Tri decenije postojanja i rada Matice crnogorske, juče je u Podgorici obilježeno svečanim programom i uručenjem Povelje za izuzetan doprinos utemeljenju i afirmaciji institucije Novici Samardžiću, nekadašnjem generalnom sekretaru.
Povodom značajnog jubileja Matice crnogorske predstavljena je i specijalna publikacija koja donosi sažet pregled njenog tridesetogodišnjeg djelovanja.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović istakao je da se jubilej te institucije obilježava u godini velikih iskušenja za državu Crnu Goru i crnogorski narod.
„Vjerujemo da bi izazovi s kojima se danas susrijećemo bili manji da su ključni politički i društveni činioci u prethodnom periodu prihvatili bitne odrednice dva programska dokumenta Matice: ‘Crna Gora pred izazovima budućnosti (1999)’ i ‘Crna Gora na evropskom putu (2013)’. Svojim sveobuhvatnim porukama oni imaju snagu nacionalnog programa, objektivizirajući sliku Crne Gore u mnogim oblastima, a naročito na polju kulture, identiteta, prosvjete i nauke. Programi Matice crnogorske svjedoče o njenom temeljnom pristupu u promišljanju društvene problematike, ali i o intelektualnom kapacitetu njenih članova“, kazao je Jovović.
ODRAZ GRAĐANSKE CRNE GORE
Prema riječima Jovovića Matica crnogorska je u periodu od 1993. godine bila sudionik i svjedok svih značajnijih društvenih zbivanja u Crnoj Gori i predstavljala supstitut pasivnim nacionalnim institucijama nauke i kulture.
„Kao odraz građanske i demokratske Crne Gore koja se protivila ratovanju za tuđe nacionalne interese, Matica crnogorska je od samog početka predano učestvovala u formiranju i djelovanju Pokreta za nezavisnu i evropsku Crnu Goru, o čemu svjedoči dokumentovana monografija“, podsjetio je Jovović.
Primajući Povelju za izuzetan doprinos utemeljenju i afirmaciji institucije, Novica Samardžić je istakao ulogu Matice crnogorske kao čuvara i tumača crnogorskog duhovnog blaga, tradicije, istorije i nasljeđa.
„Počastvovan sam što sam od početka uključen u društvo Matice crnogorske. To je bilo zborno guvno ljudi kojima je imperativ ‘biti i postojati’ imao prednost nad ‘imati i profitirati’. Znali smo da treba čuvati svoju bit i dostojanstvo, prošlost i tradiciju, umno i stvaralačko nasljeđe koje su naši preci kroz istoriju ostavili, otkriti podvale i laži koje su tuđi interesi i ambicije podmetali, a mnoge i izlegli. Bili smo svjesni da treba za narod i državu tražiti put izlaska iz hodnika sa krivim ogledalima koja projektuju lažne slike namijenjene lutanju i trošenju snaga, stvaranju unutarnjih sukoba bez mogućnosti napretka“, kazao je Samardžić.
U vremenu globalne nestabilnosti, sukoba i tektonskih potresa u svim sferama, kako ističe, ulogu Matice crnogorske vidi kao čuvara i tumača duhovnog blaga, tradicije, istorije i nasljeđa, sa sviješću da „moramo braniti lik čovjeka u ljudskom biću“.
„Doći će vrijeme i rodiće se naš Tezej, koji će ući u lavirint uz mudri Arijadnin plan i ubiti Minotaura. Spasiti rod, ime i nasljeđe od njegove adske pohlepe“, kazao je Samardžić.
IMPRESIVNI REZULTATI
Bivši predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović istakao je da je Samardžić crnogorski intelektualac temeljnog obrazovanja iz različitih oblasti koji svoja saznanja iznosi tiho i nenametljivo, često i duhovito.
„Iskreno odan svojoj Crnoj Gori i crnogorskoj kulturi, nikada nije dopuštao da njegova osjećanja zamute razum i ljubav pretvore u prazno grudobusanje. A za tim nije bilo ni potrebe. Jer puno je toga davao kulturi naroda kojemu pripada“, istakao je Radulović.
Božidar Šekularac se u svom izlaganju osvrnuo na značenje sintagme Matica crnogorska kao metafore za put afirmacije crnogorske književnosti, kulture, jezika, čime je, kako je rekao, postala oslonac stvaralaštva i stvaralaca u Crnoj Gori.
„Sa istorijskog gledišta tridesetak godina je samo tridesetak sekundi ali imajući u vidu crnogorsku stvarnost ovo je značajan jubilej. Postignuti su imresivni rezultati na polju realizacije planova i programa zacrtanih u aktima Matice“, istakao je Šekularac.
GLAS NOVE CRNE GORE
Istoričar Adnan Prekić je podsjetio da je kroz Maticu „artikulisan glas neke nove Crne Gore, glas koji je umjesto rata i stradanja formulisao ideju demokratije, ideju multikulturalizma, vjerske i nacionalne tolerancije“.
„Već tri decenije taj glas je putokaz svim onim snagama koje su vjerovale u neku novu Crnu Goru. Zato je sada legitimno pitanje kako bi izgledala današnja Crna Gora da nije bilo ideja i vrijednosti na kojima je nastala Matica“, istakao je Prekić.
Radovan Radonjić je istakao da je 30 godina kod starih Rimljana bila mjera vremena u kome nešto zrijeva i pokazuje može li opstati ili ne.
„Tačno je da 30 godina predstavlja tren ili manje od trena, ali i vrijeme u kome onaj ko ima što može da pokaže sve. A ova Matica je to povrdila na čast onih koji su je formirali, onih koji su u njoj radili, zemlje u kojoj je nastala i civilizacije čiji je dio, jer su samo neke matice u istoriji Crne Gore držale ovu na nivou svjetske istorije“, kazao je Radonjić.
IMPOZANTNE BROJKE
Predstavljajući specijalnu publikaciju objavljenu povodom jubileja Matice crnogorske Vesna Kilibarda se osvrnula na bogatu izdavačku produkciju u okviru koje je tokom tri decenije objavljeno sto šezdeset i šest naslova.
„Kad se tome doda trinaest svezaka godišnjaka i devedeset šest brojeva časopisa Matica, jasno je da se radi o impozantnim brojkama“, kazala je Kilibarda.
Kako je navela u izdavačkoj djelatnosti Matice crnogorske od početka se njegovala tematska i žanrovska raznovrsnost.
„U okviru više biblioteka objavljivana su istoriografska djela, istorijski izvori i zbirke arhivskih dokumenata, književna djela i studije o crnogorskoj književnosti i crnogorskom jeziku, djela posvećena različitim vidovima materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa“, kazala je Kilibarda podsjetivši da je znatan dio izdavačkih poduhvata Matica crnogorska ostvarila u saradnji s uglednim institucijema zemlje i regiona.