Backović: Napraviti strategiju promjena u sistemu obrazovanja

Problemi u crnogorskom obrazovnom sistemu gomilaju se i prijete njegovom sunovratu, ocijenio je akademik i bivši ministar prosvjete Slobodan Backović i poručio da bi trebalo napraviti strategije koje bi se odnosile na potrebne promjene i racionalizaciju školske mreže.

Backović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da bi inicijator osmišljenih promjena u crnogorskom obrazovnom sistemu trebalo da bude državna vlast kojoj su, kako je dodao, potrebni obrazovani i kompetentni građani.

“Pitanje je koliko vremena će biti potrebno da Crna Gora dobije takvu vlast”, kazao je Backović.

On je rekao da do promjena može doći i pod pritiskom nagomilanih problema u obrazovnom sistemu, i upozorio da promjene pod pritiskom, odnosno iznuđene promjene, mogu da unazade sistem.

“Bilo bi razumno odmah napraviti strategiju promjena u obrazovnom sistemu, kao i strategiju za racionalizaciju školske mreže sa ciljem poboljšanja kvaliteta obrazovanja u malim školama i smanjenja troškova rada tih škola (nekada je bila napravljena takva strategija)”, ocijenio je Backović.

Razmoriti mogućnost smanjenja broja zaposlenih u prosvjeti za najmanje hiljadu

On je ocijenio da bi trebalo razmoriti mogućnost smanjenja broja zaposlenih u prosvjeti za najmanje hiljadu, što bi u budžetskim troškovima smanjilo iznos za plate za oko 12 miliona godišnje.

Taj novac, kako je kazao, mogao bi se trošiti na izgradnju novih škola, koje su neophodne.

“Za 17 hiljada zaposlenih sa prosječnom zaradom od 994 eura, prema podacima Monstata iz juna, potrebno je u u godišnjem budžetu za prosvjetu u narednoj godini obezbijediti više od 200 miliona eura, bez povećanja zarada u narednoj godini”, naveo je Backović.

On je rekao da dijeljenje besplatnih udžbenika mora da se zamijeni sa iznajmljivanjem, kao što se radi u mnogim zemljama.

“Time bi se godišnje četiri miliona eura, plus 1,7 miliona za vjerske škole, mogli upotrebiti za izgradnju vrtića ili škola. Dodajte tu i 300 hiljada za podršku štampanim medijima”, naveo je Backović.

On je ocijenio da se problemi u crnogorskom obrazovnom sistemu ubrzano gomilaju i prijete njegovom sunovratu.

“Zbog toga se obrazovnom sistemu mora posvetiti posebna pažnja i, što je važno, mora postojati društveni konsenzus o tome šta mi želimo od obrazovanja i da li nam je ono uopšte potrebno”, istakao je Backović.

To je, kako je pojasnio, neophodno da bi se mogle napraviti promjene koje bi unaprijedile sistem.

“U svakom slučaju to će biti moguće tek kada naše društvo ozdravi i prebrodi krizu u kojoj se nalazi”, dodao je Backović.

Kakav primjer daju mladima Vlada i ministri koji ne poštuju konačne presude Ustavnog i Upravnog suda…

On je ocijenio da dešavanja u obrazovnom sistemu, kao i varanje dijela đaka na maturskom ispitu krajem prošle školske godine, treba posmatrati u kontekstu dešavanja u Crnoj Gori.

“Pitamo li se kakav primjer daju mladima Vlada i ministri koji ne poštuju konačne presude Ustavnog i Upravnog suda, kada ministri potpisuju licence za rad škola koje ne ispunjavaju propisane prostorne uslove za rad, kada nije važno šta si naučio i šta sa znanjem možeš da uradiš, kad je dovoljno, bez obzira što si “nepismen” i neznaven, da dobiješ državnu poziciju, čak i u Vladi, jer si član neke političke ili crkvene strukture ili si kupio diplomu u našem susjedstvu”, naveo je Backović.

On je kazao da se refleksije svega toga vide u sistemu obrazovanja.

“Nezakonito ponašanje, koje je uvela trenutna vlast kao nešto sasvim normalno, dovelo je do toga da maturanti i neki od roditelja smatraju da je prepisivanje na ispitu normalno i etično”, rekao je Backović.

On je kazao da je još gore što je, kako je naveo, Ministarstvo prosvjete potvrdilo da je krađa na ispitima dozvoljena.

“Na kraju se, u tako moralno bolesnom društvu, može postaviti pitanje motivacije mladih da uče i prosvjetnih radnika da sa njima rade”, rekao je Backović.

Zabrinjava kvalitet osnovnog obrazovanja

Upitan koliko su na sistem vrijednosti, u kojem je varanje dopušteno, uticali ratovi devedesitih i njihova zaostavština – turbofolk kultura, rijaliti programi, idolizovanje kriminalaca, Backović je naveo da je sve to moglo uticati na sistem vrijednosti, a da bi sociolozi mogli izučavati šta je bio dominantni uticaj.

