Brojni su faktori koji su Crnu Goru doveli do tačke u kojoj se sada nalazi u procesu pristupanja EU. Međutim, sada je situacija prilično jednostavna – političke partije u Crnoj Gori treba da nađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu. Ono što je hitno potrebno jeste izbor sudija za Ustavni sud, povećan fokus na reforme i izgradnja istinskog političkog dijaloga u parlamentu, imajući u vidu da EU i svijet sve to posmatraju – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Švedske u Crnoj Gori Anika Ben David. Predstavnica zemlje koja predsjedava Evropskom unijom se nada da će uskoro obje države biti članice NATO, ali ističe da sa nestrpljenjem čeka dan kada će Crna Gora postati članica EU.
POBJEDA: Crna Gora je smatrana liderom u regionu u procesu pristupanja EU. Od 2012. godine, kada je započela pristupne pregovore, uspjela je da otvori 33 poglavlja i zatvori samo tri. Od 2020. nije bilo daljeg napretka u procesu pregovora zbog nedovoljnih rezultata u procesu reformi. Кako ocjenjujete ovu stagnaciju Crne Gore i kako smo došli u situaciju da nas od lidera u integracijama doživljavaju ,,rak-ranom“ regiona?
DAVID: Brojni su faktori koji su Crnu Goru doveli do tačke u kojoj se sada nalazi u procesu pristupanja EU. Međutim, sada je situacija prilično jednostavna – političke partije u Crnoj Gori treba da nađu način da prevaziđu političke podjele i fokusiraju se na zajednički prevashodni cilj – a zatim preduzmu konkretne korake da do toga dođu. Ono što je hitno potrebno jeste izbor sudija za Ustavni sud, povećan fokus na reforme i izgradnja istinskog političkog dijaloga u parlamentu, imajući u vidu da EU i svijet sve to posmatraju. Političku krizu, kojoj svjedočimo, država Crna Gora je u velikoj mjeri sama izazvala i nadamo se da će zemlja uspjeti da se iz nje izvuče prije nego kasnije. Države članice i EU će naravno biti tu da pomognu, ali je na crnogorskim političarima da državu izvedu iz krize na odgovoran način. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju je strateški izbor velike većine građana Crne Gore i javno izrečeni cilj velike većine crnogorskih političkih aktera, tako da političari treba da shvate težinu situacije.
POBJEDA: Ministri inostranih poslova EU saglasni su da je neophodno nastaviti pritisak na Crnu Goru da popuni upražnjena mjesta sudija Ustavnog suda i izađe iz duboke političke i institucionalne krize, ali u Evropskoj uniji nema zahtjeva za prekid pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. Mislite li da nam ipak prijeti taj scenario ako tokom februara ne budu izabrane sudije Ustavnog suda?
DAVID: EU želi da vidi da Crna Gora pronađe izlaz iz krize. Potpuno funkcionalni Ustavni sud je apsolutno presudan za napredak. Sva kašnjenja se moraju izbjeći. Ako Crna Gora nema potpuno funkcionalne institucije, to će praktično poništiti nastavak procesa pridruživanja EU. Ovo se mora uraditi što je prije moguće.
POBJEDA: U kojoj mjeri na stagnaciju integracije regiona u EU utiče politika Srbije, koja jedina u Evropi ne uvodi sankcije Rusiji?
DAVID: Srbija je očigledno važna zemlja u regionu, ali svaka zemlja aplicira i napreduje u procesu za članstvo u EU na osnovu sopstvenih zasluga. Činjenica da Srbija nije uvela sankcije Rusiji ima svoju cijenu, ali i ujedno doprinosi da se druge zemlje regiona koje su to učinile percipraju bolje. Čak bih sugerisala da bi trenutna geopolitička realnost mogla ubrzati proces evropskih integracija drugih zemalja kandidata – ako ispune kriterijume.
POBJEDA: Kako ocjenjujete odnose Crne Gore i Švedske i da li vidite prostor za unapređenje saradnje i u kojim oblastima?
DAVID: Imamo odlične bilateralne odnose. Crna Gora je sve popularnija destinacija za švedske turiste, a crnogorska dijaspora je dobro integrisana u Švedskoj. Naši trgovački brojevi pokazuju pozitivne znake, a verujem da će u budućnosti biti još bolji. Crna Gora je brzo dočekala i podržala našu kandidaturu za članstvo u NATO. Nadam se da ćemo uskoro obje države biti članice NATO, a ja sa nestrpljenjem čekam dan kada će Crna Gora postati članica EU.
Rusija mora izgubiti ovaj rat
POBJEDA: Nedavno ste izjavili da će pitanje ruskog rata protiv Ukrajine definisati i oblikovati švedsko predsedavanje Evropskom unijom i naveli da je ruska agresija napad ne samo na drugu po veličini zemlju u Evropi već i na evropske vrijednosti, nezavisnost i slobodu? Da li se ovom ratu nazire kraj i koliko će ovaj sukob promijeniti Evropsku uniju, ali i globalne odnose koji su, čini se, nepovratno narušeni?
DAVID: Rat je već promijenio Evropu – Švedska i Finska su prešle od vojne neutralnosti do podnošenja zahtjev za članstvo u NATO, Njemačka je odustala od principa da ne daje vojnu pomoć, energetska zavisnost od Rusije je već na znatno smanjenom nivou širom kontinenta i deseti paket sankcija Rusiji se priprema dok vodimo ovaj intervju. Još uvijek ne vidimo kraj ovom sukobu, a mi, kao Unija, moramo da se pripremimo za veliki broj izazova koji su pred nama. Rusija mora da izgubi ovaj rat. Švedska i EU će biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Izbjegavati radnje i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose
POBJEDA: Brojni analitičari upozoravaju na pogubnu politiku režima u Beogradu prema susjedima, posebno Crnoj Gori. Beograd se brutalno miješa u unutrašnja pitanja, a predstavnici vladajuće SNS vršljaju po Crnoj Gori pred svake izbore. Zašto nema oštrije kritike Brisela prema ovakvoj regionalnoj politici Beograda?
DAVID: Prije svega, nije zadatak EU da kritikuje srpsko ili bilo koje drugo rukovodstvo i da ih poziva na odgovornost. Drugo, zaključci Savjeta EU iz decembra eksplicitno pominju potrebu za njegovanjem pomirenja i regionalne stabilnosti i ponavljaju da nema mjesta za poricanje genocida, zapaljivu retoriku ili veličanje ratnih zločinaca, sa bilo koje strane. Izjave i radnje, koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje sporova, moraju se izbjegavati.