Iako se novac iz Agrobudžeta, koji je ove godine sa 75 miliona rekordan, prema tvrdnjama resornog ministarstva, skoro potpuno iskoristi, poljoprivredni proizvođači nijesu zadovoljni planiranjem određenih mjera i odnosom države. Potrebno je, kako je saopšteno Gradskoj, izmijeniti set zakona koji se tiču poljoprivrede i napraviti strategiju njenog razvoja.
Poljoprivredni proizvođači kao najveći problem prepoznaju uslove javnih poziva i mjere podrške, kažu sagovornici Gradske. Saglasni su da je ključno dugoročno planiranje i povjerenje u poljoprivredu.
“Mi imamo mjere koje jedne godine imamo, a druge godine nemamo. Dakle, povjerenje u poljoprivredi je vrlo važno. Da li ćete imati mjeru ove godine ili će ona biti u kontinuitetu narednih 10 godina pa da se vi prema tome planirate. Međutim, to ovdje nije slučaj. Konkretno za 2024. godinu imamo tri mjere koje su bile 2023, a sad ih nema. I drugo pitanje da li su te mjere često i svrsishodne i vrlo često nezakonite“,kazao je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
“Definitivno moramo da shvatimo da moramo prije svega da razvijamo jednu dobru strategiju za razvoj poljoprivrede u daljem periodu, da ne gledamo samo od godine do godine. I opet, Agrobudžet je tu kao neki vid podrške i ne možemo cijelu poljoprivredu da oslanjamo na Agrobudžet“ smatra osnivač platforme Seljak.me Marko Maraš.
Kada je riječ o Agrobudžetu, prema njegovim riječima, uvijek može više i bolje.
“Poljoprivrednici jesu djelimično zadovoljni, međutim, imamo problem gdje i dalje staračke nadoknade spadaju u Agrobudžet. Ne želim da zvučim kao neko ko želi da se uskrati ta mjera, samo mislim da ta mjera treba da pripada nekom drugom ministarstvu, a ne direktno Ministarstvu poljoprivrede“, kazao je Maraš.
Takođe, ističe, važno je napomenuti je da se u Agrobudžet računaju i administrativni troškovi cijelog ministarstva.
“Na kraju, kada oduzmemo tih – da ne griješim, milion gore dolje – oko 15 miliona za staračke nadoknade, plus kada oduzmemo i administrativne troškove, opet taj iznos nije takav kako se predstavlja“, smatra Maraš.
Dodaje da je za pohvalu to što su određene mjere, kao premije na grla i na površine, povećane.
“Ali opet definitivno moramo da shvatimo da moramo prije svega da razvijamo jednu dobru strategiju za razvoj poljoprivrede u daljem periodu, da ne gledamo samo od godine do godine. I opet, Agrobudžet je tu kao neki vid podrške i ne možemo cijelu poljoprivredu da oslanjamo na Agrobudžet“, smatra on.
Koliko su poljoprivrednici zadovoljni, kaže, Mugoša, najbolje svjedoči činjenica da ih je svakim danom sve manje.
“Svako bi ostao u tom biznisu da je od njega dobro i da od njega može da se živi. Mi prvi put otkad mjerimo imamo manje od 1000 kooperanata za predavanje mlijeka. Vi obiđete okolinu Podgorice, ne možete naći jednu parcelu obrađenu. Tako da mislim da ove mjere i uopšte ambijent u kojem poljoprivrednici žive, njihov društveni status i sve redom nije dobro. Mi imamo mjere u kojima imamo novca nego za neke druge, ali sveobuhvatno gledano mi dobijamo vrlo malo sredstava“, ističe Mugoša.
Agrobudžetu ne trebaju stavke koje nemaju direktne veze sa podsticajima za proizvođače, poput staračkih naknada i administrativnih troškova, saglasni su Mugoša i Maraš. Dodaju da je potrebno više raditi na mjerama ruralnog razvoja.
“Kada je u pitanju ruralna politika, da nije samo to poljoprivreda nego da moramo da imamo i dobru putnu infrastrukturu, da moramo da imamo ambulante, da moramo da imamo škole i da moramo da imamo mlade ljude na selu koji mogu da imaju isti kvalitet života kao i u gradu ili koliko je u našoj mogućnosti da približimo to“, dodaje Maraš.
Mugoša upozorava da je za mjere ruralnog razvoja ove godine opredijeljeno skoro milion eura manje nego prošle.
“E, to su ključne mjere. Vi na selu ne možete da živite ako nemate život dostojan čovjeka, ako nemate redovno snabdijevanje strujom, ako nemate dobar put, ako nemate vodu, ako nemate internet i ako je vaš socijalni život sveden na to da se družite samo sa par komšija ili sa, da budem možda malo ironičan, svojom stokom”,kazao je Mugoša.
Potrebno je, poručuju, Agrobudžet učiniti transparentnijim kako bi se smanjile zloupotrebe, ali i pratiti dobre prakse zemalja EU, u kojima je podrška države veća od 30 odsto ukupnih troškova.
Gradska je tražila komentar i od ministarstva poljoprivrede, ali iz tog resora odgovor nijesu dobili.