“Imam utisak da su uticaji sa strane koje pominjete bili intenzivni i zbog stepena obrazovanja naših građana. Kako su mediji nedavno objavili (Monstat, popis stanovništva 2011) mi smo imali 80 odsto stanovnika sa srednjom i osnovnom školom. Skoro polovina naših četrnaestogodišnjaka je funkcionalno nepismena (PISA 2018)”, kazao je Backović.

Prema njegovim riječima, kvalitet osnovnog obrazovanja zabrinjava, kako u velikim gradskim školama, tako i malim seoskim.

Kako je Backović dodao, gradske škole sa velikim brojem djece rade u više smjena, pa djeca nemaju osjećaj pripadnosti školskoj zajednici.

“Da nam u osnovnom obrazovanju nešto nije dobro govore rezultati međunarodnog testiranja za četvrti razred iz matematike i prirodnih nauka TIMSS 2019“, naveo je Backović.

On je podsjetio da je na tom testiranju, između 58 zemalja, Crna Gora bila na 46. mjestu.

“U matematici su od naših susjeda ispred nas Hrvatska, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Iza nas su Bosna i Hercegovina, za jedan poen manje, i Kosovo”, rekao je Backović.

Kako je dodao, učenici srednjih škola su 30 odsto učenici gimnazija i 70 odsto srednjih stručnih škola.

Učenici koji upisuju srednje stručne škole zaostaju za gimazijalcima skoro dvije godine učenja i u prosjeku su funkcionalno nepismeni

Prema riječima Backovića, rezutati PISA testiranja pokazuju da učenici koji upisuju srednje stručne škole zaostaju za gimazijalcima skoro dvije godine učenja i da su u prosjeku funkcionalno nepismeni, što su posljedice učenja u osnovnom obaveznom obrazovanju.

Problem je, kako je kazao, što se malo učenika koji su završili srednje stručne škole zapošljava i skoro svi upisuju neki visokoškolski program.

„Sa nedovoljnim opštim obrazovanjem i pitanjem funkcionalne pismenosti završavaju fakultete i pitanje je sa kolikim i kakvim znanjem i kompetencijama”, naveo je Backović.

On je ocijenio da se može postaviti pitanje opravdanosti postojanja stručnih škola koje školuju buduće visokoškolce.

Backović je kazao i da je državni Univerzitet, kao članica Bolonjskog procesa, zadržao stari tradicionalni način rada.

“Predavanja, kolokvijumi, ispiti, saradnici u nastavi preopterećeni, profesori drže po desetak kurseva i teško su dostupni studentima, neki ne drže ili rijetko drže predavanja”, naveo je Backović, dodajući da je dobro što studenti mogu da provedu jedan ili više semestara na nekom od evropskih univerziteta.

On je rekao da su neke univerzitetske jedinice na Univerzitetu Crne Gore (UCG) na nivou nekadašnjih visokih škola, i to bez ikakve strategije u istraživanjima, ako ih uopšte ima.

“Pogledajte na sajtu UCG samo nazive radova i časopisa u kojim se radovi objavljuju. Bilo bi opravdano razmotriti gašenje nekih studijskih programa i otvaranje novih koji nedostaju Crnoj Gori”, smatra Backović.

On je rekao „da je jedina zapažena društvena aktivnost UCG prethodnih godina bilo učešće jednog dijela profesora u litijaškom pokretu koji je organizovala Srpska pravoslavna crkva i odbrani svetinja”.

“Neki od njih su dobili značajna mjesta u državnoj administraciji, čak i premijersko! Poslije njih, haos u društvu još traje”, kazao je Backović.

Kako je naveo, najodgovorniji za stanje u obrazovanju je kreator obrazovne politike – Ministarstvo.

“Centralizacija obrazovnog sistema koju je napravilo Ministarstvo jedan je od glavnih problema, ali i veliki broj zaposlenih, prema podacima Monstata 17 hiljada”, kazao je Backović.

On je naveo da je Ministarstvo biralo direktore obrazovnih institucija, formiralo Nacionalni savjet – hetrogenu strukturu kao „glasačku mašinu“ i preuzelo ingerencije Ispitnog centra kod maturskih ispita.

Prema riječima Backovića, Ministarstvo je uvelo mogućnost finansiranja vjerskih škola budžetskim novcem, iako je Crna Gora ustavno sekularna država.

„Osim toga, zapošljavanje u prosvjeti je godinama bilo isključivo preko Ministarstva. Obrazovnim sistemom se ponekad upravljalo sa dopisima slično kao u armiji naredbama”, rekao je Backović.

On je kazao da i neki roditelji zaslužuju posebnu pažnju zbog pritisaka na prosvjetne radnike u kreiranju uspjeha svoje djece i poplavi diploma “Luča”.

Kako je Backović dodao, posebno zabrinjava što mnogi od njih ne znaju ništa o procesu obrazovanja ni o trendovima u evropskim sistemima, a jako su protiv, na primjer, cjelodnevne škole koja postoji u svim zeljama Evropske unije.

“U vezi sa prethodnim moram još jednom navesti podatak Monstata o školovanosti naših građana, 52 odsto je završilo srednju školu, a 28 odsto samo osnovnu”, kazao je Backović.

