Ponedjeljak, 29 Novembra, 2021
Rubrika:

Digitalne vještine preduslov savremene javne uprave

''Digitalne vještine su se pokazale neophodnim za gotovo sva zanimanja, i za sve radne pozicije, od onih rutinskih do onih sa kompleksnim sadržajem. Rad u javnoj upravi koja teži da bude savremena podrazumijeva visok stepen digitalnih vještina, na čemu nam predstoji intenzivan rad''

Rad u javnoj upravi koja teži da bude savremena podrazumijeva visok stepen digitalnih vještina, a konstantno osnaživanje javnih službenika i ulaganje u njihovo znanje, jedini je pravi put, ocijenila je državna sekretarka Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, Marina Banović.

Ona je, u intervjuu za PR Centar, kazala da je misija tog resora efikasna i agilna javna uprava, koja na inovativan način kreira i razvija optimizovane procese i usluge usmjerene ka potrebama građana.

„To je moguće samo ako radimo na razvoju znanja i vještina naših zaposlenih. Digitalne vještine su se pokazale neophodnim za gotovo sva zanimanja, i za sve radne pozicije, od onih rutinskih do onih sa kompleksnim sadržajem. Rad u javnoj upravi koja teži da bude savremena podrazumijeva visok stepen digitalnih vještina, na čemu nam predstoji intenzivan rad“, istakla je Banović.

Kazala je da su, tokom priprema za izradu Strategije digitalne transformacije, u Ministarstvu koristili brojna istraživanja iz javnog, privatnog i NVO sektora, ali sproveli i nove analize na temu razvijenosti digitalnih vještina svih građana.

„Više njih se slaže u jednom: blizu dvije petine građana, sto čini 40 odsto stanovništva, ne posjeduje dovoljan nivo digitalnih vještina za korišćenje interneta. Ovakvi podaci govore da moramo raditi na osnaživanju svih društvenih grupa, ali i koristiti prednosti tehnologije kako bi omogućili dalji razvoj vještina svih građana“, rekla je Banović.

Prema njenim riječima, ovi podaci oslikavaju i stanje u javnoj upravi, ističući da su potrebe za razvojem digitanih vještina velike.

„Jedna od akcija na tom planu je i formiranje Digitalne akademije, po uzoru na razvijene zemlje kao što su Sjedinjenje Američke Države i Velika Britanija“, navela je Banović.

Ukazala je da su potrebe za proizvodima ICT kompanija velike, eksponencijalno rastu, navodeći da to utiče pozitivno na razvoj ove privredne grane.

„Međutim, kao ograničenje svugdje u svijetu pojavljuje se nedostatak stručnjaka. Procjena je da evropska ICT industrija ima potrebu za oko milion stručnjaka iz ove oblasti. Postoje i procjene koje je dala naša ICT zajednica, i koje kažu da crnogorska ICT industrije ima potrebu trenutno za oko 500 stručnjaka“, rekla je Banović.

Smatra da je jedan od načina prevazilaženja ovog izazova otvaranje naše zemlje prema digitalnim nomadima i ICT preduzetnicima koji bi došli sa svojim zaposlenima u Crnu Goru.

„Takvi modeli su poznati i funkcionalni u svijetu i radimo na preuzimanju najboljih praksi u ovom segmentu kroz Program privlačenja digitalnih nomada i preduzeća iz ICT sektora“, kazala je Banović.

Ocijenila je da je na podizanju stepena digitalne pismenosti potrebno angažovati sve raspoložive snage, i formalne i neformalne.

„Formalno obrazovanje je stub društva, i u tom dijelu je važno da se obrazovni programi konstantno prilagođavaju potrebama privrede. Ipak, znamo da je sistem formalnog obrazovanja dosta rigidan, ali imamo veoma lijepe inicijative, pa čak i rezultate na tom polju. Obrazovne institucije i nastavnici moraju da igraju ključnu ulogu u razvoju digitalnih vještina svih ljudi, počev od najranijih uzrasta. Svi treba da nastave da usmjeravaju svoje programe i aktivnosti u pravcu razvijanja naprednih digitalnih vještina“, istakla je Banović.

Konstantno osnaživanje javnih službenika, ulaganje u njihovo znanje i vještine su, kako smatra, jedini pravi put.

Banović je istakla da napore Ministarstva na unapređenju digitalnih vještina u javnom sektoru podržavaju i međjunarodni partneri, podsjećajući da su nedavno stupili u institucionalno partnerstvo sa Federalnim ministarstvom za ekonomska pitanja i energetiku Savezne Republike Njemačke.

„To će nam u budućnosti omogućiti korišćenje ILIAS platfrome za e-učenje što definitivno otvara put digitalnom obrazovanju u javnoj upravi, čime se daje značajan doprinos opštoj digitalizaciji crnogorske administracije“, rekla je Banović.

Koordinator za digitalni rad i osnaživanje projekta KODE, Atif Bashani, kazao je, u intervjuu za PR Centar, da su institucije u Kosovu, koje su odgovorne za digitalni razvoj društva u cjelini, prepoznale snagu koju društvo ima.

„To je mlada je i talentovana populacija koja brzo uči i inovira. Ovu snagu je u poslednjoj deceniji dokazao veliki broj novih kompanija koje su osnovali mladi preduzetnici, kompanije koje su uglavnom fokusirane na pružanje profesionalnih usluga u IT oblasti, poput programskih jezika, projektovanja i održavanja mrežnih sistema za velike kompanije u svjetskom tržištu. Vrlo realan pokazatelj i dokaz za to je činjenica da su najtraženije i najbolje plaćene profesije na Kosovu u sektoru informacionih tehnologija“, rekao je Bashani.

