Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorio je danas na statistiku koja ukazuje na rastući broj žena koje doživljavaju razne oblike nasilja, a što ne prati adekvatna reakcija institucija u dijelu pooštravanja sankcija.
“Dodatno, prizori seksističkog i mizoginog ponašanja su prisutni u privatnim, javnim i online sferama, potkovani rodnim stretotipima i patrijarhalnim obrascima, koji opstaju i otežavaju dostizanje rodne ravnopravnosti”, kazala je saradnica na programima Maja Marinović.
Istraživanje CGO-a o diskriminaciji, govoru mržnje, mizoginiji i drugim oblicima digitalnog nasilja, sprovedeno u oktobru 2022. godine, uz podršku Kanadske ambasade, ukazuje da je ogroman porast u percepciji diskriminacije žena u odnosu na prethodne talase istraživanja iz 2019, odnosno 2016. godine.
“Tako danas 64 odsto ispitanika/ca smatra da su u našem društvu žene diskriminisane, dok je taj procent 2016. bio 42 odsto, odnosno 34 odsto u 2019. godini”, kazala je Marinović.
Ona je ocijenila da dekonstrukcija rodnih stereotipa i predrasuda ide jako sporo, na što opominje i nalaz da polovina ispitanika smatra da je najvažnija uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka.
Prema njenim riječima, prepoznaje se velika izloženost javnim napadima i govoru mržnje žena koje se bave javnim poslovima, kao i da je to češće nego u slučaju njihovih muških kolega.
“Digitalna mizoginija na društvenim mrežama i portalima direktno utiče na slobodu izražavanja žena, jer ima za cilj da ih utiša i zaplaši. Tome svjedočimo u online prostoru gdje se žene pozicioniraju na trećem mjestu kao mete govora mržnje, ali i primjerima napada na žene koje su nositeljke javnih funkcija, aktivne u javnom i političkom životu”, rekla je Marinović.
ona je podsjetila da se prioritetna potreba za iskorjenjivanjem svih oblika diskriminacije kroz mehanizme pravne zaštite i adresiranje duboko ukorijenjenih ponašanja koja degradiraju i diskriminišu žene prepoznaje i u posljednjem izvještaju Evrospke komisije.
“Ignorisanje očiglednog i neprihvatljivog je dovelo i do povećanja slučajeva rodno zasnovanog nasilja. Ubistva žena koje su ranije prijavljivale nasilje mora biti tema kojoj će donosioci odluka posvetiti dužnu pažnju, a primarno unaprjeđenjem sistema koji mora da pruži zaštitu ženama žrtvama nasilja”, kazala je Marinović.
Kako je navela, iako je rodna ravnopravnost u političkom životu jedan od mehanizama za postizanje opšte rodne ravnopravnosti, i dalje je značajna razlika u učešću muškaraca i žena u različitim nivoima političkog odlučivanja.
“Tome doprinosi i stav da se muškarci i dalje navode kao bolji političari iako se su izraženi stavovi da su žene dorasle visokim pozicijama. Na lokalnim izborima, 2022. godine, nastavljena je nikad sankcionisana praksa kršenja precizne zakonske odredbe o ispunjenju minimalne kvote, a imamo i samo jednu ženu kandidatkinju na predsjedničkim izborima”, rekla je Marinović.
Ona smatra da je crnogorsko društvo daleko od ostvarivanja rodne ravnopravnosti za koju je neophodna politička volja i odlučan sistemski odgovor države.
“U znak otpora kontinuiranom kršenju ženskih ljudskih prava, CGO će se sjutra pridružiti Osmomartovskom maršu povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koji će biti održan u Podgorici, u organizaciji Centra za ženska prava”, kazala je Marinović.