Još jedan Dan Ljekarske komore Crne Gore, 20. jun, esnaf dočekuje ponavljanjem poruke nadležnima da zdravlje nacije mora da bude državni interes broj jedan ali i da je komora nezavisna strukovna organizacija oslobođena političkih uticaja.
“Ljekarska profesija je profesija u kojoj su razlike vrijednost, prednost i snaga, a ne problem ili mana. Ovo ističem jer je i od strane najveće svjetske asocijacije ljekarskih komora ukazano na tendenciju velikog upliva politike u ljekarsku profesiju protiv čega se moramo boriti, a što upravo radi Ljekarska komora Crne Gore”, poručila je predsjednica, dr Žanka Cerović sa svečanosti koja je juče održana u prijestonici, na Cetinju, u gradu koji je vjekovima bio centar kulturnog, naučnog, diplomatskog i političkog života naše države.
Cerović je istakla da je Ljekarska komora formirala elektronsku bazu podataka koja pokazuje da u Crnoj Gori danas radi oko 2.300 doktora sa crnogorskim državljanstvom, od čega ih je oko 1.800 u javnom zdravstvu.
“Elektronska baza znači da mi danas možemo da znamo koliko imamo specijalista po regionima, iz kojih specijalističkih oblasti, koliko ljekara je pred penzijom – na osnovu čega može i treba da se planira razvoj zdravstvene zaštite. Smatram da Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore ovu bazu treba da koriste kao jedan od strateških dokumenta za kreiranje zdravstvene politike u zemlji”, ocijenila je ona.
Cerović se osvrnula i na konkretne akcije koje je Ljekarska komora preduzela u posljednjih godinu, a u cilju ostvarivanja viših standarda prilikom liječenja građana, ali i jačanja društvene pozicije crnogorskih doktora medicine.
“Bili smo vrlo aktivni sudionik javne rasprave prijedloga nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti i u pisanom obliku smo uputili brojne prijedloge za ispravke i dopune. Ministarstvu zdravlja smo uputili niz prijedloga u vezi sa izjednačavanjem stručnih kvalifikacija, izmjenama normativnih akata kojima se propisuje postupak dodjele specijalizacija, i jasno smo se suprotstavili namjeri da se ljekarima onemogući da dopunski rad vrše po sopstvenom izboru, ali i da se crnogorskim doktorima onemogući da nakon penzioniosanja budu nosioci djelatnosti u privatnoj praksi”, istakla je predsjednica Ljekarske komore.
Ona je podsjetila da je komora više puta ukazivala i na neophodnost propisivanja smjernica, protokola i normativa prilikom pružanja zdravstvene zaštite.
“To je preduslov bezbjednosti i pacijenata i ljekara”, napominje Cerović.
Komora je, kako je dodala, isticala i javni interes očuvanja Opšte bolnice Meljine i Instituta u Igalu kao strateški važnih institucija za crnogorsko zdravstvo.
Ljekarska komora, koja je punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije i ima svog predstavnika u Glavnom odboru Foruma ljekarskih komora Jugoistočne Evrope, dok je aktivna i u radu drugih međunarodnih asocijacija, kontinuirano je afirmisala i međunarodni ugled svojih članova.
Cerović je naglasila da je novi počasni član Ljekarske komore Crne Gore prof. dr Mihael Podvinec, profesor na univerzitetu u Bazelu, načelnik ORL klinike u kantonalnoj bolnici u Aarau, autor više od 56 naučnih publikacija, inicijator niza akcija slanja materijalne i stučne pomoći.
Svečanosti na Cetinju prisustvovala je i profesorka Nadežda Basara, onkolog-hematolog i jedna od vodećih stručnjaka za transplataciju matičnih ćelija u Evropi koja je, takođe, počasna članica crnogorske komore.
U okviru Dana Ljekarske komore, održana su i tri predavanja koja su vodili prof. dr Miodrag Šoć, specijaliste sudske medicine i profesor Medicinskog fakulteta u Podgorici, zatim magistar medicinskih nauka, doktorka Sanja Simović i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, profesor upravnog prava, istaknuti prijatelj i predsjednik Suda Ljekarske komore, Đorđije Blažić.
Gosti su, između ostalih, bili direktor Lekarske komore Srbije, dr Miodrag Stanić, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne lekarske komore Beograda, dr Nikola Bogosavljević i zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, dr Vikica Krolo.
Nakon radnog dijela susreta, za zvanice je organizovan obilazak Narodnog muzeja i Cetinjskog manastira.