Prema njegovim riječima, da bi unaprijedile postojeću radnu snagu i kvalifikovane osobe na viši nivo znanja, vladine institucije i privatni sektor su pokrenuli opsežne trendove obuke u oblasti IT usluga.

„Inicijativa je opsežna ne zato što je sinhronizovana, već zato što je nastala kao rezultat stvarne potrebe koja daje rezultate u kosovskom društvu. Činjenica je da je danas Kosovo razvilo elektronske sisteme u javnom sektoru koji su značajno poboljšali javne usluge u nekoliko oblasti“, naveo je Bashani.

Ukazao je da je najbolji primjer za to veoma uspješan elektronski sistem za upravljanje vakcinacijom protiv koronavirusa, kao i sistem za izdavanje ličnih dokumenata koji je sveo na minimum upotrebu papira i trajanje procedura za izdavanje dokumenata.

„Javna uprava konstantno razvija elektronske servise sa kojima uspješno komunicira sa građanima nudeći elektronske usluge za imovinu, poreske obaveze i druge veoma potrebne usluge za društvo. Poreska uprava Kosova i Carina Kosova su uspješni primjeri koji se ističu kvalitetom elektronskih usluga“, kazao je Bashani.

Pojasnio je da je Kosovo izgradilo sve svoje usluge u skladu sa najboljim iskustvom zemalja poput Estonije i Litvanije i uz maksimalno poštovanje standarda i direktiva EU u ovoj oblasti.

„Inicijative EU za Zapadni Balkan moraju pomoći zemljama regiona da usklade usluge od regionalnog značaja sa direktivama EU, poštujući specifičnosti regiona. Ovdje treba napomenuti da digitalizacija nije slična drugim standardima i propisima koji su prihvatljivi jer ispunjavaju minimalne zahtjeve“, rekao je Bashani.

Ocijenio je da digitalna transformacija i saradnja na regionalnom nivou zahtijevaju 100 odsto usklađivanja standarda i procedura između zemalja u regionu, odnosno između digitalnih sistema pojedinih zemalja.

„Stoga bi EU trebala odobriti i pokrenuti projekte i pružiti snažnu podršku koja će imati za cilj potpunu standardizaciju digitalnih sistema među zemljama u regionu za usluge od zajedničkog interesa za javni sektor. Takve inicijative treba da uključe u svoje planove obezbjeđivanje optičke komunikacione mreže sa velikom propusnošću, velikom brzinom i visokim nivoom komunikacije“, rekao je Bashani.

Jedna od ključnih tema ovogodišnjeg Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji će biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, posvećena je digitalnim vještinama i kompentencijama.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).

Domaćin i organizator ovogodišnjeg izdanja je Ministarstvo javne uprave digitalnog društva i medija ispred Vlade Crne Gore, dok je generalni sponzor kompanija M:TEL.

Najnovije

Nejmar završio sa fudbalom u 2021.

Nejmarova povreda prilično je teška, tako da ove godine neće više igrati. Francuski mediji prenose da će Nejmar van terena biti najmanje mjesec. Došlo je do...

Vuković predstavlja Podgoricu na međunarodnoj konferenciji u Istanbulu: Posvećeno raditi na jačanju postojećih i...

Delegacija Glavnog grada, na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Vukovićem, učestvuju na „B40 Balkan Cities Network Summit“ pod nazivom „Bolja saradnja, bolja budućnost“, koja se od...

Žugić odgovorio Medojeviću: Nije napravljen propust prilikom kontrole poslovanja i izricanja mjera prema Monte...

Centralna banka Crne Gore vrši kontrolu poslovanja mikrokreditnih finansijskih institucija u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje ovih institucija, navodi se u odgovoru...

Zaplijenjeno 37 kilograma kokaina na Debelom brijegu, uhapšen državljanin Albanije

Službenici Uprave policije i Uprave prihoda i carina zaplijenili su jutros oko 37 kilograma kokaina na graničnom prelazu Debeli brijeg na izlazu iz Crne...

Uniprom podnio krivičnu prijavu protiv Krivokapića, Abazovića, Mitrovića i Gazdića

Kompanija Uniprom je, kao što je i najvaljeno, Specijalnom državnom tužilaštvu danas podnijela krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra...

Najčitanije

Povezano

Zajedničkim djelovanjem do povjerenja građana u digitalna rješenja

Digitalizacija je proces koji se ne odnosi samo na javnu upravu, već na cijelo društvo i nije dovoljno samo ponuditi usluge u digitalnoj formi,...

Srzentić: Osnažiti djecu kao lidere budućnosti

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić tokom posjete Sjedinjenim Američkim Državama održala je sastanak sa predstavnicima UNICEF-a na kojem je potvrđena zajednička misija...

Povjerenje u javnu upravu može se osigurati nezavisnim i profesionalanim radom institucija i državnih službenika

Transparentnost leži u srcu javne uprave, a povjerenje građana može se osigurati tako što institucije i državni službenici pružaju visokokvalitetne usluge na nezavisan i...

Santander: Iskoristiti potencijale digitalnih vještina koje su ključne za 21. vijek

Digitalne vještine su ključne za 21. vijek, jednako kao i vještine čitanja, pisanja i računanja, a neophodno je da Vlada, javni i privatni sektor...

Komentari