On je rekao da je interesantno da je i državni univerzitet toliko centralizovan da rektora bira Upravni odbor u kojem sjede predstavnici države koji direktno ne mogu učestvovati u tome ako je univerzitet autonoman.

Kako je Backović naveo, heterogeni sastav Senata odlučuje o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti Univerziteta, bira u nastavnike u akademska zvanja i odobrava udžbenike.

“Za sve nivoe obrazovanja u našoj državi karakteristična je od 2020. intezivna klerikalizacija preko kadrovske politike koju vode vjerske zajednice preko svojih političkih partija i Vlade”, kazao je Backović.

Mnogo sati učenja, a malo postignuće

Upitan koje vještine su najzapostavljenije u crnogorskom obrazovnom sistemu, Backović je pojasnio da je u sklopu projekta DeSeCo, koji je pokrenut 1997. godine, 12 zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) postiglo konsenzus o ključnim kompetencijama koje treba razvijati kod mladih u toku njihovog obrazovanja, da bi oni mogli da odgovore na životne izazove koji ih očekuju.

“U tim zemljama kao ključne kompetencije su usvojene – učenje tokom cijelog života, maternji jezik, matematička pismenost, međusobna komunikacija (i strani jezici), saradnja i učešće u timskom radu, rad sa informacijama (ICT i medijska pismenost uključene) i rješavanje problema”, rekao je Backović.

On je naveo da u kompetencije koje su navele sve te zemlje spadaju autonomja, upravljanje sopstvenim ponašanjem i donošenje odluka, kao i vrijednosne orijentacije i etika.

“Sami možete zaključiti koje se kompetencije u obrazovanju kod naših mladih razvijaju nedovoljno (rezultati sa međunarodnih testiranja), a koje se uopšte ne razvijaju (etičnost i vrijednosne orijentacije, međusobna komunikacija, saradnja i učešće u timskom radu, medijska pismenost i slično)”, kazao je Backović.

On je upozorio da crnogorski obrazovni sistem ne uči buduće građane da kritički misle ili razmišljaju, i podsjetio da petnaestogodišnjaci u Crnoj Gori, po izvještaju iz PISA 2018. godine, prosječno uče u školi i poslije škole 50 sati sedmično.

“Ako prosječno postignuće naših učenika iz čitalačke pismenosti od 421 poen podijelimo sa satima učenja, dobijamo 8,4 poena po satu nedjeljnog učenja (u zemljama OECD-a prosjek je 11,1, a u Finskoj 14,4 poena). Mnogo sati učenja, a malo postignuće“, naveo je Backović.

To, kako je upozorio, pokazuje da je učenje naših učenika neefikasno.

On je rekao da djeca uče „napamet“, reprodukuju-ponove naučeno, a takvo učenje zahtijeva mnogo vremena.

Kako je naveo, takvo znanje je skoro neupotrebljivo u konkretnim životnim situacijama.

“Posljedica toga je da imamo i visok procenat funkcionalno nepismene djece koju ne podučavamo kako da uče”, upozorio je Backović.

To, kako je rekao, ukazuje da se u školama mora promijeniti način rada sa djecom, da se aktivnim metodama učenja podstakne razvoj kritičkog mišljenja i kompetencija kod djece.

Kako je kazao, neophodne promjene u načinu rada sa djecom zahtijevaju i promjene na nastavničkim fakultetima.

On je dodao da se u istraživanju UNICEF-a i Zavoda za školstvo iz 2017. godine “Ključne kompetencije za 21. vijek u kurikulumima u Crnoj Gori” navodi da ključne kompetencije moraju biti dio kurikuluma na nastavničkim fakultetima.

U izvještaju se, kako je rekao Backović, navodi da ključne kompetencije moraju biti dio sadržaja koji se uči, odnosno da se studenti moraju sresti sa temom ključne kompetencije i osvijestiti njihov značaju današnjiim uslovima života i rada i uticaj socio-kulturnih i ekonomskih faktora na obrazovanje.

On je podsjetio na zaključke izvještaja u kojima se navodi da kroz školovanje na nastavničkim fakultetima studenti moraju biti u prilici da razvijaju vlastite ključne kompetencije, koje moraju biti utkane u učenje predmetno specifičnih sadržaja.

U izvještaju se, kako je dodao, upozorava da je izuzetno važno da se u predmetima koji su namijenjeni profesionalnom osposobljavanju studenata-budućih nastavnika nužno mora raditi na pripremi i obučavanju studenata da razvijaju ključne kompetencije kod svojih budućih učenika.

“Osim toga, budući nastavnici moraju biti i elementarno pismeni (opismnjevaju djecu), jer smo svjedoci da neki od njih u javnim istupima to ne pokazuju kao kada kažu “djeca idu u školi” ili nešto slično“, naveo je Backović.

Prema njegovim riječima, biće potrebno mnogo vremena, pameti, strpljenja, novca i razumne vlasti da sistem obrazovanja počne da se oporavlja i krene evropskim putem.