Univerzitetsko obrazovanje u Crnoj Gori u ogromnoj je krizi i postavljeno je tako da ne stvara misleće ljude već poslušnike, upozorava nekadašnji ministar prosvjete, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta i ambasador naše zemlje u Moskvi Slobodan Backović.
On je u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“ ocijenio kako je Univerzitet Crne Gore odigrao značajnu ulogu u razvoju crnogorskog društva i od malog univerziteta postao razvijena ustanova, ali i kako je sada upitno zadovoljava li uslove vremena.
– Jedna od boljki našeg Univerziteta je ta što jako mali broj nastavnog kadra boravi i stiče praksu na univerzitetima u inostranstvu. Univerzitetu Crne Gore nedostaju adekvatni uslovi rada sa studentima. Način rada sa studentima se nije promijenio i to je loše. Taj način rada se mora mijenjati ako želimo da bude bolje – navodi Backović.
Dodaje i kako Crna Gora još nije formirala Rektorsku konferenciju koja se, kako je rekao, obećava još od 2005. godine, niti obezbijedila kvalitet visokog obrazovanja i sistem praćenja i kontrole tog kvaliteta.
– Broj asistenata na fakultetima je toliko mali da potpuno obesmišljava bolonjski proces. To je loše po Univerzitet i prijeti kvalitetu obrazovanja. Problem Univerziteta je i taj što postoji jak uticaj finansijera za rad, a što dalje dovodi u pitanje i autonomiju samog Univerziteta – kaže Backović gostujići u “Śedniku četvrtkom”.
Napominje, takođe, kako je jedna od odredbi Bolonjske deklaracije, koja podrazumijeva da univerzitet treba da bude integrisan, kod nas potpuno pogrešno shvaćena.
– Mi smo to integrisan shvatili kao centralizovan pa sad imate slučaj da se rektori ne biraju većinom glasova, nego da to radi Upravni odbor UCG – navodi on.
Dodaje i kako je većina ljudi sa Univerziteta dio izvršne i zakonodavne vlasti i kako upravo tu leži odgovor na pitanje zašto u Crnoj Gori uporno izostaje reakcija studenata na loše društvene pojave.
– Mi ne stvaramo ljude koji misle, mi stvaramo poslušnike – ističe Backović.
Upozorava da loše obrazovanje prijeti Crnoj Gori i da je neophodno mijenjati način rada sa djecom.
– Mi djecu tjeramo da uče napamet i da to što su naučili ponavljaju kao papagaji. Ukoliko djeci ne obezbijedimo cjelodnevni boravak u školi, što radi cijeli razvijeni svijet, onda ne možemo ni očekivati da ćemo imati bolje obrazovanje. Samo Podgorici nedostaje 11 škola, a nemamo ni drugu gimnaziju. Niko se nije sjetio da treba mijenjati način rada sa djecom. Ni u jednoj evropskoj zemlji, osim u Crnoj Gori, djeci se ne kupuju udžbenici već se oni iznajmljuju u školi. Ali to kod nas ne može, jer mi svako malo mijenjamo obrazovni program. To su sve naši obrazovni reformatori napravili. Niko drugi to nije uradio – navodi Backović.
Govoreći o vjerskim školama, Backović ističe kako njihovo osnivanje nije problem, već to što se finansiraju iz budžetskih sredstava što je, kaže, protivustavno i protivzakonito u svakoj ustavno sekularnoj državi.
– Protiv sam toga da se vjerske škole u sekularnim državama formiraju iz budžeta. Sekularna država ne može da finansira nijednu vjeru i vjersku školu iz državnog budžeta – navodi on.
Backović u tom kontekstu napominje i da Crna Gora još nije postala teokratska država, ali upozorava i da takve tendencije postoje.
– To je počelo onog trenutka kada je srpska crkva izabrala pola Vlade. Kada je crkva ono što je privatnost i vjera počela da prenosi na javni prostor, krenulo je da se klerikalizuje društvo. Namjera SPC je da stvari vrati na 1918. godinu i susjednoj državi obezbijedi izlaz na more preko Crne Gore – smatra Backović.
Navodi i kako bi pred Ustavnim sudom trebalo pokrenuti pitanje ustavnosti Temeljnog ugovora, ali i novog Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama čija su, kako je rekao, najmanje tri člana sporna.
– Crna Gora mora pod hitno da izmijeni Zakon i Temeljni ugovor, da uvede porez crkvi i pokrene sudski spor na osnovu koga bi se utvrdilo na koji je način SPC stekla imovinu u Crnoj Gori – smatra Backović.
Za njega je, kako je rekao, nevjerovatno i to što crnogorsko Ministarstvo kulture za sve ovo vrijeme nije oformilo sektor zadužen za kontrolu sadržaja na internet enciklopediji „Vikipedija“ koji se odnosi na Crnu Goru.
– Kad na Vikipediji otvorite bilo koju temu koja se tiče Crne Gore, nigdje nema Crne Gore. Nevjerovatno je da Ministarstvo kulture nema neki odjel za Vikipediju kako bi se kontrolisao i ubacivao istinit sadržaj – rekao je Backović.
Kada je riječ o medijskoj sceni, on upozorava kako su ljudi u Crnoj Gori izloženi medijskom pritisku koji „prihvataju zdravo za gotovo ne misleći o tome šta će biti sjutra“.
Ocijenio je i da će predstojeći predsjednički izbori u nedjelju biti test za naredne parlamentarne.