja u Grčkoj i na Zapadu uopšte. Putovao je u Moskvu nakon spora sa Kotzijasom, gdje je isticao i branio poseban odnos između Grčke i Rusije i pozvao na stvaranje strateškog partnerstva između dviju država.
Savidis je takođe navodno pomogao makedonskoj opoziciji koja se protivila Prespanskom sporazumu tako što je potplatio ultra desničarske makedonske nacionaliste i fudbalske huligane da izvrše nasilne proteste protiv Sporazuma. Nakon što su Skoplje potresle nasilne demonstracije protiv referenduma o promjeni imena u junu 2018. godine, istraživački novinari su došli do dokaza da je Savidis obezbijedio otprilike 350.000 dolara za protivljenje Sporazumu, uključujući i protivljenje na društvenim mrežama sa ciljem smanjivanja odziva na referendum 30. septembra 2018. godine. Čini se da su ti napori urodili plodom. Iako je 90% birača glasalo za referendum, neophodna izlaznost za uspjeh referenduma je bila ispod 50% kako bi referendum bio validan.
Nevezano za gore navedeno, zagovornici Sporazuma su odnijeli pobjedu u makedonskom parlamentu, koji je odobrio promjenu imena u Republika Sjeverna Makedonija 11. januara 2019. godine, stavljajući budućnost sporazuma u ruke grčkih parlamentaraca. Kamenos je podnio ostavku dva dana nakon što je makedonski parlament odobrio promjenu imena, čime je izazvao krizu koalicione vlade u Grčkoj, nakon čega je Cipras bio prinuđen da zakaže glasanje o povjerenju njegovoj Vladi, u čemu je jedva uspio. Grčki parlament je ratifikovao Sporazum 25. januara 2019. godine sa 153 glasa – samo dva glasa više od potrebnog minimuma.
Na kraju nijesu uspjeli Savidisovi napori da osujeti Sporazum, iako je glasanje odloženo zbog javnih demonstracija ispred Parlamenta. Iako je spor svakako produbio političke tenzije u Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji, on je takođe zategao odnose između Rusije i obje balkanske države i pokazao kako se može preokrenuti uticaj Moskve.
(nastavak slijedi)